2020
Ngaahi Mo‘oni ʻe Valu mei he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí
Fēpueli 2020


Ngaahi Mo‘oni ʻe valu mei he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí

ʻĪmisi
illustration of the First Vision

Ngaahi tā fakatātā ʻa Christopher Wormell

‘I ha pongipongi failau langimaʻa he taʻu ʻe uangeau kuohilí, ʻi he feituʻu ʻuta ʻo Niu ʻIoké, ʻi ha vaoʻakau lōngonoa, naʻe hā ai e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakangata ʻe he meʻa fakaofó ni ʻa e veiveiua mo e fakamahamahalo ki he natula ʻo e ʻOtuá, ʻa e fie maʻu ki he hokohoko atu ʻo e fakahaá, mo e ngaahi moʻoni taʻengata kehe kuo fuoloa ʻene ngalo pe fūfuuʻi ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié.

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia naʻá ne ui e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí “ko e meʻa laulōtaha ke hoko ʻi he māmaní talu hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí,” ha ngaahi moʻoni ʻe valu ne fakafoki mai ki he māmaní ʻi he meʻa fakaofó ni.1 ‘I heʻetau fakamanatua e taʻu 200 ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, fakakaukau ki he ngaahi moʻoni ko ʻení mo e ngaahi fakamoʻoni lahi ʻa e kau palōfita ʻi onopōní ʻa ia ne ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, ka ki he ngaahi moʻoni foki ʻokú ne ʻfakahaaʻí.

1. Ko e ʻOtua ko ʻetau Tamaí ko ha tokotaha fakataautaha, pea naʻe ngaohi e houʻeiki tangatá mo fafiné ʻi Hono tataú.

“Neongo pe naʻe fēfē hono fuoloá, ka naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi miniti ko iá [‘o e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí], ʻo lahi ange fekau‘aki mo e ʻulungaanga ʻo e ‘Otuá ʻi ha toe meʻa fakalangi kuo ako ʻi ha toe kuonga ange.” —Palesiteni Gordon B. Hinckley (1910–2008)2

“ʻOku maʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí, ha telinga ke Ne fakafanongo ʻaki ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOkú Ne maʻu ha fofonga ke Ne ʻafio mai ʻaki ki heʻetau ngaahi ngāué. ʻOkú Ne maʻu ha ngutu ke folofola mai ʻaki kiate kitautolu. ʻOkú Ne maʻu ha mafu ke Ne ongoʻi manavaʻofa mo ʻofa mai ai kiate kitautolu. ʻOkú Ne moʻoni. ʻOkú Ne moʻui. Ko ʻene fānau kitautolu ne ngaohi ʻi hono tataú.” —Palesiteni Thomas S. Monson (1927–2018)3

2. Ko Sīsuú ko ha tokotaha, mavahe, mo kehe ia mei he Tamaí.

“ʻI he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne mamata ai ki ha ongo sino māvahevahe, ko ha toko ua, ʻo fakamahino ai naʻe ʻikai moʻoni e tui lolotonga fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo e Toluʻi ʻOtuá.

“Fakahoa ki he tui ko e ʻOtuá ko ha misiteli taukakapa mo taʻeʻiloá, ʻa e moʻoni ko ia ʻoku ʻiloʻi e natula ʻo e ʻOtuá mo hotau vā mo Iá pea ko e kī ia ki he meʻa kotoa pē ʻi heʻetau tokāteliné.” —Palesiteni Dallin H. Oaks, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisí ʻUluakí4

ʻĪmisi
First Vision

3. ʻOku fakahā ʻe he Tamaí ko Hono ʻAlo ʻa Sīsū Kalaisi.

“ʻOku mau fakamoʻoni, ʻi heʻemau hoko ko ʻEne kau ʻAposetolo moʻoni kuo ʻosi fakanofó—ko Sīsuú ko e Kalaisi Moʻuí Ia, ko e ʻAlo taʻe faʻamate ʻo e ʻOtuá. Ko e Tuʻi Maʻongoʻonga ia ko ʻImānuelá, ʻoku tuʻu he ʻahó ni ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Ko Hono ʻalungá ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.” —“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló”5

4. Ko Sīsū naʻá Ne fakahoko mai e fakahaá ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻi he Tohi Tapú.

“Ko e fakahā kotoa pē talu mei he hingá kuo fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko Sihova ia ʻo e Fuakava Motuʻá. … Kuo teʻeki ai teitei fengāueʻaki hangatonu ʻa e Tamaí [ʻElohimi] mo e tangatá talu mei he hingá, pea kuo teʻeki ai ke teitei hā mai tuku kehe pē ke fakafeʻiloaki pea mo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻAló.” —Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972)6

5. Naʻe fakahoko e talaʻofa ʻa Sēmisi ke kole ki he ʻOtuá ʻa e potó.

“Naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha sīpinga maʻatautolu ke muimui ki ai ʻi hono tali ko ia ʻetau ngaahi fehuʻí. ʻI hono tataki ia ki he talaʻofa ʻa Sēmisi kapau te tau masiva ʻi he potó te tau lava ʻo kole ki he ʻOtuá, naʻe ʻoatu fakahangatonu ʻe he kiʻi talavou ko Siosefá ʻa ʻene fehuʻí ki he Tamai Hēvaní. …

“Ko e hā ʻe ʻomi ʻe hoʻo fekumí maʻau ʻi he founga tatau? Ko e hā e poto ʻokú ke masiva aí? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ko ha meʻa mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo pe mahino kiate koé? Muimui ki he tā sīpinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kumi ha feituʻu longonoa te ke lava ʻo toutou ʻalu ki ai. Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali mo ha fakafiemālie.” —Palesiteni Russell M. Nelson7

ʻĪmisi
bible

6. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa e moʻoni ʻo ha tokotaha mei ha maama taʻeʻiloa naʻe feinga ke fakaʻauha ia.

“Ko Sētané, pe Lusifā, pe ko e tamai ʻa e ngaahi loí—faʻiteliha koe pe te ke ui ia ko hai—ka ʻokú ne ʻi ai, pea ko e ʻata moʻoni ia ʻo e koví. ʻOku kākā ʻene ngaahi taumuʻa kotoa pē pea ʻokú ne tekelili ʻi he hā mai ʻa e maama ‘o e huhuʻí, mo e fakakaukau ki he moʻoní. … ʻOkú ne fakafepakiʻi taʻengata e ʻofa ʻa e ʻOtuá, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea mo e ngāue ʻo e melinó mo e fakamoʻuí. ʻOkú ne fakafepakiʻi e ngaahi meʻá ni he taimi mo e feituʻu kotoa pē te ne lava aí.” —ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá8

7. Naʻe ʻi ai ha hē mei he Siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí—naʻe fakahā kia Siosefa ke ʻoua naʻá ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí, he naʻa nau akoʻi e ngaahi tokāteline ʻa e tangatá.

“Ko e Hē mei he moʻoní, pe hē mei he Siasi totonu ne fokotuʻu ʻe he ʻEikí, … naʻe kikiteʻi ia ʻe kinautolu ne nau tokoni ke fuofua fokotuʻu ʻa e Siasí. Naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonika ʻa ia ne nau hanganaki vēkeveke ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí ‘ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví’ (2 Tesalonika 2:3).” —Palesiteni M. Russell Ballard, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá9

8. Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha fakamoʻoni ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

“Ko e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita kia Sīsuú ʻokú Ne moʻui, ‘he naʻá [ne] mamata kiate Ia, ʻio, ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá [ne] fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí’ (T&F 76:23; vakai foki, veesi 22). ʻOku ou fokotuʻu atu ki he taha kotoa ʻoku fanongo pe lau e pōpoakí ni ke ne fekumi ʻi he lotu mo e ako folofola, ki he fakamoʻoni tatau ʻo e natula fakalangi, Fakalelei, pea mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.” —ʻEletā D. Todd Christofferson10

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James E. Faust, “The Magnificent Vision Near Palmyra,“ Ensign, May 1984, 67.

  2. Gordon B. Hinckley, “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 3.

  3. Thomas S. Monson, “I Know That My Redeemer Lives,” in Conference Report, Apr. 1966, 63.

  4. Dallin H. Oaks, “Ko e Toluʻi ʻOtuá pea mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2017, 100.

  5. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló, “ Liahona,Mē 2017, takafi muʻa ʻi lotó.

  6. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie (1955), 1:27.

  7. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí,” EnsignLiahona,Mē 2018, 95.

  8. Jeffrey R. Holland, “ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Liahona, Nōvema 2011, 44.

  9. M. Russell Ballard, “How Is It with Us?” Liahona, July 2000, 39.

  10. D. Todd Christofferson, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Liahona, Mē 2012, 89).