2015
Fiemālie Pē
Tīsema 2015


Fiemālie

ʻOku ou fakaʻamu te mou maʻu ha faingamālie ʻi he faʻahitaʻu faka-Kilisimasi ko ʻení ke mou tangutu fakalongolongo ʻi ha ngaahi momeniti siʻi pea tukuange ki he Laumālie ʻo e Fakamoʻuí ke ne fakamāfanaʻi koe mo fakapapauʻi atu ʻa e mahuʻinga hoʻo ngāue tokoní, hoʻo foakí, mo hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
The Carl Bloch exhibit at the Brigham Young University Museum of Art, December 2010.

Fakaikiki mei he Christ Healing the Blind, by Domenico Fiasella, angaleleei ʻa e John and Mable Ringling Museum of Art; toʻomataʻú: The Holy Night, fai ʻe Carl Heinrich Bloch

ʻOku fakalotolahi maʻu pē kiate au ke u fakakaukauloto atu ki he ngāue tokoni mo e feilaulau ʻa e Kāingalotú maʻa honau ngaahi fāmilí, honau uōtí, mo ʻenau Tamai Hēvaní. Ko ha meʻa kuo fakatapui, mo toputapu. ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe lāngilangiʻia hake kiate kitautolu ʻi he mokoi ko ia ʻa e ʻEikí ki hono mahuʻinga ʻo ʻetau foakí pea te Ne fakaʻapaʻapaʻi mo tali ia.

Ko e folofola maʻongoʻonga ia ʻa e Tamaí ki he ʻAló ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai kiate Ia ko “hoku ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí” (3 Nīfai 11:7; vakai foki ki he Mātiu 3:17; Maʻake 1:11; Luke 9:35; T&F 93:15; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). He toki huafa fakaʻofoʻofa ia. Ko e hā ha toe fakalāngilangi maʻongoʻonga ange ka ko ha folofola atu ʻa e ʻOtuá kiate koe, “Ko hoku ʻalo ʻofaʻanga” pe “Ko hoku ʻalo fefine ʻofaʻanga,” peá ke maʻu ʻa ʻene tō folofolá ʻokú Ne tali hoʻo foakí, “ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi ki aí.”

ʻOku ou lotua ʻi he faʻahitaʻu faka-Kilisimasi ko ʻení ke ke ongoʻi ʻa e hōifua mai ʻa e ʻEikí ki hoʻo foakí, ha faʻahinga ongo ʻokú Ne fakamahuʻingaʻi koe, ha faʻahinga ongo ʻo e tuʻunga fungani kuó ke feiá ke hoko ko Hono foha pe ko Hono ʻōfefine. Pea ʻoku ou lotua ke ʻoatu ʻe he ʻilo ki he tuʻunga ko iá ha fakanonga, fakapapau, mo e loto-falala ʻokú Ne fakamahuʻingaʻi koe ʻi Hono fofongá.

Ko hono ʻAloʻi ʻo e Fakamoʻuí

ʻI heʻetau talanoa ki hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau vakai fakalelei ai ki he ngaahi meʻa ne hoko kimuí. Naʻe taʻefakangatangata hono mahuʻinga Hono ʻaloʻí koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ko ia te Ne fetaulaki mo kātekiná kae lava ke Ne tokoniʻi kitautolu—ko hono tumutumú kotoa ʻa Hono Tutukí mo e Toetuʻú (vakai ki he ʻAlamā 7:11–12). Ka naʻe kau ʻi Hono misioná ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo ʻEne ngāue tokoní, ʻa e ngaahi mana ʻo ʻEne ngāué, ʻa e fakafiemālie naʻá Ne ʻomi ki he faingataʻaʻiá, mo e fiefia naʻá Ne foakí—pea ʻokú Ne kei foaki—kiate kinautolu ʻoku tangí.

ʻOku ou toe saiʻia foki ke u fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko mai ʻamuí. ʻOku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e vahe 7 ʻi he tohi ʻa Fakahaá ʻa ʻeku ongo veesi manako ʻoku talanoa ʻo kau ki he taimi ko iá.

“ʻE ʻikai te nau toe fiekaia, pe toe fieinua; pea ʻe ʻikai te nau laʻāina, pe puhengia.

“He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e nofoʻa fakaʻeiʻeikí te ne fafangaʻi ʻa kinautolu, pea tataki ʻa kinautolu ki he ngaahi matavai moʻuí; pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá” (Fakahā 7:16–17; vakai foki ki he 21:4).

ʻOkú ne kātoi mai kiate au ʻa e ʻamanaki lelei māʻoniʻoni ʻoku tuʻunuku maí, ʻo e meʻa ʻe ngali hoko lolotonga ʻa e Nofo Tuʻí pea muimui ai ʻa e pule fakasilesitiale ʻa Kalaisí.

ʻI he ʻamanaki ke hokosia kotoa iá, ʻoku ou tui ʻoku mahuʻinga ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú ke u fakakaukau pē fekauʻaki mo e pēpē ko ia ʻi he ʻaiʻanga-kaí. ʻOua naʻa lōmekina pe kāsia koe ʻe he ngaahi meʻa ʻe hoko maí; fakakaukau pē ki he kiʻi pēpē valevalé. Fakaʻaongaʻi ha momeniti lōngonoa ke fakalaulauloto ai ki he kamataʻanga ʻo ʻEne moʻuí—ʻa e tumutumu ʻo e kikite fakalangí ka ko e kamataʻanga fakaemāmani kiate Ia.

ʻĪmisi
The holdings attached to this bib record are part of the 1990 acquisition of Carl Bloch paintings. The painting was cleaned and restored prior to being photographed by Danish photographer Hans Petersen.

Fakaikiki mei he Christ Healing the Blind, by Domenico Fiasella, angaleleei ʻa e John and Mable Ringling Museum of Art; toʻomataʻú: The Holy Night, fai ʻe Carl Heinrich Bloch

Fakafaingamālieʻi ha taimi ke ke mālōlō ai, maʻu ha fiemālie, pea mamata ki he kiʻi valevale ko ʻení ʻi hoʻo fakakaukaú. ʻOua te ke fuʻu tokanga pe lōmekina koe ʻe he ngaahi meʻa ke hoko mai ʻi Heʻene moʻuí pe ʻi hoʻo moʻuí. Kae kumi ha faingamālie lōngonoa ke fakakaukauloto ai ki he ngaahi momeniti fisifisimuʻa ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní—ʻi he taimi naʻe pā mavava kotoa mai ai ʻa langi mo e pōpoaki “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi [langi taupotu], pea ke ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí” (Luke 2:14).

Tuku ke Fakamāfanaʻi Koe ʻe he Laumālié

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ne u fanongo ai ki ha fakaʻekeʻeke ʻi he letioó ʻo Pīsope Tesimoni Tutu, ko e ʻālekipīsope Faka-ʻIngilani ʻi ʻAfilika Tongá. Naʻá ne toki pulusi mo hono ʻōfefiné ha tohi fekauʻaki mo e fakalelei naʻe fakahoko he hili ʻa e femotumotuhi he laulanú (apartheid).1 Ko e taumuʻa ʻo e tohí ʻoku ʻi ai ʻa e lelei ʻi he kakai kotoa pē.

Lolotonga ʻa e fakaʻekeʻeké naʻe fai mai ʻe he tokotaha fakaʻekeʻeké ha fehuʻi langa fakakaukau, mo fakalaumālie kia Pīsope Tutu: “Kuó ke ʻilo nai ha liliu ʻi ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi hoʻo fakaʻau ke ke motuʻá?”

Naʻe kiʻi longo ai ʻa Pīsope Tutu peá ne pehē mai leva, “ʻIo. ʻOku ou ako ke lahi ange ʻeku fakalongolongó ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtuá.”

Naʻá ne manatuʻi ʻi he taimi naʻá ne lotu ai ʻi he konga kimuʻa ʻene moʻuí, naʻá ne fakahoko ia mo haʻane lisi ʻo ha ngaahi kole mo e ngaahi hohaʻa. Naʻá ne lotu ʻo hangē “ha lisi fakataú.” Ka ʻi he taimí ni naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui [ʻoku ou] feinga ke u ʻunu ke toe ofi ange. Hangē ko haʻo tangutu ʻi muʻa ʻi ha afi ʻi he faʻahitaʻu momokó, ʻokú ke ʻosi ʻi muʻa pē ʻi he afí, ʻoku ʻikai toe fie maʻu ia ke ke toe fai ha meʻa. ʻOku fakamāfanaʻi koe ʻe he afí.”2

ʻOku ou tui ko ha heliaki fakaʻofoʻofa ia—tangutu pē mo e ʻEikí pea tuku kiate Ia ke ne fakamāfanaʻi koe hangē ha afi ʻi he faʻahitaʻu momokó. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke haohaoa pe hoko ko e tokotaha maʻongoʻonga taha kuo moʻui ʻi he māmaní pe ko e lelei tahá ʻi ha faʻahinga meʻa kae toki ʻiate Ia.

ʻOku ou fakaʻamu te mou maʻu ha faingamālie ʻi he faʻahitaʻu faka-Kilisimasi ko ʻení ke mou tangutu fakalongolongo ʻi ha ngaahi momeniti siʻi pea tukuange ki he Laumālie ʻo e Fakamoʻuí ke ne fakamāfanaʻi koe mo fakapapauʻi atu ʻa e mahuʻinga hoʻo ngāue tokoní, hoʻo foakí, mo hoʻo moʻuí. Tangutu fakalongolongo ʻo fakakaukau ki he kiʻi pēpē valevale ko iá pea haʻu kuo fakamālohia fakalaumālie mo mateuteu ange ki he ngaahi meʻa kotoa ʻe hoko mai ʻamuí. Tuku ke hoko ʻa e momeniti ko iá ko e momeniti ʻo e mālōlō mo e toe kamata foʻou mo e fakapapau mo e fakafoʻou.

ʻOku foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻa e tāpuaki ko iá ʻi he Kilisimasi ko ʻení, ʻi heʻeta fakamoʻoni ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí—ʻEne mahuʻinga taha ki heʻetau moʻuí, ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ki he taumuʻa taupotu taha ʻo ʻetau ʻi hení.

ʻOku tau fakafetaʻi kiate Ia, ʻoku tau ngāue Maʻana, pea ʻoku tau ʻofa kiate Ia. Fakatauange ke hāsino mai mei hoʻo moʻuí ʻa e ʻofa ko iá ʻo fakafou ʻi hoʻo foakí ʻi he faʻahitaʻu faka-Kilisimasi ko ʻení pea fai maʻu ai pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Desmond Tutu and Mpho Tutu, Made for Goodness: And Why This Makes All the Difference (2011).

  2. Desmond Tutu, in “Desmond Tutu, Insisting We Are ‘Made for Goodness’” (NPR interview by Renee Montagne, Mar. 11, 2010), npr.org.