2020
O Le Uluai Faaaliga: O se Mamanu mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia
Fepuari 2020


O Le Uluai Faaaliga: O se Mamanu mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia

Sa aoao mai e le perofeta o Iosefa Samita mai i lona aafiaga i le Vao Paia, le auala e mafai ai ona tatou maua faaaliga patino o se vaega o o tatou olaga i aso taitasi.

Ata
painting of First Vision

O Le Uluai Faaaliga, saunia e Walter Rane

O le atoaga o le 200 tausaga o le mea ua tatou ta’ua o le “Uluai Faaaliga a Iosefa Samita” o se avanoa sili lea mo i tatou e faateleina ai lo tatou faatuatua i lana misiona faaperofeta ma ia aoao mai i lana faataitaiga i le auala e faateleina ai lo tatou gafatia e maua ai faaaliga patino mai le Atua.

Ina ua savali ese mai Iosefa Samita e 14 tausaga le matua mai le togalaau i Palamaira, Niu Ioka, ISA, sa ia iloaina mo ia lava, e fesootai mai le Atua i Ana fanau i le olaga nei. Sa talitonu o ia i upu sa ia faitauina i lana Tusi Paia:

“A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe tautaua; ona foaiina mai ai lea ia te ia.

“A ia ole atu ma le faatuatua, ‘aua lava ne‘i masalosalo. Aua o lē masalosalo e tusa ia ma le peau o le sami ua sousou i le matagi ma felafoaiina ai” (Iakopo 1:5–6).

Sa galue ma le le fefe Iosefa Samita i lena folafolaga, e pei foi ona mafai e i tatou uma. O le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson e uiga i lo tatou avanoa: “Afai o le aafiaga paia o Iosefa Samita i le Vao Paia ua aoao mai ai se mea ia i tatou, o le, o loo matala le lagi ma e fetalai mai le Atua i Ana fanau.”1

E tausia e le Atua Lana folafolaga e fesootai ma Lana fanau i le olaga nei pe afai latou te ole atu ma agavaa e maua lena fesootaiga. Sa aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita mai i lona aafiaga i le Uluai Faaaliga, ma mai le soloaiga tele o faaaliga na oo mai ia te ia e ala i le Toefuataiga, le auala e mafai ai ona tatou maua faaaliga patino o se vaega o o tatou olaga i aso taitasi.

Sa aoao mai Iosefa Samita, “A ua tatou saunia e o mai ia te Ia, ua saunia o Ia e afio mai ia i tatou.”2

O Loo Matala le Lagi

O la tatou lui o le galue lea ina ia mafai ona tatou maua savali o le upumoni ua sauni le Tama Faalelagi e auina mai ia i tatou o ni faaaliga ma ia iloa mea ua uma ona Ia auina mai. O le aafiaga a Iosefa Samita ua tuuina mai ai se faataitaiga o lena mea. Atonu sa ia faitauina faafia le tusi a Iakopo ma isi tusi faaletusi paia, e pei ona tatou faia. Ae i se tasi o aso, e ala i le uunaiga a le Agaga Paia, sa ia iloaina ai le savali lea na taitai atu ai o ia i le Vao Paia. O lana tala lenei i le mauaina o se savali mai le Atua na leva ona auina mai:

“A o o’u punouai i lalo o faigata tetele na mafua mai finauga a nei vaega o tapuaiga, sa ou faitauina i se tasi aso le Tusi a Iakopo, mataupu muamua ma le fuaiupu lima, e faitau faapea: Ae afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma, ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia.

“E leai lava se mau o tusitusiga paia na oo i le tagata ma le mana tele nai lo o lenei mau i lo’u loto i lea taimi. Sa foliga ua ulu mai ma se mana tele i lagona uma o lo’u loto. Sa ou mafaufau ma saga mafaufau pea i ai, i lo’u iloa afai e i ai se tagata ua ia manaomia le poto mai le Atua, o a’u lava, ona sa ou le iloa le mea e tatau ona fai, ma e vagana ai e mafai ona ou maua o se poto atili atu nai lo lena sa i ai ia te a’u i le taimi lena, o le a ou le iloaina lava aua sa matua eseese lava malamalama o faiaoga o mea taulotu o ituaiga eseese i mau e tasi sa lepetia ai le faamoemoe atoa o le liliu atu i le Tusi Paia e tali ai le fesili” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–12).

O le aafiaga o Iosefa Samita o se mamanu e mafai ona tatou mulimuli ai e iloa ai savali patino mai le Atua. Aisea na oo mai ai se fuaitau o tusitusiga paia ma le mana tele ma ulu atu ma le malosi tele i totonu o lagona uma o lona loto? Ma aisea na tomanatu i ai pea lava pea o ia?

Atonu e tele mafuaaga e mafai ai ona fetalai malosi mai le Atua i le taulealea o Iosefa, ae o se mafuaaga autu lava o le saunia lea o lona loto.

O se Loto Momomo O se Loto Lea Ua Saunia

E le itiiti ifo ma le lua ni mafuaaga sa i ai ia Iosefa se loto momomo. Sa manao o ia i le faamagaloga o ana agasala ma vaivaiga, lea na ia iloa e na o Iesu Keriso lava e oo mai ai. Ma sa naunau o ia ia iloa po o fea o lotu fefinauai sa sa’o, ma po o le fea e tatau ona ia auai.

Sa saunia Iosefa ma le faatuatua e faapea, o Iesu o le Keriso, o lona Faaola. Faatasi ai ma lena faatuatua ma se loto maualalo, sa saunia ai o ia. Sa ia fai mai e uiga i ona lagona i lena taimi, “Sa ou tagi atu i le Alii mo le alofa mutimutivale, aua sa leai se tasi e mafai ona ou alu i ai e maua mai ai le alofa mutimutivale.”3

Sa saunia o ia, e pei ona mafai ona tatou i ai, ina ia maua le folafolaga a Iakopo. O le soloaiga o faaaliga lea na oo mai, na mafai ai e le Alii ona suia le olaga o Iosefa ma faamanuia ai olaga o fanau uma a le Tama Faalelagi, ma o latou aiga, o e ua o mai pe o le a o mai i le olaga faitino.

O se faamanuiaga maoae mo oe ma au o le mafai lea ona tatou aoao mai faataitaiga a Iosefa i le ala e maua ai le malamalama ma le poto mai le Atua. E ala i le mulimuli i le faataitaiga a Iosefa, e mafai ai ona tatou aumaia le olioli tumau ia i latou tatou te alolofa i ai ma auauna atu ai i le Alii. Ona faasolo atu lea e la latou faataitaiga le faamanuiaga o faaaliga patino i se filifili e le mafai ona tatou vaaia lona faaiuga ae e mafai ona silafia e le Tama Faalelagi.

Ata
painting of young Joseph Smith

Ae Afai Ua Leai Se Poto i So Outou, saunia e Walter Rane

Saunia o i Tatou Lava mo Faaaliga

O le mamanu a Iosefa o le saunia e maua faaaliga patino sa faatauvaa ma e faigofie ona faataitaia, ae e le faapea o se vaega e tasi o laasaga, o le tasi e tau atu ai i le isi. O oe o se atalii/afafine tulaga ese o le Atua, o lea e ese ai ou gafatia mo le aoaoina ma ese auala e aoao ai le upumoni. Ae mai faataitaiga a Iosefa, e mafai ona e iloa ai le auala e taua ai ni nai faaaliga o le malamalama ma le upumoni e saunia ai mo le mauaina o faaaliga faifai pea faaletagata lava ia. Na silafia e le Alii lena mea moni ina ua Ia tuuina mai tatalo o le faamanatuga ia i tatou taitoatasi o se mamanu e saunia ai e maua faaaliga patino e ala mai i le Agaga Paia.

Atonu e ese mo oe, ae pe a ou faalogo i upu “Le Atua e, le Tama faavavau” (Mataupu Faavae ma feagaiga 20:77, 79), e oo mai ia te au se lagona mafanafana o le alofa. O upu o tatalo o le faamanatuga e aumaia ai i lo’u mafaufau mea na ou lagonaina i le aluese mai i se faatanoa vai papatisoga i Philadelphia, Penisilevania, ISA, ina ua valu o’u tausaga. O le taimi lena sa ou iloa ai o Iesu o lo’u Faaola, ma sa ou lagonaina le olioli i le mama. O nisi taimi ou te manatua ai se ata vali o Ia i luga o le satauro ma le afio mai i fafo mai Lona tuugamau. O le tele lava o mea e oo mai ia te au o se lagona o le lotofaafetai ma le alofa mo Ia.

Pe a ou faalogo i upu e faapea, e tatau ona molimau atu lo’u naunau e “manatua pea o ia ma tausi ana poloaiga,” ou te lagona se manao faamaualalo mo le salamo ma le faamagaloga. Ma, a ou faalogo i le folafolaga e mafai ona ou maua Lona Agaga e faatasi ma au (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77), ou te lagona e moni lena mea. Ma o taimi uma lava, ou te lagonaina le malamalama, filemu, ma le lototele lea e mafai ona ou faalogo ai i savali faaalia mai le Atua.

Sa le’i i ai ia Iosefa Samita e sefulufa tausaga le matua ia tatalo o le faamanatuga i le taimi na tapena ai o ia mo faaaliga patino na oo mai i le Vao Paia ma i le aluga o taimi na totoe o lona olaga. Ae sa mulimuli o ia i se mamanu e mafai e i tatou uma ona mulimuli ai ia agavaa ai mo le faaauauina o le faaaliga faaletagata lava ia:

  • Sa ia suesueina upu ua uma ona faaalia mai e le Atua i totonu o tusitusiga paia.

  • Sa mafaufau loloto o ia i mea sa ia faitauina ma lagonaina.

  • Sa ia toe foi soo ma le faaeteete i tusitusiga paia.

  • Mai le faatuatua na ia maua e ala i le suesue ma le mafaufau loloto, na ia filifili ai e tatalo.

  • Ina ua oo mai le faaaliga, na ia maua le upumoni ma le malamalama, ola i le upumoni na tuuina mai ia te ia, ma sailia nisi upumoni.

  • Sa toe foi atu o ia i tusitusiga paia ma maua ai nisi faaaliga mai le Atua, lea na ia tusia i lalo.

  • Sa faaauau pea ona ia tatalo ma usitai, lea na faapea ona maua ai le malamalama atili ma faatonuga.

Na faamatalaina e Peresitene Nelson le avanoa matagofie e maua mai pe a tatou mulimuli i le faataitaiga a Iosefa Samita: “I lea lava ala, o le a se mea o le a tatala mai e lau sailiga mo oe? O le a le poto e le o ia te oe? O le a se mea e te lagonaina ua manaomia vave ona iloa pe malamalama i ai? Mulimuli i le faataitaiga a le Perofeta o Iosefa. Saili se nofoaga filemu e mafai ona e alu soo i ai. Ia faamaualaloina oe lava ia i luma o le Atua. Liligi atu lou loto i lou Tama Faalelagi. Liliu atu ia te Ia mo ni tali ma mo le faamafanafanaga.”4

Ata
young adult reading scriptures

E Tetee Satani i Faaaliga

A o e mulimuli i le faataitaiga a Iosefa Samita, o le a e suesue ma le totoa i lana faataitaiga o le lototele ma le finafinau. Atonu e te le o feagai ma le tetee na feagai ma ia i le Vao Paia a o e tatalo, ae o le a e atamai ia manatuaina. Sa faamatalaina e Iosefa lena tetee i le ala lenei:

“Ina ua mavae ona ou taunuu i le mea na ou muai filifilia ou te alu atu i ai, ina ua mavae ona ou vaavaai solo faataamilo ane ia te aʼu, ma ina ua ou iloa ua nao aʼu lava, sa ou tootuli i lalo ma amata ona tuu atu manaoga o loʼu loto i le Atua. Sa lei umi lava ona ou faia faapea, ae vave loa ona taofia o au e se mana sa lofituina atoa ai au, ma sa i ai sona mana uiga ese i luga o aʼu sa taofia ai lou laulaufaiva ina ia lē mafai ona ou tautala. Sa siomia au i se pouliuli mafiafia, ma sa foliga mai ia te au i se taimi e peiseai ua malaia au i se faafanoga faafuasei.

“Peitai, i le faaaogaina o loʼu malosi atoa e valaau atu ai i le Atua e laveai aʼu mai le mana o lenei fili sa taofia aʼu, ma i le taimi tonu lava na ou sauni ai e goto atu i se tulaga e aunoa ma se faamoemoe ma tuu atu aʼu lava i le faafanoga—e lē i se malaia fai fua faalemafaufau, ae i le mana o se tagata moni lava mai le lalolagi lē vaaia, o lē sa i ai se mana ofoofogia tele faapea ou te lei faalogoina muamua lava i se tagata—i lea lava taimi o le atuatuvale tele, na ou vaaia ai se malamalama faaniutu i luga aʼe tonu lava o loʼu ulu, ua sili atu le pupula i le la, ua alu ifo malie lava seia oo mai i oʼu luga” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–16).

O lena tetee matautia, lea na faaauau i le soifuaga atoa o Iosefa, na oo mai ona sa manao Lusifelo e taofi le faaaliga lea o le a taitai atu ai i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso. O au tatalo mo faaaliga mai le Atua o le a fetaia’i ma le tetee itiiti ane, ae e tatau ona e mulimuli i le faataitaiga a Iosefa o le lototele ma le finafinau.

Atonu o le a faaaogaina e Satani ni auala maaleale e tetee atu ai i au taumafaiga ia maua ma faatumauina faaaliga faaletagata lava ia. O se tasi o auala o lona faamoemoe e auina mai ni pepelo ia te oe, o lana auala o faaaliga sese. O le a taumafai o ia e aapa atu ia te oe ma ni savali ua faamoemoeina e te talitonu ai e leai se Atua, leai se Iesu Keriso toetu, leai ni perofeta soifua po o se faaaliga, e faapea sa taitaiseseina Iosefa, ma o ou lagona ma musumusuga mai le Agaga Paia o mea taufaasese “o se mafaufauga faavalea” (Alema 30:16).

O le a ia tauai atu na pepelo ia te oe, e pei ona ia osofaia ai Iosefa Samita, i le taimi tonu lava o le a e tatalo ai faapea foi pe a uma ona e maua le faaaliga. Ua ou maua ni auala se lua e sola ese ai mai na osofaiga.

Muamua, aua lava nei faatuai se uunaiga e tatalo. Aua le tuua ni avanoa e tutupu ae ai masalosaloga. Na saunoa Peresitene Polika Iaga (1801–77) e faapea, o le tagata e faatalitali ia lagona le fia tatalo atonu o le a le tatalo o ia.5

Lona lua, ia vave tusi i lalo savali e te maua mai le Atua. Ua ou iloa o le uunaiga faaleagaga lea sa manino mai i se minute e mafai ona nenefu pe aluese atu i ni nai minute mulimuli ane. E oo lava i le tuneva o le po, ua ou aoao ai e nofo i luga ma tusi i lalo uunaiga. A le o lea e ono leiloloa i latou.

I lenei mea, ua tuuina mai ai e Iosefa se isi lesona mo i tatou. Sa ia tusia i lalo i ni nai taimi le aafiaga o lana Uluai Faaaliga, ma sa ia faamatalaina atu i ni nai tagata i le aluga o tausaga. E faapei foi o isi perofeta, sa aoao foi e le Perofeta o Iosefa le taua, ma le faigata, o le mauaina o upumoni faaalia i upu.

Ata
young adult praying

Ua Faamanuiaina e Faaaliga a Tatou Fanau

E pei o Iosefa Samita, e mafai ona tatou faamanuiaina a tatou fanau ma fanau a a tatou fanau i upu o faaaliga tatou te maua mai le Atua. Talu ai o i tatou o tagata taitoatasi o loo i ai ni manaoga tulaga ese, atonu e na o nisi o faaaliga tatou te maua mo i tatou lava o le a faatatau ia i latou o e ua nafa ma i tatou i le Atua. Ae o le faamaoniga tusitusia e faapea, ua fetalai mai le Atua ia i tatou e mafai foi ona avea ma faamanuiaga e tasi ia i latou, lea na tuu mai e le Perofeta o Iosefa ia i tatou.

O le Uluai Faaaliga ua faaali mai ai ia i tatou o loo matala le lagi. E faafofoga le Atua i a tatou tatalo. E faaali mai o Ia lava ma Lona Alo ia i tatou. E fetalai mai le Agaga Paia i loto o i latou o e ua saunia e faalogo ma lagonaina le leo itiiti, ma le filemu. E mafai ona tatou tuufaasolo atu na lesona ma lena savali ia i latou tatou te alolofa i ai ma e o le a mulimuli mai ia i tatou.

Ia faafetaia lo tatou Tama oi le Lagi agalelei, o le e alofa ia i tatou, faafofogaina a tatou tatalo, ma fetalai mai e uiga i le Faaola i o tatou aso, ‘O Lo’u Atalii Pele Lenei. Faalogo ia Te Ia!” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17). Ia faafetaia le Alii o Iesu Keriso, o le na toefuataiina mai Lana Ekalesia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. Ma e faafetaia le Agaga Paia, o le ua naunau e avea ma a tatou soa tumau.

Ou te molimau atu o le tali o le “Ioe” i le tatalo a le tamaitiiti:

Tama Faalelagi, pe o e i ai moni ea iina?

Pe o lagona mai tatalo uma?6

Ou te tatalo o le a tatou faia, e pei ona sa faia e le Perofeta o Iosefa Samita, e faapena foi i lo tatou perofeta soifua i aso nei, ia talia le valaaulia mai lo tatou Tama Faalelagi alofa, mai lo tatou Faaola, ma mai le Agaga Paia ina ia maua le malamalama ma le upumoni o faaaliga patino i aso uma o o tatou olaga.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 41.

  3. Iosefa Samita, i le “O Tala o le Uluai Faaaliga,” 1832 Account, Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/topics/essays; ua faaonaponei faailoga.

  4. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” 95

  5. (Tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997], 45.)

  6. “O Le Tatalo a le Tamaitiiti,” Tusipese a Tamaiti, 6–7.

Mamanu pito i tua mai le Getty Images