2015
Ko e Foaki Fakaeonopooni ʻa ha Fefine Uitou
Tīsema 2015


Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko e Foaki Fakaeonopooni ʻa ha Fefine Uitou

Stephanie H. Olsen, ʻIutā, ʻAmelika

ʻĪmisi
illustration of a gift jar with money in it

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

Naʻe hā ngali kātoanga ʻa e holó ʻi hono teuteuʻi ʻaki ʻa e tupenu ʻufiʻufi lanu hinehina ne kole maí mo e fanga kiʻi teuteu fakakilisimasi ʻi he loto-tēpilé neongo hono toki fakakaukauʻi hake pē ʻi he miniti fakaʻosí maʻá e paati Kilisimasi homau fāmilí.

ʻI heʻemau tatali ki heʻemau kau fakaafé, naʻá ku fakatokangaʻi ha tēpile ʻoku ʻi ai ha ngeʻesi hina—ʻoku tohi ai ʻa e “Maʻa Sanitā.” Ne u lotua ke fakafonu muʻa ʻa e ngeʻesi hiná ʻi heʻene aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e poó.

Naʻa mau toki ʻilo ai ʻi he lolotonga e teuteu ki heʻemau pātí ne ʻikai ke toe ngāue e husepāniti hoku taʻoketé (cousin) ʻi ha taʻu eni ʻe taha mo e konga. Ko e tefitoʻi maʻuʻanga paʻanga ʻo hono fāmilí ko hono tufa pē ʻo e nusipepá, ʻa ia ne pau ai ke nau kamata ʻi he 3:30 a.m. he ʻaho kotoa. Naʻe ʻalu ʻa e konga lahi ʻo ʻenau paʻanga hū-maí ki hono totongi honau ʻapí mo e ngaahi fie maʻu kehé, ʻo toe mai pē ha kiʻi meʻa siʻi ki heʻenau ngaahi fie maʻú, hangē ko ha ngaahi meʻaʻofa Kilisimasi.

Naʻe kau hono fāmilí he fuofua aʻu maí. Naʻá ku sio atu ʻi heʻenau lue hake ki he tēpile kaí, ʻo fakalaka atu ʻi heʻemau foʻi hina Kilisimasí. ʻI heʻenau fakaofi atú, naʻe tuʻu e husepāniti hoku taʻoketé ʻo lau e meʻa naʻe tohi ʻi he ngeʻesi hiná. Naʻe ʻikai ke ne toe tatali, ka ne fā hifo ki heʻene kato paʻanga motuʻá, ʻo toʻo hake ha paʻanga, pea lī ia ki he loto hiná, taʻeʻilo pe ko hai e fāmilí naʻe “faingataʻaʻiá.”

Naʻe kamata ke u ongoʻi māfana, peá u manatu ai ki he talanoa ʻo e uitoú mo ʻene kihiʻi paʻanga ʻe uá ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻe lī ʻe he kau tangata koloaʻiá ha paʻanga lahi ki he tukuʻanga koloá “pea haʻu ʻa e fefine masiva kuo mate hono ʻunohó, ʻo ne lī ki ai ʻa e kihiʻi paʻanga ʻe ua” (vakai ki he Maʻake 12:41–42).

Pea toki pehē leva ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá:

“Ko e fefine paeá ni kuó ne lī ki ai ʻa e meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē kuo nau lī ki he tukuʻanga koloá:

“He naʻa nau lī kotoa pē ki ai mei heʻenau koloa lahí; ka ko ia, ʻi heʻene masivá, kuó ne lī ki ai ʻa ia kotoa pē ne ne maʻú, ʻio, ʻa ʻene moʻuí kotoa pē” (Maʻake 12:43−44).

Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi kuó ne foaki “ʻa ia kotoa pē naʻá ne maʻú” pea lī ki ai “ʻa ʻene moʻuí kotoa.” Naʻá ne mei lava pē ʻo foaki ha paʻanga pē ʻe taha. Naʻe mei feʻunga pē ai ʻa e meʻa naʻe fie maʻú, ka naʻe hanga ʻe hono loto faivelengá mo e vilitaki ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoá, ʻo tohoakiʻi e tokanga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Naʻe ʻikai ha taha te ne tukuakiʻi e husepāniti hoku taʻoketé ʻi heʻene lue hake ʻo fakalaka he ngeʻesi hiná mo fakakaukau, “ʻo kapau naʻá ku maʻu te u foaki.” (Mōsaia 4:24). Naʻe ʻikai ke ongo pē kiate au ʻa ʻene sīpinga maʻongoʻonga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí mo ʻene ʻofa ki hono kaungā fonongá kae ki he toenga foki ʻo e mēmipa hoku fāmilí ne mau mamata kiate iá. Ne u ʻilo ʻe sai pē hono fāmilí ia ʻoʻona koeʻuhí “ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, … pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.” (Molonai 7:47).

Naʻa mau fakaʻamu ke foaki ki he fāmili ko ʻení ʻi he pō ko iá, ʻa ia ne mau toki fai ia kimui ai, ka ko e meʻa ʻi heʻene foaki lolotonga ʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne fakahaaʻi mai ai kiate kimautolu ko e taimi ʻoku hoko mai ai e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, kuó ne ʻosi hoko ia ko ha tangata koloaʻia.