2015
Ko e Tamasiʻi Foʻoú
Tīsema 2015


Ko e Tamasiʻi Foʻoú

Ko au tokotaha pē ʻa e taulaʻeiki naʻe mālohi ʻi hoku uooti foʻoú. ʻE founga fēfē nai haʻaku ʻomi ʻa e kau taulaʻeki kehé ki he lotú?

ʻĪmisi
A young man holding a volleyball and standing next to a net. A group of young men are standing together in the distance.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Greg Newbold

ʻI he hiki mai hoku fāmilí ʻi ha ngaahi māhina siʻi hili e hokosia hoku taʻu 18, naʻá ku ʻalu ai ki ha uooti foʻou peá u fehangahangai ai mo ha faingataʻa. ʻI loto ʻi he uike ʻe ua mei heʻeku hiki maí, ne mei fakanofo kaumātuʻa kotoa e kau taulaʻeikí ia. Naʻe ui foki au ke u hoko ko e ʻasisiteni ʻuluaki ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí.

ʻI hono ʻomi kiate au ʻa e uiuiʻi ko ení, naʻe talamai ʻe he pīsopé ʻoku tokolahi ʻa e kau taulaʻeiki ʻi he tohi taliuí, ka ʻoku ʻikai teitei ʻasi ange ha foʻi toko taha ia. Naʻe lahi ʻa e ngāue ke mau faí ke fakalotolahiʻi ʻa e kakaí ke nau omi ki he lotú.

Naʻá ne talamai, “Fakaafeʻi pē ʻa e kakaí ke nau haʻu.”

Ko ha taulaʻeiki pē ʻe taha ne haʻu ki he lotú, ko ha tamasiʻi ko Leni, ʻa ia naʻá ne faʻa haʻu pē ʻi ha ngaahi taimi ʻi he māhina kotoa. Ne u fakakaukau ke u ʻalu ʻo tukituki ʻi he ngaahi matapā ʻo e kau mēmipa māmālohi ʻo e kōlomú pea fakaafeʻi kinautolu ki heʻemau ngaahi ʻekitivitií. Naʻá ku manavasiʻi, mo ilifia telia naʻa nau ʻita mai kiate au hono fakaafeʻi kinautolu ki he lotú. Naʻá ku fakakaukau naʻa ʻoku nau liʻaki lotú ko e ʻikai ke nau saiʻia ʻi he lotú. Ka ne u fakakaukau foki ko ha ako lelei ia kiate au ki heʻeku teu ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú ke u feinga ke fakaafeʻi kinautolu, ko ia naʻá ku fakamaʻumaʻu ʻeku ilifiá kau fetuʻutaki ki he kau taulaʻeiki kehé pe afe atu ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻá ku fakaafeʻi kinautolu ki he ngaahi faeasaití, ki he ngaahi ʻekitivitií, pea ki he lotú.

Ko e meʻa naʻe fakaʻohovale kiate aú ko hono iku tali ʻe ha niʻihi pea nau haʻu. Naʻe aʻu pē ʻo toko fā ʻemau kau taulaʻeiki ne kamata ke maʻulotú. Ta ʻoku ʻikai ko e palopalemá e ʻikai ke nau saiʻia ʻi he lotú—ka ko ʻenau tatali pē ki ha fakaafe ke nau haʻu. Naʻe tatau pē ʻenau manavasiʻi ko ʻenau foʻofoʻou—he omi ki he lotú—mo e meʻa ne u aʻusiá.

Naʻe ola lelei ange ha ngaahi ʻekitivitī ʻe niʻihi ʻi he toengá. Naʻe haʻu ʻa e tokotaha kotoa ia ki he volipoló, ka u fiu feinga au ke haʻu ha taha ki he ngaahi ʻekitivitī kehé.

Ko e meʻa fakakoloa moʻoni ʻi he konifelenisi ʻa e toʻu tupú ʻi he taʻu ko iá tautautefito ki he taimi naʻá ku mamata ai ki he tuʻu hake ha niʻihi ʻo e kau talavou ko ení ʻo vahevahe ʻenau fakamoʻoní. Ne u ongoʻi ne ʻi ai pē haku ʻaonga heʻenau moʻuí.

Ko e taha ai ko ʻeku vakai kia Leni ʻokú ne maʻulotu maʻu pē ʻi he uike kotoa peá ma kaungāmeʻa lelei foki.

Ne ma fakatou maʻu mo Leni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi ha māhina ʻe ono hili pē ʻeku hiki maí. Ne u fili ke u tali pē ke ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú ka u toki hū ki he ʻunivēsití kae lava ke u ngāue ʻo fakahū ha paʻanga ke fua ʻaki ʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne ʻosi maʻu ha ngāue ia ʻa Leni, peá ne fili ai ke ʻoua naʻá ne hū mo ia ki he ʻunivēsití foki. Ne ma faʻa feohi ʻi he hili e ngāué.

Ne ma ʻā ʻi ha meimei pō kakato ʻe taha ʻo feinga ke ʻosiki e tohi ʻa ʻAlamaá lolotonga hono fuofua lau ʻe Leni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakaongosia ka naʻe fakaivia fakalaumālie. Naʻe fuʻu fakafiefia foki ke vakai ki he ngaahi liliu kuo hoko ʻi he moʻui ʻa Lení. Naʻá ne siʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui motuʻá, kae fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga moʻui lelei ange, pea liliu mo e niʻihi hono ngaahi kaungāmeʻá koeʻuhí ka ne lava ʻo feohi mo e kakai ʻoku nau tuʻunga moʻui tataú.

Ne ʻikai ke u faʻa tatali ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau talu mei heʻeku kamata ʻalu ki he lotú ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa. Naʻe ʻikai loko fakapapauʻi ʻe Leni pe ʻe ʻalu. Lolotonga ʻema feohí, ne ma talatalanoa ki heʻeku ngāue fakafaifekaú mo ʻeku vēkeveke ke u ʻalu ʻo ngāué. ʻI heʻeku fakalotolahi kiate ia mo tali ha ngaahi fehuʻi ki he ongoongoleleí, naʻá ku maʻu ai ha loto falala lahi ange ʻi hoku tuʻunga malava ke u hoko ko ha faifekaú. Naʻe ʻosi taʻu motuʻa feʻunga ʻa Leni ke ʻalu ka naʻá ne fefaʻuhi mo ʻene filí.

Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻoku mālohi feʻunga ʻeku fakamoʻoní, neongo ne u ongoʻi fiefia fekauʻaki mo e Siasí ʻi he taimi koiá.” “Ne u fie ʻalu pē, ka naʻe faingataʻa fau kiate au ke u liʻaki hoku fāmilí.”

Ne hokosia ʻa e ʻaho ke u kamata ai hono fakafonu ʻeku ngaahi pepa ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻeku talaange kia Lení, naʻá ne fakaʻohovaleʻi au ʻi heʻene talamai kuó ne fili foki mo ia ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe aʻu mai homa uiuiʻi ngāue fakafaifekaú ʻi he pō tatau. Naʻe ʻalu ʻa Leni ʻo ngāue ʻi Kānata ʻi ha māhina ʻe taha kimuʻa pea kamata ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi Falanisē.

ʻI heʻeku foki mai ki ʻapi ʻi ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ku fetuʻutaki ki he kotoa ʻo e kau taulaʻeiki ne u ngāue mo iá. Naʻe fakamamahi kiate au ʻeku ʻilo ne ʻikai ke toe haʻu ha niʻihi ia ʻiate kinautolu ki he lotú he hili pē ʻeku mavahé, ka ne u fiefia ke toe feʻiloaki mo Leni. Kuó ne ikuna ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea hangē pē ko ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, naʻe lahi ange ʻeku fiefiá ko ʻeku vakai kiate ia ʻokú ne kei hoko pē ko hoku tokoua ʻi he ʻEikí (vakai ki he ʻAlamā 17:2).