2020
Ko Hono Liliu ʻEku “Ngaahi ʻUhingá” ki he “Ngaahi Founga”
Fēpueli 2020


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Liliu ʻEku “Ngaahi ʻUhingá” ki he “Ngaahi Founga”

Lolotonga ha taha ʻo hoku ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá, naʻe tokoni hono liliu ʻeku fakakaukaú ke fakamālohia ai ʻeku tuí.

Hili ha ngaahi uike faingataʻa ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau foʻou ʻi ʻAositelēliá, naʻe kamata ke u fakakaukau he ʻikai te u toe lava ʻo hoko atu ko ha faifekau pea naʻá ku fie foki ki ʻapi. Naʻá ku fakahaaʻi ʻeku ngaahi ongoʻi hohaʻá ki heʻeku palesiteni fakamisioná, pea hili haʻaku fakakaukau mo haʻaku lotu lahi ki ai, naʻá ne fakahiki au ki ha ʻēlia foʻou mo ha hoa foʻou. Naʻá ku fehokotaki lelei he taimi pē ko iá mo hoku hoá, pea kamata leva ke mōlia atu ʻeku ongoʻi hohaʻa mo lotomamahi kimuʻá. Ka ʻi he hili pē ha māhina ʻe fā ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku kei ongoʻi pē ʻe fakautuutu ai pē e faingataʻá ʻo fāi atu mei heni.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he fakaʻosinga ʻo ha fakataha fakavahe, ne ʻaʻahi fakatuʻupakē ange ʻemau palesiteni fakamisioná. Naʻá ne mono mai ʻene telefoní peá ne pehē mai ko ʻeku faʻeé. Naʻe tō hifo hoku lotó peá u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku hoko. Ne u loʻimataʻia kimuʻa teʻeki ke ne lava ʻo talamai kuo sivi ʻo ʻilo ʻoku puke hoku tuongaʻane siʻisiʻi ko ʻEliotí ʻi he kanisaá. Naʻá ku loto mamahi pea ʻi he mōmeniti ko iá, naʻe ʻikai ke u toe fie maʻu ha meʻa ʻo lahi ange ʻi heʻeku fie foki ʻo fakataha mo hoku fāmilí. Ka ʻi hono fakafiemālieʻi au ʻe heʻeku faʻeé, naʻá ne talamai ʻe ʻaonga ange ʻeku tuí mo ʻeku ngaahi lotu ʻi ʻAositelēlia ʻi ha foki ki ʻapi.

Naʻe lava ke u tā kia ʻElioti ʻo talaange ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate iá. Kuo tokoniʻi lahi au ʻe ʻElioti ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, pea naʻá ku fakaʻamu taumaiā naʻá ku lava ʻo nofo ʻi hono tafaʻakí. Ne u fakaʻosi ʻaki ʻema talanoá ha lotu maʻana ʻi he lea faka-Haʻamoá mo palōmesi ange te u akoʻi ia ki he lea faka-fonua homau fāmilí ʻi heʻeku foki angé.

Kimui ange ʻi heʻeku lotu he pō ko iá, naʻá ku tangi ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku fai ʻa e fehuʻi ʻe taha ko ʻení: “Ko e hā e ʻuhingá?” “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻeni kia ʻEliotí?” “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku—toe hoko ai ʻeni ki homau fāmilí?” Kuo mau mātā mo ongoʻi ʻa e mamahi ʻo e kanisaá mo e nunuʻa fakalilifu ʻo e faitoʻo kimó, pea naʻá ku manatu ki he fuoloa e fefaʻuhi ʻeku tangataʻeikí mo e kanisaá pea mo e mamahi naʻá ne fouá. “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku toe hoko ai ʻení?” Naʻá ku fie maʻu ke u ʻiloʻi. Naʻá ku fehangahangai mo ha ngaahi fehuʻi tatau naʻe faʻa fai mai ʻe he kakaí kiate au ʻi heʻeku hoko ko e faifekaú, ka naʻe ʻikai feʻunga kiate au ʻa e ngaahi tali faingofua ʻo e ongoongoleleí naʻá ku ʻoange kiate kinautolú.

ʻI heʻeku tūʻulutui ʻi heʻeku lotú mo ha loto fonu he mamahi mo e puputuʻú, naʻá ku ongoʻi ha nonga ʻiate au. Naʻá ku pehē ke u toe lotu pē. Naʻá ku kole leva ki he Tamai Hēvaní ʻa e, “Foungá?” kae ʻikai ko e “ʻUhingá?” “Ko e hā e founga ʻe lava ke fakamālohia ai au mo ʻeku tuí ʻe he faingataʻa ko ʻení?” “Ko e hā e founga ʻe tokoni ai ʻa e faingataʻa ko ʻení kia ʻElioti mo e toenga hoku fāmilí?” “Ko e hā e founga ʻe tokoniʻi ai au ʻe he faingataʻa ko ʻení ke u hoko ko ha faifekau lelei mo ʻaonga angé?” “Ko e hā e founga te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e taimi faingataʻa ko ʻení ke ʻomi ʻa e nongá kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí pe ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?”

Naʻe tokoni ʻeku tokanga taha ki he “Foungá?” kae ʻikai ko e “ʻUhingá?” ke u vakai ai ki ha ngaahi meʻa ʻo fakafou ʻi he fakakaukau ʻo e tuí. Naʻe fakafoʻou foki ʻe he liliu ko ʻeni ʻo ʻeku tokangá ʻa ʻeku houngaʻia ʻi he ngaahi tali faingofua ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ko ha ngaahi moʻoni ʻoku taʻengata. ʻOku ʻofa moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. ʻOku ʻikai ko ha tautea ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, mamahí, mo e kanisaá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Mataʻikoloa ʻaki hoʻomou kavenga fakalaumālié [mo fakatuʻasinó] koeʻuhí he ʻe fetuʻutaki atu ai ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate kinautolu pea te Ne fakaʻaongaʻi kimoutolu ke fakahoko ʻaki ʻEne ngāué kapau te mou fuesia lelei kinautolu” (“The Inconvenient Messiah,” Ensign, Feb. 1984, 70).

Naʻá ku ongoʻi ha nonga mo ha fiemālie lahi ʻia Sīsū Kalaisi lolotonga e taimi faingataʻá ni. Naʻá ku ʻiloʻi kuó Ne ʻosi ongoʻi ʻa e mamahi ne u ongoʻí, fakataha mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe ongoʻi mo foua ʻe ʻElioti ʻi he ngaahi māhina ka hokó. Naʻá ku toe maʻu foki ha fakafiemālie lahi mei he folofolá, ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, pea mo ʻeku palesiteni fakamisiona ʻofá mo hoku ngaahi hoa ngāué. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ne u mei tali fēfē ʻa e ongoongo ko iá kapau naʻe ʻikai ke u maʻu ha mahino lahi ange mo ha ʻilo ki he palani taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní maʻa hoku fāmilí.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe ngali faingofua ange ke tau fehuʻi “ko e hā hono ʻuhingá?” pea tau tukuakiʻi e Tamai Hēvaní ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hoko maí. Ka koeʻuhí ko e aʻusia ko ʻení mo e toenga ʻoku muimui maí, ʻoku ou ʻilo ʻe tāpuekina mo poupouʻi maʻu pē kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahiʻí ʻo kapau te tau falala ki Heʻene ʻofa taʻe toe veiveiuá mo Hono poto taʻefakangatangatá (vakai, ʻAlamā 36: 3).

Hili ha ngaahi māhina ʻo e faitoʻo kimo ʻa ʻEliotí pea fuoloa mo ʻeku foki ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou kei fakakaukau pē ki he aʻusia ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo ha ngaahi ʻahiʻahi. Mahalo he ʻikai ke u toe ʻilo e ʻuhinga naʻe pau ke kātakiʻi ai ʻe hoku tuongaʻané ʻa e ʻahiʻahi ko iá, ka ʻoku ou ʻilo ʻe ʻi ai e ʻaho te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí kotoa. Naʻá ku ʻilo ia ʻi he mōmeniti pē naʻá ku liliu ai ʻeku fehuʻi ki he Tamai Hēvaní mei he “ʻuhingá?” ki he “foungá?” Ne u lava ʻo falala kia Sīsū Kalaisi peá u fakaʻatā ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení ke ne tokoniʻi au ke u hoko ʻo hangē ange ko Iá.