2012
Founga ke Kei Moʻui Ai ʻi he Tafaʻaki ʻa e Filí
ʻOkatopa 2012


Founga ke KEI Moʻui Ai ʻi he Tafaʻaki ʻa e Filí

Mei ha lea fakamafola fakasenituli ʻa e seminelí ʻi he ʻaho 22 Sānuali 2012.

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

ʻOku tau fakamanatua e taʻu 100 ʻo e seminelí ʻi he Siasí. ʻOku ou fakakaukau ki he hisitōlia ʻo e tukuʻau mei he kamataʻangá ʻa e taimi ne siʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻá e polokalamá ni.

Mei he ngaahi kamataʻanga fakatōkilalo ko iá, kuo tau aʻu ʻeni ki ha fānau ako ʻe toko 375,008 ʻi he ngaahi kalasi seminelí ʻi ha ngaahi fonua ʻe 143 mo ha kau faiako ngāue taʻe totongi mo ngāue taimi kakato fakaemāmani lahi ʻe toko 38,000 tupu. ʻOku tau fakahoko ha ngāue lahi ki hotau toʻu tupú. ʻOku mau ʻilo homou mahuʻingá mo e meʻa te mou malavá.

ʻE Tokoni ʻa e Potó Ke Ke Matuʻuaki ʻa e Filí

ʻOku ou lea ko e taha kuó ne mamata ki he kuohilí mo teuteuʻi kimoutolu ki he kahaʻú.

ʻOku mou tupu hake ʻi he tafaʻaki ʻa e filí. Ko e taimi te mou fakapotopoto fakalaumālie aí, ʻe mahino kiate kimoutolu ʻa e founga kuo hū ai e filí ki he māmani ʻokú ne ʻākilotoa koé. ʻOkú ne ʻi he ngaahi ʻapí, fakafiefiá, mītiá, lea fakafonuá—ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau ʻākilotoa koé. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ʻene ʻi aí.

ʻOku ou fie fakahā atu ʻa e meʻa ko ē ʻe mahuʻinga mo fiemaʻua lahi tahá. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Ko e potó ko e meʻa ʻoku fungani hake ia; ko ia ke ke maʻu ʻa e potó,” pea te u tānaki atu, “[fei] mo fai ia ʻaki [ho] iví kotoa! Lea Fakatātā 4:7. ʻOku ʻikai haku taimi ke fakamoleki pea pehē pē mo koe. Ko ia fanongo mai!

ʻOku ou kei manatuʻi lelei e mōmeniti ne u fili ai ke hoko ko ha faiakó. Lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻá ku kei taʻu 20 tupu siʻi peá u pailate ʻi he Laulā Puná. Ne u ʻapitanga ki he kiʻi motu ko ʻIe Sima. Ko e kiʻi motu siʻisiʻi ʻeni mo lingolingoa, pea lahi tatau pē mo ha foʻi sitapa tohi, ʻoku ʻi he muitolotolo ʻo ʻOkinauá.

ʻI ha efiafi fakataʻelata ʻe taha he faʻahitaʻu māfaná, ne u tangutu ʻi ha pā maka ke mamata he tāitō ʻa e laʻaá. Ne u fakalaulauloto pe ko e hā e meʻa te u fai ʻaki ʻeku moʻuí hili ʻa e taú, ʻo kapau te u monūʻia ke hao moʻui. Ko e hā ʻa e meʻa ne u fie fakahokó? Ne u fakapapauʻi he pō ko iá ne u fie hoko ko ha faiako. Ne u fakaʻuhingaʻi ia ko e kau faiakó ʻoku nau ako maʻu pē. Ko e akó ko ha tefitoʻi taumuʻa ia ʻo e moʻuí.

Ne u ʻuluaki faiako ʻi he seminelí ʻi he 1949 ʻi Pilikihami Siti. Ne u hoko ko ha tamasiʻi ako ʻi he semineli ko iá ʻi he taimi ne u ʻi he akoʻanga māʻolungá aí.

Naʻe ʻi ai e ngaahi lēsoni ʻe tolu ʻi he kamataʻangá naʻe akoʻi ʻi he seminelí: Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, mo e Hisitōlia ʻo e Siasí. Ko ha faingamālie ia kiate au ke tānaki mai ʻa e kalasi pongipongi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Kuó u foki mei he taú mo ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo ha mahino ki he founga ʻoku ngāue ai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE Maluʻi Koe ʻe he Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Tafaʻaki ʻa e Filí

Kuo akoʻi koe ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí kau ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻi ai pē e ngataʻanga ʻo e akoʻí. Ko hono moʻoní, te ke lava pea kuo pau ke ke fakahoko toko taha pē ʻa e toengá ke ke ʻiloʻi pē ʻiate koe ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha ivi tākiekina mo maluʻí.

Ki he kau talavoú mo e kau finemuí, ʻoku tatau pē ʻa e foungá. Ko hono ʻiloʻi ko ia ʻa e founga ʻoku ngāue ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí ko e taumuʻa ia ʻo e fekumí ʻi he moʻuí. Ko e taimi pē kuó ke ʻilo ai ia ʻiate koe peé, te ke lava pē ʻo nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e filí ka he ʻikai kākaaʻi pe fakaʻauha koe. ʻOku ʻikai ha mēmipa ʻi he Siasí ni—pea ʻoku ʻuhinga ia kiate kimoutolu takitaha—he ʻikai ke mou teitei fakahoko ha fehalaaki lahi taʻe tomuʻa fai atu ha fakatokanga ʻe he ueʻi fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Taimi ʻe niʻihi ko hoʻo fakahoko ko ē ha fehalākí, mahalo te ke toki pehē, “Ne u ʻilo naʻe ʻikai totonu ke u fai ia. Naʻe ʻikai ke ongo tonu ia,” pe mahalo “Ne u ʻilo naʻe totonu ke u fai ia. Naʻe ʻikai pē ke u maʻu ha loto-toʻa feʻunga ke fai ia!” Ko e ngaahi ongo ko iá ko e feinga ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki koe ki he leleí pe fakatokanga atu ke ke fakamamaʻo mei he faingataʻá.

ʻOku ʻi ai e ngaahi meʻa pau kuo pau ke ʻoua te ke fai ia kapau ʻoku kei ʻatā ʻa e ngaahi laine fetuʻutakí. He ʻikai te ke loi pe kākā pe kaihaʻa pe fai taʻe taau mo pehē ʻe kei ʻatā pē e ngaahi laine fetuʻutaki ko iá mei he faingataʻá. ʻOua te ke ʻalu ki ha feituʻu ʻe hanga ʻe he ʻātakai ko iá ʻo fakafeʻatungiaʻi ʻa e fetuʻutaki fakalaumālié.

Kuo pau ke ke feinga ke fekumi ki he mālohi mo e fakahinohino ʻoku malava ke ke maʻú, peá ke muimui he hala ko iá ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.

ʻUluakí ko e meʻa “ke fai” ʻi hoʻo lisí, hiki ʻa e foʻi lea ko e lotu. Ko e taimi lahi ʻe fai fakalongolongo pē hoʻo lotú. Te ke lava pē ʻo lotu ʻi hoʻo fakakaukaú.

ʻE lava maʻu pē ke ʻi ai haʻo laine fetuʻutaki hangatonu mo hoʻo Tamai ʻi Hēvaní. ʻOua ʻe fakaʻatā e filí ke ne fakalotoa koe tokua ʻoku ʻikai ha taha ʻe fanongo mai mei he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku fanongoa maʻu pē hoʻo ngaahi lotú. ʻOku ʻikai te ke teitei tuēnoa!

Tokangaʻi ho sinó. Ke ke maʻa.“ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? 1 Kolinitō 3:16–17

Lau fakalelei ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku hā ʻi he vahe 89 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku ʻikai ke palōmesi mai ʻa e Lea ʻo e Potó ki ha moʻui lelei ʻoku haohaoa ka ʻe fakamālohia e ngaahi meʻa puke fakalaumālie ʻoku ʻiate koé.

Fakamamaʻo mei he tātataú mo e ngaahi meʻa pehē ʻoku nau fakapalakuuʻi ho sinó. Naʻe faʻu ho sinó ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

ʻOku Akoʻi ʻe he Faleʻi Fakapalōfitá ʻa e Meʻa ʻOku Moʻoní

ʻOku ou fie lea he taimí ni ʻo lea hangatonu fekauʻaki mo ha meʻa ʻe taha.

ʻOku tau ʻilo ko e tuʻunga tangata pe fefiné naʻe fokotuʻu ia ʻi he maama fakalaumālié.1 “Ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (T&F 88:15). Ko e meʻa ki he tuʻunga tangata pe fefiné ko ha meʻa ia ʻoku hohaʻa lahi ki ai ʻa e Kau Takí, ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē ʻo kau ki he angamaʻá.

Kuo ongoʻi ʻe he niʻihi tokosiʻi ʻo kimoutolu pe naʻe fakahā atu tokua naʻe fāʻeleʻi koe mo ha ngaahi ongo puputuʻu pea ʻoku ʻikai te ke halaia kapau te ke fakahoko e ngaahi fakatauele ko iá. Fakatokāteliné, ʻoku tau ʻilo kapau naʻe moʻoni, naʻe toʻo hoʻo tauʻatāina ke filí, ka he ʻikai lava ke hoko ia. ʻOku ʻi ai maʻu pē hoʻo fili ke muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo moʻui angamaʻa mo haohaoa, ko ha moʻui ʻoku angamāʻoniʻoní.

Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he konifelenisi lahí: “ʻOku ʻeke ʻe he kakaí pe ko e hā ʻetau fakakaukau kiate kinautolu … ko e kakai tangata mo fefine ʻoku nau nonofo fakatangata mo nonofo fakafefine peé. Ko ʻeku tali ki aí, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu he ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá. Mahalo pē ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi ongo mo ʻenau ngaahi tōʻonga ʻanautolu ʻoku fuʻu mālohi pea faingataʻa ke mapuleʻi. He ʻoku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kakai tokolahi ʻa e ngaahi [ʻahiʻahi] mo ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku kehe ia mei hono toé. Kapau he ʻikai ke nau muimui ki he ngaahi ongo mo e ngaahi tōʻonga ko ʻení, ʻe kei hokohoko atu ai pē ʻa ʻenau moʻuí ʻo hangē ko e kāingalotu kehe ʻo e Siasí. Pea kapau te nau maumauʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá pea mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ʻulungaanga maʻá, ʻe fakahoko leva kiate kinautolu ʻa e fakatonutonu ʻa e Siasí ʻo hangē pē ko ia ʻoku fakahoko ki ha toe niʻihi kehé.

“ʻOku mau loto ke tokoni … ke fakamālohia mo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi palopalemá pea mo honau ngaahi faingataʻá. Ka he ʻikai lava ke mau nofo noa pē ʻo kapau ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ʻulungaanga taʻe maʻá pea kapau ʻoku nau feinga kinautolu ke nau kei fai pē mo taukapoʻi pea mo moʻui ʻaki ʻa e ʻulungaanga ko ʻeni ʻo e mali pē ʻa e tangata mo e tangata pea fefine mo e fefiné. Kapau ʻe fakangofua ke fai pē ʻa e ʻulungaanga ko ʻení ʻe hoko ia ko hano fakamaʻamaʻaʻi ʻo e tuʻunga molumalu ʻo e nofo-malí kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá, pea mo hono taumuʻá, ʻa ia ko hono faʻu mo ʻohake ha ngaahi fāmili.”2

Naʻe lea ʻa Palesiteni Hingikelī maʻá e Siasí.

Fakaʻaongaʻi Hoʻo Tauʻatāina ke Filí ke Pukepuke pe Toe Maʻu Ai ha Feituʻu ʻOku Malú

Ko e ʻuluaki meʻaʻofa naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIví ko e tauʻatāina ke filí: “ʻOku ngofua ke ke fili maʻau, he ʻoku foaki ia kiate koe” (Mōsese 3:17).

ʻOkú ke maʻu ʻa e tauʻatāina tatau ke fili. Fakaʻaongaʻi fakapotopoto ia ke fakafisingaʻi ʻaki hono fai ha ngaahi ngāue taʻe maʻa pe ʻahiʻahi taʻe māʻoniʻoni ʻoku haʻu ki hoʻo fakakaukaú. ʻOua te ke ʻalu ki ai, pea kapau kuó ke ʻosi ʻi ai, foki mei ai. “Fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe māʻoniʻoni kotoa pē” (Molonai 10:32).

ʻOua te ke vaʻinga ʻiate koe pē mo e ngaahi mālohi foaki-moʻui ʻoku ʻi ho sinó pe mo ha kau tangata pe fefine. Ko e tuʻunga moʻui ʻeni ʻo e Siasí, pea he ʻikai ke liliu. ʻI hoʻo lahí, ʻoku ʻi ai ha fakatauele ke ke ʻahiʻahiʻi pe vakaiʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī angaʻulí. ʻOua te ke fai iá!

Ko e foʻi lea tefitó ko e mapuleʻi—mapuleʻi-kita. Ko e foʻi lea mapuleʻí ʻoku maʻu ia mei he foʻi lea ko e ākonga pe tokotaha muimui. Hoko ko ha ākonga-muimui ʻo e Fakamoʻuí, pea te ke malu.

Mahalo ʻe fakakaukau ha toko taha pe toko ua ʻo kimoutolu, “ʻOku ou ʻosi halaia au he meʻá ni pe ko e fehalaaki lahi ko iá. ʻOku fuʻu tōmui ia kiate au.” ʻOku ʻikai ke fuʻu tōmui.

Kuo akoʻi koe ʻi ʻapi mo e seminelí kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku hangē ʻa e Fakaleleí ha meʻa tāmaté. Te ne lava ʻo tāmateʻi ʻa e ongoʻi halaiá mo ha meʻa pē ʻokú ne fakatupu haʻo ongoʻi halaia.

Ko e ongoʻi halaiá ko ha mamahi fakalaumālie. ʻOua te ke ʻai ke ke mamahi taʻe tukú. Liʻaki ia. Fakatomala, pea, kapau ʻoku fie maʻu, toe fakatomala, toe ʻai mo toe ʻai mo toe ʻai mo toe ʻai kae ʻoua—kuó ke puleʻi koe—kae ʻikai ko e filí.

ʻOku Maʻu e Melino ʻOku Tuʻuloá ʻi he Toutou Fakatomalá

ʻOku hoko e moʻuí ko ha ngaahi ʻahiʻahi mo ha ngaahi fehalaaki ʻoku hokohoko. Tānaki atu ʻa e “toutou fakatomalá” ki hoʻo lisi ʻo e ngaahi meʻa ke faí. Te ne ʻomi ai kiate koe ʻa e nonga ʻoku tuʻuloá pea ʻe ʻikai lava ke fakatau ʻaki ia ha faʻahinga mahuʻinga. Mahalo ko e mahino ʻoku maʻu fekauʻaki mo e Fakaleleí ʻa e moʻoni mahuʻinga taha ʻoku lava ke ke ako ʻi hoʻo hoko ko e toʻu tupú.

Kapau ʻokú ke feohi mo ha niʻihi ʻoku nau fusi koe ki lalo kae ʻikai ke langaki hake koe, taʻofi pea liliu ho ngaahi kaungāmeʻá. Te ke ala ongoʻi liʻekina mo tuēnoa he taimi lahi. ʻE ala fai atu e fehuʻi mahuʻinga ko ʻení, “ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi liʻekina aí, ʻokú ke feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa lelei?”

ʻOku faingataʻa ke tukuange ha ʻulungaanga ne ke fakaʻatā ke ne fakaʻefihiaʻi koe. Ka ʻoku ʻiate koe ʻa e mālohí. ʻOua te ke fakatuʻatamaki. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e kakai kotoa pē ʻoku nau maʻu ha sinó ʻoku nau maʻu ha mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha sinó.”3 Te ke lava ʻo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí!

Ngalingali ʻe ʻikai te ke fetaulaki fakahangatonu mo e filí; he ʻoku ʻikai ke ne fakahaaʻi ia ʻi he founga ko iá. Ka ʻoku tatau ai pē pe naʻá ne haʻu hangatonu kiate koe ke siviʻi mo ʻahiʻahiʻi koe, ʻoku ʻi ai ho faingamālie. Te ke lava ʻo fakapapauʻi hoʻo tauʻatāina ke filí, pea te ne tukunoaʻi leva koe.

Fakaʻaongaʻi Lelei ʻa e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Seminelí

ʻOku ʻikai ko ha taha noa pē koe. ʻOkú ke mātuʻaki makehe. ʻOkú ke makehe ʻaupito. ʻOku ou ʻilo fēfē nai ʻení? ʻOku ou ʻilo iá koeʻuhí naʻe fāʻeleʻi koe ʻi ha kuonga mo ha feituʻu ʻe lava ke hū ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki hoʻo moʻuí ʻo fakafou he ngaahi ʻakonaki mo e ngaahi ʻekitivitī ʻi ho ʻapí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ia, kuo folofola tonu ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní” (T&F 1:30).

ʻOku ʻi ai e ngaahi meʻa kehe te tau lava ʻo tānaki ki he lisí, ka ʻokú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonu mo ʻikai totonu ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí. ʻOkú ke ʻilo ʻa e tonú mo e halá pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke fekauʻi ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOua ʻe maumauʻi e ngaahi taʻu ko ʻeni ʻo e fakahinohino he seminelí. Lau ko e faingamālie ʻa hoʻo maʻu ha tāpuaki maʻongoʻonga ke ako ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Siasí mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. Ako ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Te ne faitāpuekina koe mo ho hakó he toʻu tangata lahi ka hokó.

He ʻikai taʻu lahi mei heni kuó ke mali mo maʻu ha fānau, ko ha mali ʻoku totonu ke silaʻi ʻi he temipalé. Ko ʻemau lotú ia ke ke lava, ʻi he taimi totonu, ʻo nofo malu ʻi ha fāmili ʻi he uōtí pe koló.

Laka Atu ʻi he ʻAmanaki Lelei mo e Tui

ʻOua ʻe manavasiʻi ki he kahaʻú. Laka atu ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui. Manatuʻi ʻa e meʻafoaki fisifisimuʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ako ke ne akoʻi koe. Feinga ke fekumi ki ai. Ako ke moʻui ʻaki ia. Ako ke lotu maʻu pē ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 18:19–20). ʻE tokangaʻi koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ʻe tāpuekina koe.

ʻOku mau falala mo tui lahi kiate koe.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate koe—ko ha fakamoʻoni ne u maʻu ʻi heʻeku kei ʻi he toʻu tupú. Pea ʻoku ʻikai te ke kehe koe mei ha toe taha meiate au. ʻOkú ke maʻu ha totonu lahi ki he fakamoʻoni ko iá mo ha fakamoʻoni ʻo hangē pē ko e niʻihi kehé. ʻE hoko mai ia kiate koe kapau te ke ngāueʻi. ʻOku ou tuku ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu—ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻoni ko iá ke ʻi hoʻomou moʻuí, ke ne tataki kimoutolu ʻi hoʻomou faʻu ha kahaʻu fiefiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129; vakai foki, Mōsese 3:5; ʻĒpalahame 3:22–23.

  2. Gordon B. Hinckley, “Ko e hā e Fehuʻi ʻa e Kakaí Fekauʻaki mo Kitautolú?” Liahona, Sānuali 1999, 87.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 242.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Cary Henrie

Tā fakatātā ʻo e ʻīmisí ʻe Scott Greer