2020
O Le A Avea Oe ma Tagata e Lavea’ia Lo Tatou Aiga
Fepuari 2020


Itulau i le lotoifale

O Le A Avea Oe ma Tagata e Lavea’ia Lo Tatou Aiga

O se miti mamana a se talavou na taialaina o ia agai atu i se olaga o auaunaga i le malumalu ma talafaasolopito o aiga.

O se po masina o se taimi faamaneta lea i nuu i tua o Samoa. I le susulu ai o le lagi i le toetoe lava pei o le malama o le ao, e potopoto ai le toatele o tagata o le nuu i le totonugalemu o le malae taalaelae o le nuu e olioli i le mālū o le po, patipatia galuega mamafa o le aso, talanoaga, talieēga ma oo lava i le taaalo i taaloga e pei o le volipolo po o le kirikiti.

I le avea ai ma se talavou i le 1960, sa fai ai e Sioloa Palelei se miti e uiga i se po masina. Sa miti o ia sa taalo i le igāve’a faatasi ma isi tamaiti o le nuu ina ua maofa se tasi o i latou ma faasino atu i le lagi. Ina ua tepa a’e i luga Sioloa, sa ia iloa ai ua leai se masina. I lona tulaga sa i ai se tama’i malamalama ae o loo faatupula’ia. Sa sioa atu i ai le nuu i le maofa a o amata ona alu ifo i lalo le malamalama, ma sa le’i pine ae latou iloa atu se ata i lona totonugalemu. Sa vave ona iloa e Sioloa o le tagata lea o Iesu Keriso. O loo afio o Ia i luga o se nofoalii auro, o loo pupula e pei o le la i le aoauli, ma siomia e agelu o loo iliina a latou pu.

I lana miti sa tamoe atu ai Sioloa i le fale o le latou aiga e ta’u ia i latou le talafou. Ina ua taunuu atu o ia iina, sa ia vaaia ai lona aiga atoa—o ona matua ma ona tei—sa i ai i fafo i luma o le latou fale, o loo tootutuli i se li’o, ma punonou e pei o fai se tatalo. Sa ia valaau atu ia i latou, ma le fiafia—Vaai! Vaai po o ai lea ua i i! Sa ia fai atu ai, ma faasino atu i le lagi i le po, ae sa leai se tasi na tepa a’e i luga. I le taumafai ai ma le naunau tele ia latou gauai mai, sa tu ai Sioloa i le ogatotonu o le latou li’o, ma aioi atu i lona aiga e pupula mai o latou mata ma vaai. Latou te le’i faia . . . ona ia ala a’e lea i luga.

Sa matua mamafa tele le miti i lona mafaufau lea na faamatala ai e Sioloa i lona tama. Sa mafaufau loloto le toeaina e uiga i le miti [a lona afafine] mo se taimi ona fautua atu lea o se faauigaga: “Masalo o le a avea oe ma tagata e lavea’ia lo tatou aiga i se aso.”

Sa le’i galo lava ia Sioloa lena aafiaga.

I ni tausaga mulimuli ane, e ala i lana faatinoga faaakatemia ma le fesoasoani o ona aiga, sa maua ai e Sioloa lona ala i se aoga maualuga sa umia ma faagaoioia e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa ia aoao teisi e uiga i le Ekalesia iina, ae sa na o le pau le taimi e aoao ai pe a a’oga i le Kolisi a le Ekalesia o Hawaii (lea ua avea nei ma Iunivesite o Polika Iaga—Lotoa i Hawaii) lea sa aoaoina ai o ia e faifeautalai ma filifili ai ina ia papatisoina.

Sa popole o ia e ta’u atu i ona matua lana faaiuga e auai i le Ekalesia, i le faamoemoeina ai o lo la le taliaina, ae sa fai atu lona tama ia te ia, “Afai e te lagonaina o lenei lotu e sa’o, ma o iinei le nofoaga o le a e maua ai lou faaolataga, ona fai lea.” I le faafetai tele ai mo ana faamanuiaga, sa ulu atu ai Sioloa i vai o le papatisoga ma avea ai ma tagata faamaoni o le Ekalesia mo le toetoe 50 tausaga.

E oo mai i lenei aso, e na o Sioloa lava le tagata o lona uluai aiga ua auai i le Ekalesia. Ma le faanoanoa, ua maliliu ona matua ma le toafitu o ona tuagane ma uso, ae sa auai ma le mataalia o ia i galuega o sauniga mo i latou taitoatasi i totonu o le malumalu. O lona fiafia mo talafaasolopito o aiga ma lona sootaga i ē pele i tala atu o le veli ua faatupulaia ma sili atu talu mai le taimi na amata auauna ai o se tagata faigaluega i le malumalu mo le Siteki o Aukilani Niu Sila Papatoetoe.

O lea la ua talisapaia atoatoa e Sioloa i le taimi nei le uiga o lena miti sa ia faia i se tasi po masina, i le fia sefulu tausaga talu ai. I lana lava ia ala faatauvaa, e pei ona valoia ai e lona tama, ua avea ai o ia ma se faaola—i luga o le Mauga o Siona—mo lona aiga.