2015
Ko ha Meʻaʻofa ʻo e Moʻuí mo e ʻOfá
Tīsema 2015


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Ko ha Meʻaʻofa ʻo e Moʻuí mo e ʻOfá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe hanga ʻe he meʻaʻofa ʻemau faʻeé ʻo fakahaaʻi mai kiate kimautolu ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e Kilisimasí.

ʻĪmisi
Photo of a small gift box cradled in a woman's hands.

Faitaaʻi ʻe John Luke; photograph by Maridav/iStock/Thinkstock

Ko ha tangata ʻofa moʻoni ʻa ʻeku faʻētangata ko ʻEtí. Meʻapango pē, naʻe ʻikai ke ngāue lelei hono ongo kofuuá. Ne kei tolotolonga mai pē ʻa ʻEti ʻi hono fakahoko kiate ia ʻa e faitoʻo taialasisí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe toutou fakahoko pea mamahi ʻa hono faitoʻó. Naʻá ne tāvaivaia he hili hono faitoʻó ʻo aʻu ki he faitoʻo hono hokó, pea ʻi heʻene aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1995, naʻe hōloa ʻaupito hono mālohí mo hono sinó.

Naʻe talaange ʻe he toketaá kia ʻEti kapau he ʻikai vave hano maʻu ha kofuua foʻou, he ʻikai ke lōloa ʻene moʻuí. Neongo ko e kofuua pē ʻe taha ʻoku fie maʻu ke te moʻui aí, ka naʻe ʻikai loto ʻa ʻEti ke kole ha kofuua ʻo ha taha koeʻuhí ko e tuʻunga pelepelengesi ʻo ha tafa ʻe fakahoko. Ka naʻe ʻikai ha toe fili. Naʻe sivi ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ofí mo e fāmilí ke vakai pe ʻoku hōhoamālie honau kofuuá. Ko e tokotaha pē naʻe maʻu naʻe hōhoamālié: ko e tuofefine ʻo ʻEtí, ko Toti—ʻa ʻeku faʻeé.

ʻI he ʻaho 7 ʻo Tīsemá naʻe kau fakataha ai e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻEtí mo e fāmilí ʻi ha lotu mo e ʻaukai maʻana mo Toti. Ko e ongo toketā faitafa naʻá na fakahoko ʻa e tafá ko ha ongo māhanga. Naʻe toe mālie ʻakí, ko e taha ʻiate kinaua naʻá ne foaki hono kofuuá ki he māhanga ʻe tahá. Naʻe fiefia ʻa ʻEti mo ʻeku faʻeé ʻi heʻena ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻe he ongo toketā faitafa ko ʻení hona lelei tahá kiate kinaua pea punou hifo leva hona ʻulú ʻo lotua mo tekaki hono olá ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

ʻI he ʻaho ʻo e tafá, naʻe toʻo ʻe ha toketā ʻe taha e kofuua ʻeku faʻeé. ʻI heʻene tuitui fakafoki iá, naʻe fakatoka ʻe hono tokouá ʻa e kofuua ne toʻo maí ki he kete ʻo ʻEtí.

Naʻe lava lelei ʻa e tafá, ka naʻe kei tatali ke vakai pe ʻe ngāue lelei ʻa e kofuua foʻoú ʻi he sino ʻo ʻEtí. Naʻe fakavaivaiʻi e fanga kiʻi sōtia maluʻi (antibodies) ʻi he sino ʻo ʻEtí ke lahi ange hono faingamālié, ko ia naʻe fakamavaheʻi ai ia ki he tafaʻaki tokangaekina makehé (intesive care) ke maluʻi ia mei he vailasí. Naʻe aʻu ki he ʻosi hono fakaʻataá, naʻe pau pē ke kei fakamavaheʻi mei he tokotaha kotoa tukukehe hono fāmili ofí. Neongo iá, naʻe maʻu ha ngofua makehe ʻa ʻEti ʻi he efiafi kimuʻa e Kilisimasí ke haʻu ki hono fakamanatua fakataʻu ʻo e Kilisimasí ʻi he ʻapi ʻeku ongo kuí.

Naʻe tui ʻe ʻEti ha meʻa maluʻi ʻi hono fofongá (face mask), peá ne lue mai ʻi he matapaá, ʻo hangatonu atu kia Toti, ʻo ne fāʻofua kiate ia. ʻI heʻena feʻiloakí, naʻe loʻimataʻia ʻa e taha kotoa ʻi he falé. Naʻe lava ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻena ʻofá. Ko ha tuofefine kuó ne faingataʻaʻia kae lava ke ne foaki ki hono tuongaʻané ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻuí. Ko ha meʻaʻofa ia ʻo e ʻofa, ko ha meʻaʻofa ia ʻo e feilaulau, ko ha meʻaʻofa naʻe ʻikai te ne lava ʻo tokonaki maʻana.

ʻI heʻeku vakai loʻimataʻia kiate kinauá, naʻe mahino kiate au ha meʻa: ʻe lava ke peheni pē ʻa ʻete fesiofaki mo e Fakamoʻuí. Naʻá Ne fai maʻatautolu ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau lava ʻo fai maʻatautolú. Ko Ia pē, ʻi hono tuʻunga fakalangí, naʻá Ne lava ʻo kātekina ha feilaulau maʻongoʻonga pehē ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e fono ʻo e fakamaau totonú. Pea ko Ia pē, ʻi hono tuʻunga haohaoá, naʻe taau ke pekia maʻá e angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá kae lava ke ʻaonga ʻa e fono ʻo e ʻaloʻofá kiate kinautolu kotoa ʻoku nau tali Ia ko honau Fakamoʻuí.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení, naʻá ku toe fakatukupaaʻi au ke u fai hoku lelei tahá ke fakahaaʻi ʻa ʻeku houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulaú. Te u fāifeinga ke u moʻui ko ha ākonga kae lava ke u taau ʻi ha ʻaho ke u hū ki hono ʻafioʻangá, ʻo fāʻofua kiate Ia, mo fakamālō fakafoʻituitui kiate Ia ʻi Heʻene ʻofa lahi ʻiate au ʻo fai ai ha feilaulau pehē.