2020
Ngaahi Moʻoni ʻe 4 Kuó u ʻIlo mei he Ako kia Siosefa Sāmitá ʻi heʻeku hoko ko ha Tokotaha Fai Hisitōlia ʻo e Siasí
Fēpueli 2020


Fakaʻilekitulōnika pē: Ko e Kakai Lalahi Kei Talavoú mo e Hokohoko Atu Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Ngaahi Moʻoni ʻe 4 Kuó u ʻIlo mei he Ako kia Siosefa Sāmitá ʻi heʻeku hoko ko ha Tokotaha Fai Hisitōlia ʻa e Siasí

ʻOku ʻikai fie maʻu ke ongoʻi ilifia e Kakai Lalahi Kei Talavoú ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke ke fekumi ki ai.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku saiʻia he fanongo ki he ngaahi talanoa naʻe fai mai ʻe heʻeku faʻeé kau kia Siosefa Sāmita mo e hisitōlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku tupu hake ʻi he fakahihifo ʻo ʻOlikoní, ʻi USA, ʻi ha feituʻu naʻe takatakaiʻi ʻe he ngaahi ngoueʻanga fuaʻiʻakau natí mo e ngoué. ʻI he vanavanaiki mai e tangi ʻa e fanga kiʻi heʻé, ʻoku fakataha mai homau fāmilí ki homau fakafaletolo ki muí ʻi he faʻahitaʻu māfaná, ʻo fakafanongo ki heʻeku faʻeé ʻi heʻene fakahoko ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení.

Naʻá ku mālieʻia ʻi he ngaahi talanoa kau ki he kei siʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, mahalo pē koeʻuhí naʻá ku kei siʻi foki, hangē ko e tafa hono vaʻé ke faitoʻo e hui hono vaʻé ʻi heʻene kei taʻu fitú pē. Pe ko e taimi naʻe hiki ai e fāmili Sāmitá ki Niu ʻIoke lolotonga e kei ngāue ʻaki ʻe Siosefa heʻene kei siʻí ha tokotoko hili ha taʻu ʻe tolú. Koeʻuhí ko e lahi ange ʻeku ako kau kia Siosefa Sāmitá, naʻá ku ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni fakahisitōlia ʻo lelei ange ʻi heʻeku kau faiako Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí.

Mahino ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Hisitōliá

ʻI he hokohoko atu ʻeku akó, naʻe kamata ke u ako fakamātoato e hisitōlia ʻo ʻAmeliká mo e Siasí. Naʻá ku ako lahi ha meʻa lahi kau ki he anga fakafonua ne tupu hake ai ʻa Siosefa Sāmitá mo e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí. Naʻe fakalahi ʻe he fakamatalá ni ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi talanoa naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻe tokoni ʻeku akó ke u ʻiloʻi ʻe lava ke tataki ʻe hono ako e hisitōlia ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ki ha mahino lahi ange ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku ako ai ʻoku totonu ke tali lelei ʻa e ngāué ni kae ʻoua ʻe ilifiaʻi.

ʻI Siulai ʻo e 2018, naʻá ku lava ai ʻo fakatahaʻi ʻeku manako ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí mo ʻeku ako fakahisitōliá ʻi he taimi naʻá ku kau atu ko ha ʻētita voliume ki he Joseph Smith Papers Project ʻi he Potungāue Hisitōlia ʻa e Siasí. ʻI he tuʻunga ne u ʻi aí, naʻá ku fakapapauʻi e ngaahi tatau ʻo e ngaahi fakamatala fakapepa fakahisitōliá mo fakahoko ha fakamatala ki he kau laukongá ke mahino ange kiate kinautolu e tohí.

ʻI hono fakalea ʻe tahá: ko ʻeku ngāué ia ke u fakakaukau he ʻaho kotoa kau ki he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá.

Ko Hono Ako e Hisitōliá ʻaki ha Mata ʻo e Tuí

Ko e Siosefa Sāmita ʻoku ou maheni mo ia ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha fai hisitōliá, ko ha tokotaha ʻAmelika naʻe makehe mo mohu fakakaukau he naʻá ne feinga ke ne langa ha kolo ke hangē ko Saioné ʻi ha feituʻu naʻe hoko kimuʻa ko e kauʻāfonua fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻOku ʻikai lahi ha ngaahi fakamatala kuo maʻu ʻe he kau fai hisitōliá ki he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne tauhi ha lekooti ʻo ʻene ngaahi aʻusiá pe ngaahi malangá.

Ka neongo e meʻa ʻoku tau ʻilo pe ʻikai ʻiló, kuo pau ke hoko ʻa e tuí ko ha founga ki hono siviʻi ʻo e hisitōliá ʻi heʻetau hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku kei hoko pē ʻa e tui ki he ʻOtuá mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e hokohoko atu e maʻu fakahaá—ʻa ia ʻe ʻikai tuku e folofola mai mo hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú—ko e fakavaʻe ʻo ʻeku tuí pea ʻokú ne pukepuke au ʻi he ongoongolelei ʻoku ou ʻofa lahi aí.

Kuo hanga ʻe heʻeku ngaahi aʻusia lalahi mo fakaʻaho ʻi hono ako e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá mo e hisitōlia fakalūkufua ʻo e Siasí ʻo akoʻi mai ha ngaahi meʻa lahi:

  1. Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne hoko moʻoni ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke fakafoki mai ai ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní. Pea ko hotau fatongiá ke tauhi maʻu e Ongoongolelei ko ia kuo Fakafoki Maí.

  2. ʻOku ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ha kakai taʻehaohaoa—hangē ko Siosefa Sāmitá—ke fakahoko ha ngāue maʻongoʻonga. Te tau tōnounou kotoa pē, pea ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ko kitautolu pē ʻoku fehalākí; naʻa mo e kau palōfitá ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke nau fakatomala ai, hangē ko kitautolú.

  3. ʻOku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní—ʻa e kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fehuʻi ʻoku tau fefaʻuhi mo iá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he tokāteline naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá, ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē kuo fānauʻi ha mahuʻinga fakafoʻituitui lahi fau mo ha tuʻunga malava taʻengata ke hoko ʻo hangē ko ʻenau Mātuʻa Fakalangí.

  4. ʻE lava ke hoko ʻa e tupulaki mo e fakahā fakatāutahá ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Hangehangē naʻe mahino lelei ange kia Siosefa Sāmita ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi heʻene tupu ʻo matuʻotuʻa angé koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia maʻu fakahā naʻá ne maʻu ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻI he tūkunga tatau, te tau lava ʻo vakai ki he ngaahi aʻusia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí, ʻi heʻetau ʻilo ʻe lava ke kei hokohoko atu pē ʻetau fekumi ki ha fakahaá, ʻi heʻetau tupulaki ʻi he moʻoni kuo tau akó.

ʻE lava ke ngali fakailifia ki he kakai lalahi kei talavoú, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fekumi ki he ngaahi tali ʻo ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Siasí, ka ko ha founga ia ʻoku feʻunga ke fakahoko. ʻE fakamālohia hoʻo tuí ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi talanoa ʻo kinautolu kuo nau tokoni ke tupulaki ʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou ʻilo kuo tupulaki pehē foki ʻeku tuí.