2020
Ko ʻEma Faifekaú e Tohi ʻa Molomoná
Fēpueli 2020


Ko ʻEma Faifekaú e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
couple praying about Book of Mormon

Tā fakatātaaʻi ʻe Eva Vasquez

Hili e kau homa ʻilamutú ʻi ha fakatuʻutāmaki lahi, ne u talanoa mo hoku uaifi ko ʻAna Maliá ki heʻema holi ke ʻilo ki he moʻoní ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehe lahi. Ne u tangutu hifo ʻi ha hoʻatā ʻe taha ʻi hoku mohengá peá u lotu ʻo pehē, “ʻEiki, kātaki ʻo tokoni mai ke u ʻilo ha founga te u ʻiloʻi ai e siasi ʻoku moʻoní.”

Hili ha miniti ʻe nima mei ai, naʻe tatangi e telefoní. Naʻe fetuʻutaki mai ha kaungāmeʻa ke fakaafeʻi au mo hoku uaifí ki hono ʻapí ke ma ako ki ha ngaahi meʻa fakatupu ivi. Ne ma ō, pea lolotonga ʻema ʻi aí, ne foaki mai ʻe homa kaungāmeʻá ha Tohi ʻa Molomona. Naʻe ʻi ai ha kiʻi fakamatala fakataautaha ʻi he peesi talamuʻakí: “ʻOku ou fakaʻamu ʻe tokoni ʻa e tohí ni ke ke vāofi ange ai ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”

ʻI he ʻaho hono hokó, ne u vakai ki he tohí peá u toe lotu, “ʻEiki, fakahā mai pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni. ‘Oku ʻikai ke u fie fakatupu houhau kiate koe ʻi hono lau ha meʻa ʻoku ʻikai lelei.”

Ne kamata ke u laukonga. ‘I heʻeku laukongá, ne u ongoʻi hangē naʻá ku ʻiloʻi e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ‘I heʻeku aʻu ki he ngataʻangá, ne u loto-mamahi ʻaupito ʻi hono fakaʻauha e kakai Nīfaí pea ne u tangi. Ne u lau ha ʻū tohi ʻe laungeau, ka naʻe ʻikai ha tohi te ne ueʻi au ʻo hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻilo naʻe moʻoni ia.

Ne u fakaafeʻi ʻa Ana Malia ʻi ha Sāpate ʻe taha kema ō ki ha falelotu ofi mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne u fakakaukau he ʻikai ke fie ʻalu, ka naʻá ne loto ki ai. Naʻá ma saiʻia he meʻa ne ma fanongoá. Hili iá, ne kole mai ʻe he kau mēmipa ʻo e uōtí pe te nau lava ʻo tuku mai e ongo faifekaú. Naʻá ma tali ange, “ʻIo.”

Ne ʻikai fuoloa kuo aʻu mai e ongo faifekaú ʻokú na toʻotoʻo mai e Tohi ʻa Molomoná mo pehē mai naʻe ʻi ai ha pōpoaki ne na fie vahevahe mo kimaua. Ne u talaange, “Ko ha tohi lelei ia. Kuó u ʻosi lau ia.” Naʻá na ʻohovale ʻi he meʻá ni. Naʻe fakaʻohovaleʻi leva au ʻe ʻAna Malia. Naʻá ne pehē, “Pea ʻoku ou lau ia he taimí ni.” ʻOku ou ʻi he tohi ʻa Mōsaiá.”

Naʻá ne maʻu e tohí ʻi he funga tēpilé, ʻi he feituʻu naʻá ku hili ai he ʻaho kotoa kimuʻa he ngāué peá ne kamata lau ia. Naʻá ne toe fakaʻohovaleʻi au kimui ange ʻi heʻene pehē ko e taimi ne u lotua ai ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi uike siʻi kimuʻá, naʻá ne fai ʻa e lotu tatau ʻi ha feituʻu kehe ʻi homa ʻapí.

Naʻá ku talaange ki he ongo faifekaú ne u mateuteu ke papitaiso. Naʻá na akoʻi mai ʻa e ngaahi lēsoní, pea naʻe papitaiso mo hilifakinima au mo hoku uaifí ʻi ha uike ʻe ua mei ai. ‘Okú ma houngaʻia moʻoni ʻi hono ʻomi ʻe he ʻEikí e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi kimaua ke ma ʻiloʻi e siasi ʻoku moʻoní.