2019
Auaunaga a Aposetolo i le Lalolagi Atoa
Me 2019


Auaunaga a Aposetolo i le Lalolagi Atoa

Mo le uluai taimi i le talafaasolopito o le Ekalesia toefuataina, na potopoto faatasi ai uso uma o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se nofoaga e tasi i fafo atu o le Iunaite Setete, ina ua latou malaga uma atu i Italia mo le faapaiaga o le Malumalu a Roma Italia ia Mati 2019. (Tagai i le tala i le itulau xx).

I isi tofiga faaleauaunaga i masina e ono talu ai:

Ina ua mavae ona asiasi atu i Karolaina i Matu ma Saute, ISA, na saunoa atu Peresitene Dallin H. Oaks ma Elder David A. Bednar i tagata na aafia ma ua faavaivaia e le afā i se faigalotu o le afiafi i Tallahassee, Florida, ISA. Na faamanatu atu e Peresitene Oaks i le au faalogologo faapea o faigata ma puapuaga o ni vaega o le olaga faaletino, ae “Afai tatou te faamaoni ma tatalo, o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou e manumalo ai.”

I Sikako, Ilinoi, ISA, na fautuaina ai e Elder Oaks ni talavou ua faaipoipo a le Ekalesia faapea, “O le liuaina i le Alii e muamua atu i le liuaina i le Ekalesia. Ma o le liua i le Alii e oo mai e ala i le tatalo ma le suesue ma le auauna atu.” Ma i Arisona faatasi ai ma Peresitene Russell M. Nelson, na faamanatu atu ai e Peresitene Oaks i le autalavou ma talavou matutua faapea, “O la tatou amio sili e tasi e iloagofie ai i tatou o le avea o i tatou o se atalii po o se afafine o le Atua.”

Na faataunuuina foi e Uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni tofiga faaopoopo i le lalolagi atoa:

I Egelani, sa na o Elder Jeffrey R. Holland le failauga i se polokalama o le Kerisimasi i le Falesa o le Kolisi o Pembroke i le Iunivesite o Oxford, lea na ia aoao atu ai o le uiga fiafia o le Kerisimasi e le na o le soifua mai o Keriso o loo faatotonugalemu i ai ae o Lona soifuaga foi, maliu, ma “Lana taulaga togiola manumalo.”

I São Paulo ma Salvador, Pasila, na auauna atu ai Elder Dieter F. Uchtdorf i vaega toatele i sauniga ae faapea foi i vaega laiti ma tagata taitoatasi, e aofia ai le tuuina atu o le faamafanafanaga i le aiga o se faifeautalai faamisiona na maliu talu ai nei, auai i sauniga faamanatuga ma Aoga Sa a ni uarota se lua, faatasi ma le tele o soa faafaifeautalai ao latou asiasi atu i aiga e lolotu se vaega, ma le iloaina e se tagata faatoa liliu mai ao tietie i le nofoaafi i São Paulo. Na saunoa mai o ia o Pasila o se “nofoaga lea e matuai iloa manino ma faataitaia ai le manatu lea o i tatou uma lava o fanau a le Tama Faalelagi.”

I le United Arab Emirates, na faatautaia ai e Elder David A. Bednar se fonotaga faapitoa ma le autalavou ma talavou matutua o le Siteki a Abu Dhabi. Na ia maimoaina se nofoaga autu mo le aoaoina mo tagata sulufai Aferika i Aikupito ma se nofoaga autu mo tagata ua aveese faamalosi mai o latou fale i Iraqi Kurdistan. “O i tatou uma o atalii ma afafine o le Atua,” na saunoa ai Elder Bednar ina ua mavae le feiloaiga ma tagata sulufai. I Israelu na ia pulefaamalumalu ai i se konafesi o le Itu o Ierusalema ma se faigalotu i le Nofoaga Autu o le Iunivesite o Polika Iaga i Ierusalema. I le taimi o le konafesi o talafaasolopito o aiga a le Roots Tech i le Aai o Sate Leki, Iuta, ISA, na tauaao atu ai e Elder Bednar se foai e $2 miliona e avea ai ma sui o le Ekalesia i le Nofoaga Autu o le Falemataaga Faavaomalo o Tagata Aferika Amerika mo Talafaasolopito o Aiga.

I Iukureini, Aramenia, Farani, Hanikeri, Suitiselani, Romania, ma Czechia, na saunoa atu ai Elder Quentin L. Cook i le autu o le ola ai i le talalelei toefuataina a Iesu Keriso i aso uma ma faasoaina atu e ala i faataitaiga ma i le aapa atu i isi. I le Aai o Niu Ioka, ISA, na saunoa atu ai Elder Cook e uiga i le tutusa o talitonuga ma malamalamaaga i le va o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma nuu Iutaia. “Tatou te faasoaina ma a tatou uo Iutaia le popolega mo agata mafatia ma i latou e feagai ma luitau faapitoa,” na ia saunoa ai.

I le Aai o Mekisiko, Mérida, ma Cancún, Mekisiko, na auauna atu ai Elder Cook i taitai, tagata, faifeautalai o le Ekalesia faapea ma taitai faalelotu, malo, ma pisinisi. O se faigalotu a le autalavou lea sa auai ai le 800 talavou mai siteki e valu i le Aai o Mekisiko sa faalautele atu i le 38,000 talavou i Mekisiko atoa. Ma sa saunoa atu Elder Cook i se fonotaga i le faletele o le Senate a Mekisiko lea na ia valaauina ai mo tagata o le faatuatua e tutu mausali ma lotogatasi i le puipuia o le saolotoga o tapuaiga.

I Puerto Rico ma le Ripapelika o Tominiko, na iloa ai e Elder D. Todd Christofferson faapea e ui lava i le faatafunaina mai afa, o loo toe faasolosolo manuia tagata o le ekalesia. Na ia saunoa faapea ua “faamalosia” le eria, i le iloaina o le a le pine ae i ai ni malumalu se tolu i le Atu Keripiane (i Haiti, Puerto Rico, ma le Ripapelika o Tominiko). Na saunoa foi o ia i se fonotaga a le au faipisinisi ma le fonotaga o le saolotoga i tapuaiga. I se fonotaga ma talafou i Uosigitone, D.C., ISA, na saunoa atu ai Elder Christofferson i le taua o le upumoni ma le amiosa’o. Ma ao i ai i se valaauga i Kuatemala ma El Salvador, e le gata i isi fonotaga, sa auai Elder Christofferson i faasalalauga na maimoaina i Amerika Tutotonu atoa, lea na faamamafa atu ai le taua o le suesue i le talalelei i le fale po o le aiga.

I Aferika i Saute ma Zimbabwe, na fautuaina ai e Elder Neil L. Andersen ia tagata o le au paia ia manatua le Faaola ma talia le manatu faavae o le aoaoina e faatotonugalemuina i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia. I Egelani, Uelese, Farani, ma Auseteria, sa ia matauina ai le malosi lea e oo mai pe a avea aiga i le Ekalesia ma augatupulaga e tele ma saunoa mai o tagata o le ekalesia i Europa o loo faaauau pea ona faia se matafaioi taua i le tuputupu ae ma le mautu o le Ekalesia. O i latou, na ia saunoa ai, o ni tagata e puipuia le faatuatuaga.

E matua taua lava i le Ekalesia le pule i le ola o le autalavou, na faamamafa atu e Elder Ronald A. Rasband ao ia saunoa atu i faiaoga seminare ma le inisitituti i le Aai o Sate Leki, Iuta. E mafai ona fesoasoani faiaoga seminare ma faiaoga inisitituti ia i latou o loo lamatia i le faaaogaina o le tele o punaoa ua saunia e le Ekalesia e puipuia ai mai le pule i le ola ma e ala i le faamanatu atu i tagata aoga o le fesoasoani faalelagi ma le auaunaga e maua e ala i le Faaola.

I Rwanda, sa asia ai e Elder Gary E. Stevenson se maa faamanatu o le fasiotiga tagata, lea na ia saunoa ai faapea e ui i faigata i taimi ua tuanai, ae i aso nei ua faatumulia tagata Rwanda i le “agalelei, agamalu, faaleleiga, ma le loto faamagalo” lea e fai ma faataitaiga o le tulaga lelei silisili o tagata. Sa ia tauaaoina atu se foai i le maa faamanatu e fai ai ma sui o le Ekalesia. Na asiasi atu foi Elder Stevenson i Uganda, Ethiopia, Tanzania, ma Madagascar, taitaia fonotaga faaletaitai perisitua, saunoa atu i tagata ma faifeautalai, auai i se faigalotu mo le autalavou ma talavou matutua nofofua, asiasi atu i taitai o malo, ma taliina ni fesili o ala faasalalau.

Na asia e Elder Dale G. Renlund ni nofoaga maotua ao i ai i se valaauga i Atenitina ma Chile, e pei o Antofagasta i le eria faaletoafa o Chile i matu; o se konafesi mo le Misiona a Atenitina Comodoro Rivadavia; le Paranesi a El Calafate i Atenitina, lea na faatumulia ai se tamai falelotu i tagata na sili atu ma le 30–40 lea na faamoemoe e auai; ma se faatasiga i Ushuaia, Atenitina, na avea ai tagata e toa 600 na auai ma sui o le vaega toatele o tagata toaaga o le ekalesia i le eria atoa o Tierra del Fuego. I nofoaga e pei o Rio Gallegos, Atenitina, na saunoa ai Elder Renlund e uiga i faamanuiaga o se mataupu aoaoina e faatotonugalemu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia ma le auala o le a faamanuiaina ai aiga i le tausia o le aso Sapati.

I Parakuei, Iurukuei, Chile, ma Atenitina, na faasoa atu ai e Elder Gerrit W. Gong ni mataupu faavae mai tusitusiga paia ma mai aoaoga a Peresitene Nelson—e aofia ai ni autu o le auaunaga, tumau ai i le ala o le feagaiga, faaaliga faaletagata lava ia, faaaogaina tatau o le igoa o le Ekalesia, ma le faaaogaina o le talelelei e saili ai tali ma manumalo ai i luitau ma faafitauli.

I le nofoaga autu mo le aoaoina o faifeautalai i Kuatemala, na faasoa atu ai e Elder Ulisses Soares ni lesona mai le liuaina a ona matua. Na ia faaaogaina na lesona e uunaia ai faifeautalai ia tumau faamaoni ma malolosi. Na ia asia foi Costa Rica ma Panama ma saunoa mai ua “mananao [tagata o le ekalesia i Amerika Tutotonu] e auauna atu i le Alii. Ua latou mananao e faia le mea na Ia talosagaina ai i latou e faia.” I se asiasiga mulimuli ane lea na aofia ai le Tominiko Ripapelika ma Trinidad ma Tobago, na ia saunoa mai ai faapea i le atu Keripiane, “o loo fiafia tagata i le talalelei a Iesu Keriso i o latou o latou olaga.” Na ia faapaiaina foi le motu o Curaçao mo le talaiga o le talalelei. “E tele se lumanai o le Ekalesia i Curaçao,” sa ia faaopoopo mai. “O tagata e faamaoni ma naunau e talia le talalelei.”