2020
Kumi Tokoni hili e Taonakita Hoku Kaungāmeʻá
Fēpueli 2020


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Kumi Tokoni hili e Taonakita Hoku Kaungāmeʻá

Ne u fakakaukau te u lava ʻo ikunaʻi ʻeku kulukia tamakí ʻiate au pē, ka naʻe liliu e meʻa kotoa ʻi he faifai peá u kole tokoní.

ʻĪmisi
woman reaching out to young man

Tā fakatātaaʻi ʻe Mitchell McAlevey

Lolotonga ʻeku ngāue ʻi ha ʻaho ʻe taha he ngaahi faʻahitaʻu māfana kuo mahili atú, ne u maʻu ai e ongoongo ne mālōlō haku kaungāmeʻa lelei ʻi haʻane taonakita. Naʻá ku ʻohovale—ko hono moʻoní ne ʻikai ke u ʻilo pe te u tali fēfē ia. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tangutu fakalongolongo ʻi hoku tesí, ʻo ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau pe fai ha meʻa.

Ne haʻu ha ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo kehekehe kiate au, pea ne u puputuʻu ai. Ka ne u pehē loto pē naʻá ku SAI pē pea ʻe mōlia atu ia. Ka ʻi he ngaahi māhina hono hokó, ne u ongoʻi loto-mafasia mo loto-mamahi lahi. Ne lahi e ngaahi loʻimata ne toó mo ha ngaahi pō ʻo e taʻemamohé. Ne ʻi ai ha ngaahi pongipongi ʻe niʻihi, ne ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei he mohengá. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ne tali pe ongona ʻeku ngaahi lotú. Ne hangē naʻe taʻeʻaonga pea ʻikai toe ueʻi fakalaumālie e folofolá. Ne u ongoʻi kuo siva e ʻamanakí pea ʻikai ke u fakakaukau ʻe ʻi ai ha fakalakalaka.

Ne u ilifia ʻi ha taimi fuoloa ke talanoa ki ha taha fekauʻaki mo e meʻa ne u ongoʻí. Naʻe ʻilo ʻe he kakaí ʻa e mole ne hokó pea nau angaʻofa ke talanoa pe fai mai ha tokoni, ka naʻe ʻikai ke u faʻa tali kinautolu. Ne u fakakaukau, “ʻOku ʻikai ke u fie fakahohaʻasi kinautolu.” “Pea ko e tahá, ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema ke nau tokanga ki ai. Ko e hā ka nau tokanga mai ai kiate au?”

Naʻe ʻi ai ha ʻaho Sāpate ʻe taha ne hangē naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo matuʻuaki ʻeku mamahí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tangutu maʻu ʻi he houalotu sākalamēnití. ʻI he faifai pea ʻosi e houalotú, ne u fakavave atu ʻi he holó ke u hū ki tuʻa. Kimuʻa peá u aʻu ki he matapaá, ne u fetaulaki mo ha fefine ʻi hoku uōtí naʻe pekia hono fohá ʻi haʻane taonakita he ngaahi taʻu kimuʻá. ‘I he taimi naʻá ma fesiofaki aí, naʻe talamai ʻe he Laumālié kuo taimi ke u lea fekauʻaki mo e meʻa naʻá ku ongoʻí.

Naʻe fakamanavahē ia, ka naʻá ku taʻofi ia pea ʻi he tete hoku leʻó ne u fehuʻi ange, “ʻE sai pē ke u kiʻi talanoa atu? ʻOku ou fie maʻu tokoni.”

Naʻá ne fakafanongo ʻi heʻeku fakamatalaʻi e meʻa naʻe hokó mo e ongo naʻá ku maʻú. Naʻá ne puke leva hoku nimá ʻo ʻikai toe momou, peá ne sio mai kiate au mo e loʻimataʻia hono fofongá. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou fiemaʻu ke ke ʻilo ʻoku ʻikai ko ho foʻui ia pea ʻoku ʻofeina lahi koe.”

Naʻe ʻikai ke ma lava ʻo fakamaʻumaʻu ka naʻá ma fetāngihi ʻi he hoko atu ʻema talanoá. Ne hangē kiate au naʻe mavahe atu ʻa e ngaahi konga ʻaó. Ne faifai pea ne ʻi ai ha kiʻi maama ne hā mai ʻi heʻeku moʻuí. Ko e meʻa kotoa pē naʻá ne talamai kiate au ʻi he holó he ʻaho ko iá, ne hoko ia ko ha tali ki heʻeku lotú.

Ko e meʻa ne u ako lahi taha mei he momeniti ko iá, naʻe fakaʻatā ʻi hono vahevahe ʻeku ngaahi ongó ke lava ʻo fakamoʻui aú. Ne u fakalotoʻi au ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, te u lava ʻo fehangahangai tokotaha mo e meʻa kotoa pea naʻe ʻikai ke u fie maʻu ha tokoni. Neongo ne ʻikai ke u lava ʻo vakai ki ai, ka naʻe ʻātakaiʻi au ʻe ha kakai ne nau ʻofaʻi mo loto ke tokoniʻi au.

Kuó u ako ko e taimi ʻoku tau pehē ai ʻoku tau “loto-taha … mo fakakaukau taha” (Mōsese 7:18), ʻoku ʻuhinga ia ko ho ngaahi loto-mamahí mo e mamahí ʻoku ʻaʻaku foki ia. ‘Oku ʻuhinga ia ke ʻikai ngata pē hono fai e tokoní ʻi hono fiemaʻú kae loto-fiemālie ke maʻu e tokoní ʻi he taimi foki ʻoku tau fie maʻu aí. ʻI hono tuku pē ke tokoniʻi au ʻe he niʻihi kehé, naʻe hoko ai ha faikehekehe pea iku ia ki heʻeku fakaakeake fakaʻatamai kakató.

ʻI he taimi ní, hili ha ngaahi taʻu siʻi mei he aʻusiá ni, te u lava moʻoni ʻo pehē kuó u aʻusia e fiefia lahi taha ʻi heʻeku moʻuí. ‘I he ngāue lahi, pea ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, kuó u hoko ʻo mālohi ange ʻi he tuʻunga ne u ʻi ai kimuʻa pea hoko kotoa ʻení. Kuo tokoni ʻa e lotú, ngāue tokoní, ngaahi vaivaí, loto fakatōkilaló, ngaahi faleʻí, ngaahi tāpuaki taʻefaʻalauá, mo e meʻa lahi fau ke u aʻu ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he ʻaho ní. ‘Oku ou moʻua lahi ki heʻeku Tamai Hēvaní, hoku fāmilí, mo hoku ngaahi kaungāmeʻa ofí ʻi hono tokoniʻi au ke u ikunaʻi kotoa ʻení. ‘Oku ou houngaʻia lahi ʻi heʻeku kole tokoní—ko ha meʻa mahuʻinga ia ki he fakamoʻuí.