2015
Ko hono Fai ʻa e Ngaahi Fehuʻi Totonú ʻi he Founga Totonú
Tīsema 2015


Ko hono Fai ʻa e Ngaahi Fehuʻi Totonú ʻi he Founga Totonú

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻu e fakamatalá ʻi Kalefōnia, USA.

ʻOku tokoni lahi ʻa hono ako ko ia ʻo e founga ke mateuteu ai, faʻu, fehuʻi mo tali ha ngaahi fehuʻí ki hono ako ko ia mo akoʻi ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
People standing in the shape of a question mark.

Image by Digitalstorm/iStock/Thinkstock

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi ha lēsoni fakaʻofoʻofa pe ko ha fepōtalanoaʻaki fakafāmili fakaʻofoʻofa. Ko e ngaahi ʻekitivitií, ako fakalongolongó, mo e ngaahi ngāue fakakulupú ko ha niʻihi ia ʻo e ngaahi meʻangāue ʻoku ala ngāueʻaki ʻe he kau faiako ʻo e ongoongoleleí—ʻo tatau ai pē pe ko kinautolu ko ia ʻoku ʻi ai honau uiuiʻí, kau faiako seminelí pe ʻinisititiutí, pe mātuʻá—ke tokoniʻi ʻaki ʻenau faiakó.

Ka ʻoku kau ʻi he ngaahi pōtoʻi fakafaiako ʻe ua pe tolu tuʻukimuʻa taha ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau faiakó kotoa, ʻa e malava ko ia ke ngāue lelei ʻaki e ngaahi fehuʻí: ke faʻu kinautolu, ʻeke kinautolu, mo fakaʻaiʻai ha ngaahi tali ʻoku mahuʻinga-mālié. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻi he uho ʻo e ako mo e faiako kotoa ʻa e fehuʻí mo e tali ʻo e ngaahi fehuʻí.”1 Ke te hoko ko ha faiako lavameʻa, ʻoku mahuʻinga ke te maʻu ʻa e taukei ko iá. Ko ʻeni ha ngaahi fokotuʻu ʻe nima ki hono fakahoko iá.

Fekumi ki he Ngaahi Tali ʻAonga Tahá

ʻI heʻetau tangutu ʻi ha kalasi ko ha tokotaha ako pea fanongo ki ha fehuʻi maʻongoʻonga, ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e founga faiako fisifisimuʻá. Ka ʻoku fakatupu puputuʻu mo mata faingataʻa ki he kau faiako tokolahi hono faʻu ko ia mo fai ha ngaahi fehuʻi fisifisimuʻá. Meʻamālie, ko ha taukei ia ʻoku lava ke ako ʻe ha faiako pē.

ʻI hoʻo faʻu ʻa e ngaahi fehuʻí, feinga ke ʻiloʻi ko e hā e faʻahinga tali ʻe tohoakiʻi mai ʻe he fehuʻí. ʻOku ʻi ai e ngaahi fehuʻi ʻe niʻhi ʻoku fekumi pē ia ki ha tali pau—ha tali ʻoku tali hangatonu mai pē ʻa e fehuʻi ʻoku ʻeke atú. ʻOku ngāue lelei ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ʻi ha kalasi fika (“Ko e hā e ʻēlia ʻo e sikueá?”) pe ʻi ha kalasi saienisi (“Ko e hā e fua-māfana ʻoku lili ai e vaí?”) koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha tali mahino mo pau pē ia ʻe taha. ʻOku nau toe ʻaonga pē foki ʻi he ako folofolá ʻi heʻene hoko ko ha founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ke kamataʻaki ha fealeaʻaki ka ʻoku siʻisiʻi pē ke ne fakatupulaki e fealeaʻakí. Ko hono fakakātoá, ʻoku lahi hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá koeʻuhí ko e faingofua hono teuteú.

ʻOku tau ʻeke ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e, “Ko e hā e meʻa naʻa tau ako fakamuimui ki aí?” pe “Talamai angé hingoa ʻo …” ʻOku hoko ʻa e ngaahi fehuʻi pehení ke ʻikai toe tali fehuʻi ai ʻa kinautolu ia ʻokú ke akoʻí. ʻOku nau tui ʻoku nau ʻilo e talí ka ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi pea nau ilifia leva ke tali. ʻOku faʻa fakaʻuhingaʻi ʻe he faiakó ʻa e fakalongolongo ko ʻení ko ha fakaʻilonga naʻe fuʻu mamafa e fehuʻí, kae hili ko iá naʻe maʻamaʻa pē ka ʻoku ʻikai te ne fakatupunga ha tali ʻoku mahuʻinga mālie angé ka ko ha tali vave pē.

ʻOku hanga ʻe he fehuʻi ʻaonga angé ʻo fakaafeʻi ha ngaahi tali fakakaukau kehekehe kae lava ke fakaʻaiʻai ʻa e fealeaʻaki ʻi lokiakó. ʻI he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e faʻahinga fehuʻi ko ʻení, ʻokú ke lava ai ʻo ʻilo ʻa e fakakaukau ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí fekauʻaki mo e kaveingá pe ko e ngaahi meʻa ʻoku nau puputuʻu ai lolotonga hoʻomou fealeaʻakí. Hangē ko ení, ʻoku ʻi he Molonai vahe 1 ha veesi ʻe fā, ʻoku loloto fakaeongo takitaha. Ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻo kapau te ke lau kotoa ʻa e ngaahi vēsí mo kinautolu ʻokú ke akoʻí peá fehuʻi leva, “Ko fē ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ke ongoʻi mālohi taha ʻi ho lotó?” ʻOange kiate kinautolu ha faingamālie ke nau kamata vahevahe ai. Koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke fehuʻi pē ki ha tali pau, ʻoku ʻaonga ʻa e meimei meʻa kotoa pē ʻoku nau talamaí. Kuó u ʻosi ngāueʻaki ʻa e vahe mo e fehuʻi tatau tofu pē peá u maʻu ha ngaahi tali fakaʻofoʻofa moʻoni ʻo ne fakaʻaiʻai ai e fealēleaʻakí.

Ko e faʻahinga fehuʻi ia ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e fakakaukaú mo e ongó ʻo kehe ia mei he ngaahi fehuʻi ʻokú ne fie maʻu ke fakamanamanatu pe tuhuʻi pau mai ha foʻi moʻoni. ʻOku ʻi ai ha taimi mo ha feituʻu ki he fakamanamanatú, ka ʻe lava ʻe he faiakó ʻo fakaʻaongaʻi hangē ko ení, “Manatuʻi e taimi fakamuimuí ne tau talanoa ai fekauʻaki mo e Molonai 1 pea mo e lahi e ngaahi lēsoni mahuʻinga lahi ʻi he ngaahi veesi takitaha … .” Mei heʻeku leaʻaki pē iá, te ne tohoakiʻi mai ʻa e ngaahi fakakaukaú, pea ʻe lahilahinga ai e kau mai ʻa e kau akó mo hokohoko atu e fealeaʻakí. Ka neongo iá, kapau ne u pehē atu, “Ko e hā ne tau talanoa fakamuimui ki aí?” Te u faʻa fetaulaki pē mo ha tauʻaki fakalongolongo mo e hiki hake honau umá.

Fai ʻa e Fehuʻi hono Uá

ʻĪmisi
Dominoes arranged in the shape of a question mark. A finger is about to push over the first domino.

Images © iStock/Thinkstock

Ko ha fehuʻi ʻoku faʻa ngāueʻaki ʻe he kau faiako fakalotú ʻoku kau ai ʻa e: “ʻA ia ʻoku mahuʻinga fēfē ʻa e tuí ʻi hoʻo moʻuí?” ʻI hoʻo ʻuluaki fakakaukau ki aí ʻoku ongo ʻo hangē ha fehuʻi ʻuhinga mālié, ka ʻo kapau te ke fakakaukau ki ai, ko e tali pē ʻe taha ʻoku ʻi aí: “Mahuʻinga ʻaupito.” ʻIo, ʻoku moʻoni ia, ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻa e tuí (mo ha toe tefitoʻi moʻoni pē ʻi he ongoongoleleí), ka ʻoku ʻikai ke tākiekina ʻe he faʻahinga fehuʻi ko iá ki ha meʻa koeʻuhí ʻoku kei fie maʻu pē ke ke fai ʻa e fehuʻi hokó, ʻa ia ko e: “Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga aí?” pe “Te ke lava ʻo ʻomai ha fakatātā ʻo e taimi naʻe mahuʻinga ai ʻi hoʻo moʻuí?” Ko e ngaahi fehuʻi ia ʻokú ne lava ʻo kamataʻi ʻa e fealēleaʻakí ʻi he kalasí, hangatonu leva ki he ngaahi fehuʻi ko iá pea fakalaka mei he fehuʻi ʻuluakí. ʻE fakahaofi ange ai ha taimi mo lelei ange ai e fealēleaʻakí ʻi hoʻo tomuʻa ʻeke ʻa e fehuʻi hono uá.

Tomuʻa Hiki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí

ʻOku tokoni lahi ʻaupito ke ke fakahoko ha meʻa ʻe ua ʻi hoʻo teuteuʻi hoʻo lēsoní. ʻUluakí, hiki ʻa e fehuʻí. ʻOua naʻá ke fakakaukau pē ki ai; hiki ia. Filifili fakalelei e ngaahi leá pea toutou lau ia ke fakapapauʻi ʻoku mahino ngofua ʻa e fehuʻi ʻokú ke ʻeké.

Uá, fehuʻi hifo kiate koe, ko e hā ʻe fai ʻe kinautolu ʻoku ou akoʻí ʻi he taimi te u fai ai ʻa e fehuʻí? Ne ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ne u fakakaukau naʻá ku hiki ha ngaahi fehuʻi lelei ʻaupito, peá u lau leʻolahi ia, pea ʻi heʻeku sioloto atu ki heʻeku kalasí, ne u ʻilo ʻe ʻikai ola lelei ia. Mahalo naʻe mei ola lelei ʻa e fehuʻí ia ki ha kalasi ʻe taha, ka ki heʻeku kalasí ne u ʻilo ʻe ʻikai ola ia, ko ia ne u toe kamata foʻou. ʻOku ou ʻilo kapau te u tohi mo fakakaukauʻi lelei ha ngaahi fehuʻi ʻe ua pe tolu ʻi heʻeku palani lēsoní, te u lava ʻo kamata ha ngaahi fetalanoaʻaki. ʻE ʻi ai ha ngaahi fehuʻi kehe ia ʻe hoko lelei pē ʻene muimui maí, ka ne u fie maʻu ha kamataʻanga lelei mo fakatupu fakakaukau.

ʻOku toe ngāue pē ʻa e founga faiako ko ení ʻi ʻapi. Naʻe hangē naʻe lelei ange ʻa e ngaahi fealēleaʻaki ʻi hoku ʻapí ʻi he taimi ʻoku hokohoko lelei ai e ngaahi fehuʻí mo e talí, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ia naʻe fie maʻu ai ke tala fakapatonu ha meʻa mamafa mo mafatukituki ange ki ha taha ʻo e fānaú. ʻI he ngaahi tūkunga ko iá ne u ʻilo ai kapau te u teuteuʻi ha ngaahi fehuʻi pau, akoako ʻa e anga hono fakalea kiate kinautolú, pea toki feliuliuaki ai pē ʻo fakatatau ki he tūkungá, naʻe lelei ange ʻa e ngaahi meʻa lahi. Naʻe ʻikai hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ia ko iá ʻi ha pepa; naʻe hiki ia ʻi hoku lotó, pea naʻe lava ke u fakaʻaongaʻi ia ʻo ka fie maʻu.

ʻOua Naʻá Ke Manavasiʻi ʻi he Fakalongolongó

ʻĪmisi
Illustration depicting a pencil drawing a speech bubble.

Images © iStock/Thinkstock

Kapau kuó ke faʻu ha ngaahi fehuʻi lelei ʻaupito, ha fehuʻi ʻoku fakatupu fakakaukau ʻoku langaki ai ha ngaahi tali kehekehe, ʻoua naʻá ke ʻohovale kapau ʻe kiʻi longo ha niʻihi kae toki fakahoko mai ʻenau talí. ʻOku malava ke fakalongolongo ha niʻihi, kae ʻoua naʻá ke hohaʻa ai. Ngaahi fehuʻi mamahá—ʻa e ngaahi fehuʻi koē ʻokú ne fie maʻu pē ha tali paú (hangē ko ʻení., “ʻOku fiha ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí?”)—ʻoku tali vave mai leva. Ngaahi fehuʻi lolotó—ngaahi fehuʻi ʻoku fie maʻu ha ngaahi tali kehekehé—faʻa fie maʻu ha taimi ke kiʻi fakakaukau ai e tokotaha akó. ʻI he tūkunga ko ení, ko ho kaumeʻá ʻa e fakalongolongó. Tukuange ke hoko, pea ko e taimi ʻoku kamata ke tali mai ai ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí, te ke mātuʻaki ʻohovale ʻi heʻenau talí.

Fai ha Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Folofolá

Kapau ʻokú ke fie maʻu moʻoni ke fakaleleiʻi hoʻo tuʻunga malava ko ia ke faʻu mo fai ha ngaahi fehuʻi fisifisimuʻá, ʻoku fie maʻu ke ke ako ke fai ha ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga fekauʻaki mo e folofolá lolotonga hoʻo akó mo e teuteú.

Ko e founga ʻe taha ke fakahokoʻaki hoʻo lau folofolá ko hono fai ia ke maʻu ha ngaahi fakahā fakatāutaha. ʻOku tau lau ʻa e ngaahi vahé mo e ngaahi vēsí ke tau fiefia ai mo akonekina kitautolu ʻaki e tokāteliné mo e moʻoní. Ko ha founga ʻe taha, ʻa ia ʻoku lelei ange ia ki he mātuʻá pe kau faiako ʻoku teuteu lēsoní, ko hono lau pea fekumi ki he folofolá ʻaki ha ngaahi fehuʻi. ʻOku ou fai ʻeni ke fakatupu fakakaukau kiate au lolotonga ʻeku feinga ke fakakaukauʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai ʻa kinautolu ʻoku ou akoʻí ke mahino ʻa e folofolá. Hangē ko ʻení: ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10 ha konga lea ʻoku ʻiloa mo fakalotolahi ki hotau laumālié, “Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ou saiʻia ʻi he fakakaukau ko iá, ka ʻo kapau ko hono fakakātoá pē ko ʻene fakalaumālié ta ʻoku ʻikai leva ke ʻaonga ia ʻi ha kalasi.

Fēfē kapau naʻá ku fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení lolotonga ʻeku akó mo e teuteú: “ʻA ia ko e hā e mahuʻinga ʻo ha laumālie? ʻOku ou ʻilo ʻoku fakaʻofoʻofa ia, ka ʻoku tau lava nai ʻo ʻai hano mahuʻinga?” ʻI he pō ʻe taha lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafí ne fehuʻi mai ʻe he taha hoku ngaahi ʻōfefiné ʻa e fehuʻi ko iá, pea naʻá ne langaki ha fealēleaʻaki fuoloa. Ko e meʻa ne mau iku ki aí: Ko e mahuʻinga ʻo e laumālié ʻa e meʻa ʻe totongi ʻe ha tahá, pea ko e hā e totongi naʻe fai ʻe heʻetau Tamaí maʻa hotau laumālié? Naʻá ne totongi ʻaki e taʻataʻa ʻo Hono ʻAlo haohaoá. ʻOkú ne hanga ai ʻo ngaohi ʻa e laumālie kotoa ke taʻefaʻalaua hono mahuʻingá. Naʻe ʻikai ke mau mei aʻu ki he aofangatuku ko iá ka ne taʻeʻoua ʻa e fehuʻi fakahangatonu ko ia ʻi he folofolá.

ʻOku lavaʻānoa pē ke toe hoani ʻa e sīpinga fevahevaheʻaki ko ia ʻi heʻemau maʻu meʻatokoni efiafí ʻi ha toe feituʻu ako kehe. Kapau ʻokú ke fie maʻu ke fai ha ngaahi fehuʻi lelei ange kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí, fai ha ngaahi fehuʻi moʻoni fekauʻaki mo e folofolá lolotonga hoʻo lau mo ako mo teuteú. ʻAi ke ke fonu fifili pea ʻoua naʻá ke manavasiʻi ke fekumi. ʻOku kei tuʻumaʻu pē e moʻoni ʻo e folofolá ʻi he taimi ʻoku tau vakili aí. Ko e lelei ange hoʻo fai e ngaahi fehuʻí fekauʻaki mo e folofolá lolotonga hoʻo akó, ko e lelei ange ia hoʻo fai ʻa e ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga tatau kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí.

Hokohoko atu hono Fakatupulaki Hoʻo Tuʻunga Malava ke Faiakó

ʻOku tau faʻa sio ki he kau faiako maʻongoʻonga ʻe niʻihi pea tau fakakaukau naʻe kotofa pē kinautolu ia ki ai. ʻOku hā mai ʻoku nau maʻu ha meʻafoaki ʻe faingataʻa ia ki ha taha angamaheni pē ke ne maʻu. ʻIo, ko e malava ko ia ke faiakó ko e taha ia e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié (vakai ki he Molonai 10:9–10), ko ia ai mahalo ko e niʻihi ʻo e ngaahi taukei ʻokú ke mamata ki aí ko ha meʻafoaki ia mei langi—ka ko ha meʻafoaki ia ʻoku ʻatā kiate kinautolu ʻoku nau fekumi ki aí. Te ke lava pē foki ʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻi he kau faiako maʻongoʻongá ʻi he ako mo e akoako. Ko e ako ko ia ke fai ha ngaahi fehuʻi fisifisimuʻá ko ha tahaʻi taukei ia. ʻI hoʻo lotua mo fekumi ke ke lava ʻo fakahoko iá, te ke ʻilo ai ʻoku ʻi ai hano mahuʻinga lahi ʻo e faʻu e ngaahi fehuʻi ʻoku fakatupu fakakaukaú kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí, pea ʻe tupulaki ai hoʻo malava ke fakahoko iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “The Lord Will Multiply the Harvest” (satellite broadcast address to religious educators in the Church Educational System, Feb. 6, 1998), 5–6.