2012
Te u Fili Nai e Ngāué pe ko e Lotú?
ʻOkatopa 2012


Te u Fili Nai e Ngāué pe ko e Lotú?

Keniā Isi, Siapaní

Naʻá ku mali mo hoku uaifí ʻi he 1981 ʻi he Temipale Tokiō Siapaní. Hili ʻema malí naʻe ʻikai ke faingofua ʻema moʻuí he kamataʻangá. Naʻá ku houngaʻia ke maʻu ha ngāue, ka naʻá ma faingataʻaʻia ke feau ʻema ngaahi fakamolé. Naʻá ma kole e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní peá ma fai ʻa ia kotoa ne ma lavá ke feau e ngaahi fie maʻú mo totongi ʻema vahehongofulú. Naʻá ma ʻiloʻi kapau te ma falala ki he ʻEikí, te Ne tokonaki maʻamaua.

ʻI ha uike ʻe taha naʻe kosiʻi fakatouʻosi mai ʻe hoku uaifí mo hoku kaungameʻá ha konga tatau ʻo ha nusipepa. Ko ha tuʻuaki ʻo ha fie maʻu faiako ki he Lea Faka-Pilitāniá ke ngāue taimi kakato.

Ne u ʻave ʻeku tohi fakamatala nounou kau kiate aú mo hoku tuʻunga fakaʻakó (résumé) ki he kautahá pea naʻe kole mai ke u ʻalu ange ki ha fakaʻekeʻeke. Hili ʻa e fakaʻekeʻeké, naʻe pehē mai ʻe he tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakaʻekeʻeké, “Naʻá ke hiki ʻi hoʻo fakamatala fakanounoú naʻá ke kau ʻi he ngāue taʻe totongi ko ha faifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻuhinga ia ʻokú ke ʻalu ki he lotú ʻi he Sāpaté, ʻikai ko ia? Kapau te ke fai ha fili pe te ke ʻalu ki he lotú pe ngāue ʻi he Sāpaté, ko e fē te ke filí?”

Ko ha fehuʻi faingataʻa koeʻuhí he ne u fie maʻu ha ngāue lelei ange. Kae hili ʻeku fifili ki aí, ne u tali ange, “Te u ʻalu ki he lotú.”

Naʻe kiʻi malimali taʻe fie malimali mai ʻa e tokotaha fai fakaʻekeʻeké mo ne pehē mai, “ʻOoi, ʻoku mahino.” Peá ne talamai ke u ʻalu ā mo ne palōmesi mai ʻe fakapapauʻi ʻe he kautahá he efiafi ko iá pea ʻoku totonu ke u tā ange ke u ʻilo ʻa e olá. ʻI heʻeku mavahe mei he lokí, ne u fakakaukau kuó u tō.

ʻI he hoko ʻa e taimi ke u tā ai he efiafi ko iá, ne u lomi ʻa e fika ʻo e kautahá mo e tailiili lahi.

Naʻá ku fehuʻi ange ki he sekelitalí, “ Fēfē ʻa e ola ʻo e ʻinitaviú? Ne u tō, ʻikai ko ia?”

Ne u ʻohovale ka ne u fiefia ʻi heʻene talí.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku mau loto ke kole atu ke ke ngāue maʻamautolu”.

Hili ha māhina ʻe taha mei ai kuó u ʻilo ʻa e ʻuhinga ne u maʻu ai ʻa e ngāué. Naʻe fakamatala mai ʻe he sekelitalí naʻe nofo kaungāʻapi e tokotaha fai fakaʻekeʻeké mo e kau faifekau taimi kakato ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne faʻa sio ki he kau faifekaú naʻa nau heka fakavavevave ʻi heʻenau pasikalá ki heʻenau ngāué ʻi he pongipongí.

Naʻe pehē [ʻe he sekelitalí], “Naʻe pehē [ʻe he tokotaha fai fakaʻekeʻeké] naʻá ne tui, ko hoʻo kau ki he siasi tataú, te ke ngāue mālohi maʻamautolu ʻo hangē ko e ngāue ʻa e kau faifekaú maʻa honau siasí. ʻOkú ke monūʻia!”

Talu mei ai mo e maʻu maʻu pē ʻe homau fāmilí ʻa e meʻa ne mau fie maʻú.

Ko e taimi pē ʻoku ou fakakaukau ai ki he aʻusia mahuʻinga ko ʻení, ʻoku fakalotolahiʻi mo fakafiemālieʻi au. ʻOku ou ʻilo ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha kakai kehe ke tāpuakiʻi ʻEne fānaú. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakahaaʻi totonu ʻeku ongoʻi houngaʻia ʻi hoku malí mo hoku kaungāmeʻá ʻi hono ueʻi fakalaumālie kinaua ke ʻomi ʻa e tuʻuaki ngāue ko ia he nusipepá kiate aú, pea ki he kau faifekau ngāue mālohí mo ʻenau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻongá, pea mo ʻetau Tamai Hēvani manavaʻofa, ʻofa mo tokangá, ʻa Ia ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi fakaofo ke fakatapui ʻetau ngaahi aʻusiá ke tau lelei ai.