2020
ʻOku Faʻa Tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke Tau Tatali ʻi he Taimi ʻe Niʻihi ki he Fakahaá—pea ʻOku Sai pē Ia
Fēpueli 2020


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOku Faʻa Tuku ʻe he Tamai Hēvaní he Taimi ʻe Niʻihi ke Tau Tatali ki he Fakahaá—pea ʻOku Sai pē Ia

ʻOku hoko mai ʻa e fakahaá ʻi he taimi ʻa e Tamai Hēvaní. [Kae] ʻikai ko haʻatautolú.

Naʻá ku hoko ko ha faifekau foʻou naʻe ʻamanaki ke u mavahe mei he senitā akoʻanga fakafaifekaú, pea naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe ʻikai.

Naʻá ku tui naʻe moʻoni ia. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku lau iá pea toutou lotua ʻo hangē ko ia ne fakahinohino mai ʻe Molonaí (vakai, Molonai 10:3–5). Ka naʻe teʻeki ke u maʻu ha tali! Te u lava fēfē ʻo akoʻi mo fakamoʻoni ki he kakai ʻo Lomēniá taʻekau ai ʻa e ʻilo ko iá? Naʻá ku fie ʻiloʻi maʻaku, pea naʻá ku fie ʻilo ʻi he taimí ni.

Lolotonga ha taimi ako fakalongolongo ʻi ha efiafi ʻe taha ʻi heʻemau lokiako MTC, naʻá ku puke maʻu ʻeku folofolá pea punou hoku ʻulú.

Naʻá ku lotu fakalongolongo “Tamai Hēvani, kuo tuʻo lahi ʻeku lau ʻa e tohí ni. Kapau te u hoko atu [hono laú] ko ha faifekau, ʻoku ou fakaʻamu ke u ʻiloʻi: ʻOku moʻoni nai ia?”

Lolotonga e kei kuikui hoku ongo matá, naʻá ku fakaava ʻa e tohí.

Naʻe tuʻu hoku tuhú ʻi he Mōsaia 1:6: “ʻOiauē, ʻe hoku ngaahi foha, ʻoku ou fakaʻamu ke mou manatuʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi leá ni, pea ʻoku moʻoni foki mo e ngaahi lekōtí ni. Pea vakai, ko e ngaahi peleti foki ʻa Nīfaí, ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e ngaahi lekōtí mo e ngaahi lea ʻa ʻetau ngaahi tamaí talu mei he taimi naʻa nau ʻalu ai mei Selusalemá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, pea ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ko iá; pea ʻoku tau lava ʻo ʻilo pau ʻa honau moʻoní koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ia ʻi hotau ʻaó.”

Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e potufolofola ko iá ʻo laka ange ʻi ha toe potufolofola kimuʻa pe kimuí ni. Naʻe hā makehe moʻoni kiate au ʻa e foʻi lea ko e moʻoni. Hangē ko e lea ʻa Siosefa Sāmita kau ki heʻene aʻusiá, “naʻe hangē naʻe hū [ʻa e ngaahi leá ʻi ha] fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12). Naʻe fakafokifā ʻeku ongoʻi fonu ʻi he nonga mo ha taumuʻa kae ʻikai ilifia pe hohaʻa.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi pē ko iá, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e pōpoaki ko iá kiate au. Hangē naʻá Ne folofola mai kiate au, ʻOkú ke ʻosi ʻiloʻi. Fai leva ʻa e ngāué.

Pea ne u fai ia.

Ko e Hā e ʻUhinga ka Toe Tatali Aí?

Kuó u ako mo lotua ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa peá u toki maʻu ha talí. Ko ia ai ne u fakakaukau leva, Ko e hā nai e ʻuhinga naʻá ku tatali fuoloa ai ki he fakahā naʻe moʻoni iá? Naʻe ʻikai nai ke feʻungaʻeku fakamātoato ? Naʻe ʻikai nai ke u maʻu ha tui feʻunga? Mahalo pē! Ka ʻoku ʻikai ke u tui pehē. ʻOku ou tui naʻe tatali ʻa e ʻEikí ki he faingamālie lelei taha ke akoʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga kiate au: ʻoku ʻikai ke toki maʻu pē e fakahaá ʻi he taimi faingamālié.

ʻOku ʻikai maʻu ʻa e fakahaá koeʻuhí pē ʻoku tau fie maʻu ia. ʻOku maʻu ʻa e fakahaá ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu moʻoni ai iá. Pea ʻoku hoko mai ia ʻi he taimi pē ʻa e Tamai Hēvaní, kae ʻikai ko haʻatautolú. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú, pea ʻe lava ke tau falala, ko ʻEne palaní ʻa e lelei tahá—tatau ai pē kapau ʻe fie maʻu ke tau faʻa kātaki.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita P. Houma ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻoku ʻi ai e taimi ʻe tuai hono maʻu ʻo e talí . . . koeʻuhí ʻoku ʻikai ko e taimi totonú ia, koeʻuhí ʻoku ʻikai fie maʻu ha tali, pe koeʻuhí ʻoku falala mai ʻa e ʻOtuá ke tau fai pē ʻe kitautolu ʻa e filí” (“Fanongo ki Hono Leʻó,” Liahona, Mē 2019, 43).

ʻOku ou fakakaukau he taimi ʻe niʻihi, ʻoku lakaange ʻa e falala mai ʻa e ʻOtuá kiate aú, ʻi heʻeku falala kiate au peé! ʻOku fakailifia ke fai ha ngaahi fili mahuʻinga taʻe-kau ai ʻa e fakahinohino meiate Iá. Ka ʻi heʻeku hohaʻa lahi ki aí, ʻoku ou manatuʻi e talaʻofa ko ʻeni meia ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he taimi ʻokú ke moʻui angatonu mo ngāue ai ʻi he loto falalá, he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke ke hoko atu ʻo mamaʻo ʻo ʻikai ke Ne ʻoatu fakatokanga ʻo kapau kuó ke fai ʻa e fili halá” (“Using the Supernal Gift of Prayer,” Liahona, Mē 2007, 10).

ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa te tau lavá ke maʻu ha tali pea fai ha ngaahi fili ʻoku leleí, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe tataki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní, neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi maʻu pē ʻa ʻEne ngaahi foungá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau ilifia. ʻOku tokangaʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he ʻofa. ʻE hoko mai ʻa e fakahaá—mahalo he ʻikai hoko ia ʻi he taimi te tau loto ke hoko mai aí, ka ʻe hoko mai ia ʻi he taimi ʻoku tau fuʻu fie maʻu moʻoni ai iá.