2015
ʻOku ou ongoʻi taʻefeʻunga ke u hoko ko ha palesiteni fakakalasi ʻi he Kau Finemuí. Te u hoko fēfē ko ha taki lelei ange?
Tīsema 2015


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ʻOku ou ongoʻi taʻefeʻunga ke u hoko ko ha palesiteni fakakalasi ʻi he Kau Finemuí. Te u hoko fēfē ko ha taki lelei ange?”

Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga ʻi hoʻo maʻu ha uiuiʻi, ko ha ongo angamaheni pē ia. Naʻe kei siʻi mo ongoʻi taʻefeʻunga ʻa Selemaia, ʻĪnoke, mo Siosefa Sāmita ʻi he taimi ne nau maʻu ai honau ui fakapalōfitá, ka naʻe kei ngāueʻaki pē kinautolu ʻe he ʻEikí ke langa Hono puleʻangá. ʻI hoʻo lotu mo falala ki he ʻEikí, ʻe meʻangāueʻaki pē koe ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he kau palōfita ʻo onoʻahó ke fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi.

Mahalo ko e meʻa lelei taha ia te ke lava ʻo fai ki hoʻo kalasí ko hoʻo hoko ko honau kaungāmeʻa. ʻIlo honau ngaahi hingoá. Te ke lava ʻo lotua fakaʻaho kinautolu pea malava pē ke ke ʻaukai maʻanautolu ʻo kapau ʻoku nau faingataʻaʻia. Fakakaukau ke fehuʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo ʻenau moʻui fakaʻahó, malimali mo fakalea kiate kinautolu ʻi ha taimi pē ʻoku mou fetaulaki ai, pea tangutu ofi kiate kinautolu ʻi he lotú pe ʻi he akó. Tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ha ʻofa mo ha tokoni makehé.

Pea ʻoua naʻá ke ilifia ke kole tokoni. ʻE ʻikai tuku koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke tuenoa—kuó Ne ʻoatu kiate koe ha kau faifaleʻi mo ha kau ʻetivaisa. Te nau tokoniʻi koe, kae pehē foki kiate Ia.

Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008): “Tūʻulutui hifo pea kolea ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá; peá ke tuʻu hake ʻo fai ʻa ia ʻokú ne finangalo ke ke faí. Pea tekaki hake meʻa ʻoku hokó ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Te ke ʻilo ai kuó ke ikunaʻi ha meʻa mahuʻinga fau” (“To the Women of the Church,” Liahona, Nov. 2003, 114).

Hoko ko ha Kaungāmeʻa Lelei

ʻI heʻeku hoko ko e palesiteni fakakalasí, ne u ongoʻi taʻefeʻunga foki mo au. Ka ʻoku mahuʻinga ke te feinga ke ongoʻi ʻe he kau finemuí ʻoku ʻofeina mo fakakau kinautolu. Hoko ko ha kaumeʻa fietokoni pea fakafanongo ki ho ongo tokoní ʻi hono fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuní. Hoko ko ha sīpinga māʻoniʻoni pea faifeinga ke moʻuiʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui mahuʻinga ʻo e Kau Finemuí, kae ʻoua naʻá ke ʻamanaki te ke haohaoa. Ko e meʻa pē ʻoku ʻamanaki mai ki ai e Tamai Hēvaní ko hoʻo feinga. Kapau te ke ui kiate Ia, te Ne ʻoatu ʻa e mālohi mo e fakahinohino ʻokú ke fie maʻú.

Lepeka N., taʻu 16, Niu Hemisā, ʻAmelika

Ngāue Loto Fiemālie

Ne u ongoʻi ʻa e meʻa tatau, koeʻuhí ko au naʻá ku palesiteni ʻi he kalasi Maea Meití. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e ongo ne u maʻu ʻi he taimi ne u hū atu ai ki he ʻōfisi ʻo e pīsopé ki he ʻinitaviú. Ne u mei lava pē ʻo fakafoki, ka ne u ʻilo naʻe ʻikai ko ha fatongia ia mei heʻeku pīsopé—ko ha uiuiʻi ia mei he ʻOtuá. ʻE tokoni mai ʻa e Tamai Hēvaní ki hono fuesia hotau fatongiá ʻo kapau te tau loto fiemālie ke fakavaivai kiate Ia pea mo loto fakatōkilalo.

Nīkoli P., taʻu 16, ʻOtu Filipainí

ʻOfa ʻi he Niʻihi ʻOkú ke Akoʻí

Ke te hoko ko ha taki lelei ange, kuo pau ke te ʻofa moʻoni ʻiate kinautolu ʻokú te tauhí. ʻOku mahuʻinga leva ke ʻoua naʻa tukulotoʻi ha faʻahinga meʻa pea faʻa fakamolemole. Te ke lava ʻo lotua ke ke mātā honau mahuʻingá ʻo hangē ko ia ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá. Lotua ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻokú Ne maʻu maʻaú kae pehē foki ki he kau mēmipa hoʻo kalasí. ʻOku ou ʻilo mei heʻeku aʻusiá ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Fakalakalaka Fakatāutahá ke fakatupulaki ha ngaahi lelei mo ha ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ki hono fuesia ho uiuiʻí. ʻE foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ʻokú ke fie maʻú ʻo kapau te ke kole ha tokoni.

Mele B., taʻu 16, Uāsingatoni, USA

Kamata Mei Ho Tuʻunga Lolotongá

Te ke lava ʻo hoko ko ha taki lelei ange ʻi hoʻo ngāueʻi ʻa e ngaahi lelei ʻokú ke loto ke ke maʻú. Lotu ke ʻiate koe ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ngaahi fili. Lotua ke ke tokanga ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kau finemuí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ia te ke ala fakahoko ke ke hoko ai ko ha taki lelei ange, ka ne u ʻilo ko e fuofua sitepú ko hoʻo tui maʻu pē te ke lava.

Savana P., taʻu 15, Tekisisi, USA

Palani ha Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulaki

Fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻa hoʻo kau palesitenisií pea palani ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ne feau ʻa e ngaahi fie maʻu mo e manako ʻa e tamaiki fefiné. ʻI he taimi ʻoku ʻikai maʻu kalasi ai ha finemui ʻi hoʻo kalasí, fakahā ki ai ke ne ʻilo naʻá ke ʻofa mai kiate ia. Ko e taha ʻo e ngaahi potu folofola kuó ne tokoniʻi aú ko Mōsaia 18:9.

Kēleni P., taʻu 16, Mekisikou

ʻAlu ki he Temipalé

ʻI he taimi naʻe ui foʻou ai au ko ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻa e kau tikoní, naʻe ʻikai te u fakapapauʻi pe ʻe founga fēfē hano hikiʻi hake ʻeku tuʻunga fakalaumālié. Naʻá ku kamata ʻaki hono fai ʻo e hisitōlia fakafāmilí, meimei ʻi he Sāpate kotoa. Ne u ʻalu maʻu pē ki he temipalé he pongipongi Tokonaki kotoa. Naʻá ku taumuʻa ʻaki ke u ʻave ha ngaahi hingoa ʻo ha kakai tangata ke papitaiso mo hilifakinima ʻi he lahi taha te u ala lavá. Hili ʻeku ʻalu ki he temipalé he uike kotoá, naʻá ku ongoʻi fakalaumalie ange, pea ʻi he founga ko iá ne u lava ai ʻo tokoniʻi lelei ange ʻeku kōlomú.

Siosiua B., taʻu 13, ʻIutā, USA

Ngāue fakatatau ki he Ueʻi ʻa e Laumālié

Kapau kuo ʻoatu ʻe he ʻEikí ha uiuiʻi kiate koe, ʻoku ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻokú ke lava ʻo fai. ʻOku fie maʻu ke tau kole ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ia ko e lau ʻa e Sēmisi 1:5. ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí (vakai ki he 2 Nīfai 32:5). ʻI Heʻene tokoní, te tau lava ai ʻo “ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5). Pea ʻoku fie maʻu leva ke tau muimui ki he ueʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻú. ʻOku ou maʻu ha tui mālohi koeʻuhí ko e ʻEikí ʻokú Ne tataki kitautolú, te tau lava kotoa ʻo tauhi faivelenga hotau uiuiʻí.

Lusi D., taʻu 17, Falanisē