2015
Ko e Hoko ko ha Fakamoʻoni ʻi Siamane
Tīsema 2015


Fakamatala Fakafoʻituitui ʻo e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Hoko ko ha Fakamoʻoni ʻi Siamane

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Siamane.

ʻI heʻene taukapoʻi ʻene tuí naʻe faingofua ai ʻene hanga ʻo vahevahé.

ʻĪmisi
Photo of a young adult woman, Esther Graf, in a field of flowers in Germany.

ʻAta ʻi he angalelei ʻa Esther Graf

ʻOku tuʻu ʻa e kiʻi kolo Siamane ko Sitetihākení ʻi ha miniti pē ʻe 30 ʻo ka heka lēlue mei he loto kolo ʻo Hānová pea feʻunga tonu mo e ngoue matalaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu failaú. Ko e feituʻu ʻeni naʻe tupu hake ʻai ʻa ʻEsitā Kalafi taʻu 19. Ko ha feituʻu ia ʻokú te mei lue pē kita pe heka pasikala ki he feituʻu kotoa, ʻi ai pea fele mo e ngaahi fale taʻo mā mo e fale ʻaisi-kilimi ʻi he halá, pea lahi mo e ngaahi māketi he uiké ʻi he loto koló.

ʻOku hoko foki ʻa Sitetihākeni ko ha feituʻu ia ʻoku fakautuutu ai e tupulaki ʻa e Siasí.

Neongo ʻoku siʻisiʻi ʻa e kiʻi koló, ka ko ha uooti lahi ʻi Sitetihākení—ʻo hāhāmolofia ia ki Siamane, ʻa ia ʻoku siʻi hifo ʻi he kāingalotu ʻe toko nimá ki he kakai Siamane ʻe toko 10,000 kotoa pē. Ka kia ʻEsitā ko e feituʻu lelei taha ia ke ne ako ai e founga hono moʻuiʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e founga ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ke tokoni mo faitāpuekina ʻaki e niʻihi kehé.

Naʻe maʻu ʻe ʻEsitā hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi hono taʻu 14, ʻa ia naʻá ne ʻomai ai ha ʻilo mahuʻinga. Naʻá ne pehē, “ʻOku hā mahino mai kiate au hoku mahuʻinga ki he Tamai Hēvaní.” “Ne u ʻilo ai hotau mahuʻingá kotoa kiate Ia”

Naʻá ne kumuni ʻa e ʻilo ko iá pea fakaʻaongaʻi ia ki hono vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé.

Hangē ko ʻene fatongiaʻaki ʻi hono uiuiʻi ʻi he fakataha alēlea ʻa e tāutaha kei talavou ʻa e siteikí, ke fakapapauʻi ʻoku ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻoku nau kau. “ʻOku ou ako ke ʻoua naʻá ku fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé ka ke u feinga ke u ʻiloʻi muʻa kinautolu.”

ʻOkú ne manatuʻi foki ia ʻi he taimi ʻokú ne ʻi he akó aí. Naʻá ne pehē, “ʻOku faʻa fehuʻia au fekauʻaki mo ʻeku tui fakalotú, ka ʻoku ʻikai ke u tui au ʻoku ʻi ai hano kovi.” “ʻOkú ne hanga maʻu pē ʻo ngaohi au ke u fiefia koeʻuhí ʻoku fakamanatu mai ai kiate au ʻa e anga ʻene tokoniʻi aú mo e ngaahi meʻa lahi ʻokú ne ʻomi ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ha meʻa lahi ʻi he ongoongoleleí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai maʻu pē ha kakai ia te nau fakakataʻaki ʻetau tuí mo ʻikai mahino kiate kinautolu, ka ʻoku ʻikai hano kovi fēfē ʻo kapau te tau taukapoʻi ʻetau tuí.”

ʻOku tokoni ʻa e ʻofa mo e falala ʻa ʻEsitā ki he ʻOtuá ke fiefia ai ʻene moʻuí mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Naʻá ne pehē, “Kimuʻa peá ke hohaʻá, tomuʻa falala ki he ʻOtuá. ʻI heʻeku fai iá mo maʻu ʻa e tuí, ʻoku faingofua ʻa e meʻa kotoa. ʻI heʻetau falala ki he ʻOtuá, te tau lava ʻo fakalakalaka ʻi heʻetau moʻuí mo ʻetau tuí mo e loto-falalá ʻi he kahaʻú. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau lava ʻo hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá.”