2012
Ko Hono Tokoniʻi e Toʻu Tupú Ke Nau Maʻu Ha Ngaahi Aʻusia Fakalaumālie
ʻOkatopa 2012


Ko Hono Tokoniʻi e Toʻu Tupú ke Nau Maʻu ha Ngaahi Aʻusia Fakalaumālie

He ʻikai lava ʻe ha taha ke ne fakamālohiʻi ʻa e toʻu tupú ke nau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie, ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he mātuʻá mo e kau taki ko ʻení, ʻoku ʻi ai e ngaahi founga lahi ke ohi mai ai e ngaahi aʻusia koē ʻoku fakaiku ki he uluí.

ʻI he taimi ne kamata fakatotolo ai ʻa Viasesilava mo Sōia Kuloka ʻo ʻIukuleiní kau ki he Siasí, naʻe ʻikai ke fiefia ʻena taʻahine taʻu 13 ko Kialá. ʻOku manatuʻi ʻe heʻene faʻeé naʻe ʻikai ke ne fie kau ki he ngaahi lēsoni ʻa e ongo faifekaú, pea ko e taimi pē ʻokú ne ʻilo ai ʻoku omi e ongo faifekaú ki honau ʻapí, naʻá ne haʻaki “fakahāhā e matapā hono lokí.”

ʻI he fakapapau ʻa Misa mo Sisitā Kalakō ke na kau ki he Siasí, naʻá na fakafuofua kapau te na ʻoange ha faingamālie kia Kiala ke ne ongoʻi ʻa e Laumālié, ʻe ongo ki hono lotó. Koeʻuhí ne toki kamata e fakamoʻoni ʻa Sisitā Kalakoó ʻi heʻene ʻalu ki ha papitaiso ʻo ha taha, naʻá ne kole ai kia Kiala ke haʻu ki hono papitaisó—ke tokoni ange heʻene fetongi ki hono vala mātuʻú hili e papitaisó. Naʻe ʻohovale ʻa Sisitā Kalakō he loto fiemālie ʻa Kiala ki aí.

“Naʻe hoko!” ʻOku manatu ki ai ʻa Sisitā Kalakō. “Naʻe ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ʻi ha founga fakaofo moʻoni.” Naʻe ongoʻi ʻe Kiala ʻa e Laumālié, pea hili ha uike ʻe taha mei he papitaiso ʻene ongomātuʻá, naʻá ne loto ke talanoa mo e ongo faifekaú. Naʻá ne kamata lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻe fakatokangaʻi ʻe Sisitā Kalakō ha laʻipepa ʻoku tautau ʻi ʻolunga he tesi ʻo Kialá; pea ʻoku tohi ai ʻa e ngaahi lea ʻo e 2 Nīfai 2:25. Hili ha māhina ʻe ua mo e konga mei he papitaiso ʻo e ongo mātuʻa Kalakoó, naʻá na kau atu ki he papitaiso ʻena taʻahiné. Ko e taimi ní, hili ia ha taʻu ʻe 20, kuo mali ʻa Kiala. Naʻe silaʻi ia mo hono husepāniti ko Teiví ʻi he temipalé pea ʻokú na ohi hake hona ongo fohá ʻi he ongoongoleleí. Kuó ne ngāue faivelenga ʻi ha ngaahi uiuiʻi lahi pea ʻokú ne kei mālohi ʻi he Siasí.

ʻI he meʻa ko iá, ʻoku pehē ai ʻe Sōia naʻá ne ako ha lēsoni mahuʻinga ʻa ia ʻoku kaunga ki he mātuʻa kuo tupu hake he Siasí pea tatau pē ki ai mo hono husepānití ʻi heʻena hoko ko e ongo mēmipa foʻoú: ʻoku ʻikai lava ʻe he mātuʻá mo e kau takí ʻo fakamālohiʻi ʻenau fānaú ki he ongoongoleleí, ka te nau lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ki he ngaahi feituʻu mo fakatupu ha ngaahi meʻa ʻe lava ʻo maʻu ai ʻe he toʻu tupú ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻiate kinautolu pē. ʻE lava ʻa e ngaahi aʻusia ko iá ʻo toki fakaiku ki he uluí.

Ka ko e hā e founga lelei taha ke fakatupu ai ʻa e faʻahinga aʻusia ko ʻení? ʻOku fakamatala ʻe he mātuʻa mo e kau taki mei he funga māmaní ʻa e meʻa ne ʻaonga kiate kinautolú.

ʻOange ki he Toʻu Tupú ha Faingamālie ke Nau Ngāue

Naʻe tokolahi e kau talavou mālohi ʻo e Uooti Kalanisā Vianá ʻi he Siteiki São Paulo Palāsila Kōsiá. Ka naʻe fakatokangaʻi ʻe honau kau takí naʻe fehangahangai e niʻihi ʻo kinautolu mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha mo nau faingataʻaʻia ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongia lakanga fakataulaʻeikí.

Hili ha fealēleaʻaki fakataha ʻa e kau pīsopé mo e kau taki ʻo e Kau Talavoú, naʻa nau pehē ke fakamamafa ange ʻenau ngaahi ʻekitivitií ki he ngāue tokoní kae ʻikai ke fuʻu lahi ki he fakafiefiá pe fakaolí. Naʻe kau heni ʻa e ʻaʻahi ki he kau mēmipa māmālohi ʻo e kōlomú, kau ʻi he malanga mo e kau faifekau taimi kakató, mo ʻoatu ʻa e sākalamēnití ki he kāingalotu ʻo e uōtí ʻoku ʻikai toe mavahe mei ʻapí. Naʻe ʻoange ʻe he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ki he kau talavoú ha faingamālie ke nau ngāue ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ako ʻi he seminelí mo e ngaahi ʻaho Sāpaté (vakai, 2 Nīfai 2:26).

Hili ha kiʻi taimi mei ai, ko e lipooti ʻeni ʻa e taki lakanga fakataulaʻeiki ʻe taha, “Naʻe hoko ha ngaahi lelei lahi ʻi hono fakahoko e ngaahi ʻekitivitī fakalaumālie ko ʻení.”

ʻOkú ne pehē, “Ne mau ʻohovale ʻi ha Sāpate ʻaukai ʻe taha, naʻe fakahoko kotoa ʻe he kau talavoú ʻenau fakamoʻoní. ʻI heʻenau fai iá, naʻe manatu mo loʻimataʻia e tokolahi ʻo kinautolu ki he laumālie lelei ne nau ongoʻi he ngaahi meʻa ko ia ne nau fakahokó. Naʻe vahevahe ʻe ha talavou ʻe taha ʻene aʻusiá ʻi hono fakahoko e sākalamēnití ki ha mēmipa motuʻa ange ʻi homau uōtí ʻa ia kuo tokoto he taʻu ʻeni ʻe tolu. Naʻe talitali fiefia mo e ʻamanaki lelei ʻe hono uaifí, ko ha fefine faivelenga, ʻemau kau talavoú. Hili ʻa e ouaú, naʻá ne vahevahe mo kinautolu ʻa e fiefia ʻokú ne ongoʻi ʻi heʻene moʻuí koeʻuhí ko e ongoongoleleí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa lahi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ne fehangahangai mo iá. Naʻa nau ongoʻi ʻa e Laumālié mo fakatokangaʻi ʻa e liliu ʻoku fakahoko ʻe he ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa e kakaí. Naʻe fuʻu mālohi fau ʻa e aʻusia ko ʻení pea te nau manatu ki ai he ngaahi taʻu ka hoko maí—pea mahalo ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.”

ʻOkú ne fakatokangaʻi kuo teʻeki ai ke ne mamata ki ha faʻahinga tali pehē mei ha “vaʻinga ʻakapulu pe ʻekitivitī fakafiefia ʻa e Mutualé.” ʻOkú ne pehē, “Ka naʻe akoʻi ia ʻe he aʻusia ko iá ki he mahuʻinga ʻo hono poupouʻi ʻo e faʻahinga aʻusia ʻe lava ʻe he toʻu tupú ʻo ongoʻi ai ʻa e Laumālié.

Naʻá ne hoko atu, “ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakasosialé. Ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālié ʻi hono tokoniʻi e toʻu tupú ke langaki haʻanau ngaahi fakamoʻoni pē ʻakinautolu.”

ʻI he Sāpate kotoa pē, naʻe ʻoange ai ʻe Sisitā Telafine Litooti he taimi naʻá ne hoko ai ko e palesiteni ʻo e Kau Finemuí ʻi he Uooti Lenesí, Siteiki Falanisē Engikasí, ha kaati ki he finemui takitaha ʻoku maʻu kalasi mo kole ange ke ne fili ha taha he kalasí naʻe ʻikai ke haʻu ki he lotú ʻo tohi ki ai. Naʻe tohi ʻo fakamatala ʻe he kau finemuí ʻa e lēsoni ʻo e uike ko iá—ʻa e meʻa ne nau akó pe meʻa naʻe ongo fakalaumālie kiate kinautolú—pea pehē ki ha kiʻi tohi fakakaungāmeʻa, mo fakatāutaha. Pea naʻe meiliʻi leva ʻa e ngaahi kātí ʻe Sisitā Litooti pe ko hono ongo tokoní kiate kinautolu naʻe ʻikai ke ō ange ki he lotú.

ʻOkú ne pehē, naʻe faingofua ʻa e ʻekitivitií ka naʻe ola lelei, he naʻe ʻikai ko ha founga pē ia ke ʻilo ai ʻe kinautolu naʻe ʻikai ke omi ki he lotú naʻe manatua kinautolu mo kinautolu foki naʻa nau fai e tohí ke nau femanatuaʻaki.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa īkí ha ngaahi meʻa fakaofo lahi.” (vakai, ʻAlamā 37:6). “Kuo tau mamata ki hono fakahāʻí. Kuo fai poupoua e kau finemuí, pea kuo tokoni e aʻusia ko ení ke fakatupulaki ʻenau fakamoʻoní.”

Fakafehokotaki e Toʻu Tupú mo e Folofola ʻa e ʻOtuá

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku maʻu e mālohi lahi ʻi hono malanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 31:5). Naʻe ʻilo ʻeni ʻe Tēvita ʻElemā, ko ha taki ʻo e Kau Talavoú ʻi Tekisisi, USA, pea naʻá ne fie maʻu ke fakahoko ʻe he kau talavou naʻá ne takí ha fononga Fakasikauti makehe mo ha aʻusia mahuʻinga mālie ko ē ʻe tokoni ke teuteuʻi ai kinautolu ki he kahaʻú.

Naʻe fakakaukauʻi ʻe Misa ʻElemā ʻi he faʻa lotu ʻa e meʻa te ne vahevahé pea naʻá ne ongoʻi naʻe tataki ia ki ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he fonongá, naʻe faiako ʻe Misa ʻElemā mei he pōpoaki ko iá, kau ai e talanoa naʻe vahevahe ʻe ʻEletā ʻEnitaseni kau kia Sitinī Kouingí, ko ha tama ʻakapulu Nuʻu Sila ʻiloa naʻá ne fakatoloi ʻene sipotí kae ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, “ʻE hoko hoʻo ngāue fakafaifekaú ko ho faingamālie toputapu ke ʻomi e niʻihi kehé kia Kalaisi mo tokoni ke teuteuʻi kinautolu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí.”1

ʻOku pehē ʻe Misa ʻElemā, naʻe mālohi ʻa e meʻá ni, koeʻuhí he naʻá ne akoʻi mei he ngaahi lea ʻa e palōfita moʻuí. ʻI he ʻosi ʻa e fakataha lotú, naʻe fakamoʻoni hingoa kotoa ʻa e kau talavoú mo e kau takí ʻi he ngaahi foʻi pulu ʻakapulú, ko ha fakapapau ke ngāue fakafaifekau pea ko ha fakamanatu mālohi ia ʻo e meʻa ne nau ako mo ongoʻí. Naʻe ʻā fuoloa pē e ngaahi tamai tokolahi mo e kau takí he pō ko iá ʻo talanoa mo e kau talavoú kau ki he anga hono liliu ʻe heʻenau ngāue fakafaifekaú ʻenau moʻuí.

ʻOku pehē ʻe Misa ʻElemā, “Ko hotau ʻOtuá ko ha ʻOtua fakatāutaha ia; ʻokú Ne ʻafioʻi ʻEne toʻu tupú. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻenau moʻuí mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e meʻa ʻoku hoko ki he fānaú ni. ʻOku ʻikai ke ke teitei ʻilo ʻa e anga ʻEne ngāue ʻi heʻenau moʻuí. Ko ia ko kitautolu kau takí tau teuteu mo ʻoange ha ʻātakai ke nau ongoʻi ai ʻa e Laumālié. Te ke lava ʻo fai ia ʻo fakafou he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku ʻikai ko kitautolu ka ko e ʻOtuá ʻoku ngāue ʻi honau lotó.”

ʻAi Ke Faitatau e Meʻa Kotoa

ʻOku pehē ʻe Misa ʻElemā ʻokú ne fie maʻu ke manatuʻi ʻe he kau talavoú ha meʻa ʻe taha kau ki he fonongá: naʻe fai maʻu pē ʻenau ako e ongoongoleleí.

ʻOkú ne pehē, “Ne u ongoʻi ko e konga hoku fatongiá ke ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi aʻusia ke nau ongoʻi e Laumālié, pea kapau ne u loto ke hoko ia, ne pau ke fai ʻeku tafaʻakí ke u palani ki ai. Kuo akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā fekauʻaki mo hono fakatupu ha ngaahi sīpinga fakalaumālie ʻi heʻetau moʻuí, ha ngaahi sīpinga ʻo hangē ko e ako folofolá, lotú mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.2 Pea ʻi heʻemau mavahe he uike ko iá, ne mau tauhi ki heʻemau ngaahi sīpinga fakalaumālié. Ne mau lotu faka-kulupu. Ne mau vahe ki he kau talavoú ke nau fai ha fakataha lotu miniti ʻe hongofulu ʻi he pongipongí, pea teuteuʻi leva ʻe he kau takí mo e ngaahi tamaí e ngaahi fakataha lotu ʻo e efiafí.

“Ko e meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí, neongo ne mau mavahe mei ʻapi pea kehe e ngaahi ʻekitivitií mei he ngaahi meʻa angamahení, ne ʻikai uesia ai ʻemau ngaahi sīpinga fakalaumālié. Mahalo pē ʻe manatuʻi ʻe he kau talavoú pe ʻikai ha ngaahi meʻa pau, ka ʻoku ou ʻamanaki pē te nau manatuʻi e sīpinga ne mau tauhí ʻi hono fakahoko e ngaahi fakataha lotú, lotú mo e ako folofolá.”

ʻOku ʻilo foki ʻe Mila Pokopo Kāsia ʻo Filipainí ʻa e mahuʻinga ʻo hono tauhi maʻú, pea ʻokú ne ʻilo ko hono akoʻí ʻoku kamata mei ʻapi. ʻOku ʻi ai e fānau ʻa Sisitā Kāsia mo hono husepāniti ko ʻEtuiní, ko ha ngaahi foha ʻe toko tolu mo e ngaahi ʻofefine ʻe toko ono mei he taʻu 8 ki he taʻu 22, ʻoku nau takitaha kau ki ha ngaahi ʻekitivitī lelei kehekehe. Neongo ʻoku ʻuhinga ia ʻe movete ʻa e kakaí ha ngaahi feituʻu kehekehe, ka naʻe ngāue mālohi e fāmilí ke tauhi maʻu ʻenau kai efiafi fakatahá.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Kāsia, “Ko e feimeʻakaí mo e teuteuʻi fiefia e meʻakaí mo e kai fakatahá ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻoku tau tānaki ʻaki ʻetau fānaú. ʻOkú ne fakatokangaʻi ko e taimi maʻu-meʻatokoní ko ha taimi ia ke fakafoʻou ai (ʻa e iví mo e ʻatamaí), fepōtalanoaʻaki, mo fakahaaʻi e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Faingamālie ʻoku Maʻú ke Faiako mo Fakafanongo

ʻOku pehē ʻe Soselini Filiteni ʻo Nova Sikoutiá ʻi Kānata, ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha naʻá ne ako mei hono ohi hake e fānau ʻe toko onó, ʻa ia kuo nau ʻi he taʻu 20 ki he 30 he taimí ni, ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e akoʻi fakahangatonú pē ka ʻoku kau ai hono “fakatupu ha ʻātakai ʻe lava e fānaú ʻo ako ai e moʻoní ʻiate kinautolu pē.”

ʻOkú ne pehē, “ʻOua ʻe fakavavevave ke fakahoko kotoa ʻenau ngaahi filí pe tali kotoa ʻenau ngaahi fehuʻí. Ka, ʻokú ne fokotuʻu mai ke fakahinohinoʻi e fānaú “ki he folofolá pe ko e akonaki mei hotau palōfitá ki ha fakahinohino mo ha ngaahi tali.” ʻOkú ne toe pehē, “Pea mateuteu ke aleaʻi ʻenau ngaahi ʻiló.” ʻIkai ngata aí, ko e taimi ʻoku fai mai ai ʻe heʻene fānaú ha ngaahi fehuʻi, ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ne tali ʻaki haʻane fai atu ha fehuʻi pē ʻaʻana: “Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻoku totonu ke ke faí?”

ʻOkú ne pehē, “Falala te nau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. Ko e taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ʻetau fānaú ke nau ako ke fakatokangaʻi e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí ʻi ha lolotonga ʻo e ngaahi taimi lahi ʻoku tau fakahoko fakaʻaho ai e akoʻí mo kinautolú pea mo e taimi ʻoku nau ʻilo ai ʻa e anga e ongo ʻo e Laumālié, ʻe hoko ia ko ha makatuʻunga ke nau fekumi ai ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie lahi ange, pea fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoní ki he moʻoni ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne fakatupu ha ola ʻoku taʻe ngata: ko e lahi ange ʻenau ongoʻi ʻa e maama mo e fakafiemālie ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié, ko e lahi ange ia ʻenau holi ke maʻu iá mo fāifeinga ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe nofoʻia ai ʻe he Laumālié ʻenau moʻuí.”

ʻOkú ne fakamahinoʻi vave mai ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ola lelei ʻi heʻene moʻui fakafāmilí, ko e ngaahi meʻa ko ia ne toutou akoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí. Hangē ko ʻení, ʻokú ne pehē ʻoku lava ke hoko ha akoʻi ʻe niʻihi he lolotonga e taimi fealeaʻaki ko ia ʻoku fakahoko ʻi he taimi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ako folofola fakafāmilí, mo e lotu fakafāmilí, pea ʻoku lava ke tataki ʻe he Laumālié e mātuʻá ke nau ʻilo ha ngaahi taimi akoʻi.3

ʻOkú ne pehē, “Ko e lue ʻo ʻevá, fakaʻuli meʻalele ki he ngaahi ʻekitivitií, fakahū he ngaahi foʻi koló [vaʻinga pasiketipoló], maʻu meʻatokoni fakafāmilí, ngāue fakatahá, hivá, mo e tokoni ki he niʻihi kehé ko ha niʻihi ia ʻo e ngaahi ʻekitivitī ne fakahoko ai hono akoʻi e ongoongoleleí ʻi homau fāmilí. ʻOku faʻa hoko fakanatula pē ʻa e talanoa ki he ngaahi kaveinga ʻo e ongoongoleleí he taimi ʻoku mau femoʻuekina ai he ngaahi ʻekitivitī kehé.”

Ngāue Fakataha ki ha Taumuʻa Tatau

Hili pē e ʻosi ʻa Ka ʻIeni Tanise Moki mei he Univēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí, naʻá ne foki leva ki ʻapi ki Hongo Kongo ʻo ne maʻu hano uiuiʻi ko e palesiteni ʻo e Kau Finemuí. Lolotonga ʻene feinga ke anga heʻene foki ki ʻapí, mo kamata ha ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea mo hoko atu e ngaahi ako mataʻitohí, naʻá ne lotua fakamātoato ha ueʻi fakalaumālie ke tokoniʻi e kau finemui naʻá ne ngāue mo iá ke fakatupulaki ʻenau fakamoʻoní ke teuteuʻi kinautolu ki he kahaʻú.

ʻI he Sāpate ʻe taha, lolotonga e akoʻi ʻe Sisitā Moki e fakakaukau ʻo e taʻengatá, naʻá ne ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie ke lau e Tohi ʻa Molomoná mo ha finemui, ko ia toko taha pē naʻe ʻi he lotú he ʻaho ko iá.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Moki, “Ne u tali vave ki ai mo hoku tokoní ʻaki hano fokotuʻu ha taumuʻa ke ma ngāue fakataha mo e finemuí ke fakakakato e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai momou ʻene tali e polé neongo te ma kaungā ngāueʻi fakataha ʻa e taumuʻá.”

Talu mei he taimi ko iá, mo e fokotuʻu ʻe Sisitā Moki, mo hono tokoní, mo e finemui ko ʻení ha “faʻunga fakakaungāmeʻa” ʻi he Facebook mo e text ke fefakamanatuʻaki hono lau mo fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Moki naʻá ne mamata ki he fakaʻilonga ʻo ha liliu fakaofo ʻi he moʻui ʻa e finemui ko ʻení tupu mei he ʻene ako folofolá. Pea ʻi he lau ʻe Sisitā Moki ʻa e folofolá ʻi heʻene fefonongaʻaki lēlué, naʻá ne toe maʻu ai mo hano ngaahi tāpuaki. ʻOkú ne pehē, “Ne u ongoʻi foki ʻa e Laumālié mo maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi lotú ʻi heʻeku hokohoko atu ke u laka ki muʻa ʻi he moʻuí.”

Naʻá ne toe pehē, “ko ʻeku mahení, ʻoku hohaʻa mo ongoʻi taʻepauʻia e toʻu tupu ʻe niʻihi pe te nau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni mo ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé. ʻI heʻetau ngāue fakatahá, ʻoku tau fakapapauʻi kiate kinautolu ʻaki ʻetau ngāué ʻoku ʻaonga ʻeni pea ʻoku tau ʻi aí ke poupou kiate kinautolu ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e fonongá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neil L. Andersen, “Ko Hono Teuteuʻi ʻo e Māmaní ki he Hāʻele ʻAngauá,” Liahona, Mē 2011, 49.

  2. Vakai, David A. Bednar, “Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi,” Liahona, Nōvema 2009, 19.

  3. Vakai ki ha sīpinga, Robert D. Hales, “Ko Hotau Fatongia Ki he ʻOtuá: Ko e Misiona ʻo e Mātuʻá mo e Kau Takí ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké,” Liahona, May 2010, 95–98; David A. Bednar, “Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi,” Liahona, Nōvema 2009, 17–20.

Tafaʻaki ki muʻá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey © IRI; hā mei muí: tā fakatātā ʻo e ʻatá ʻe John Luke © IRI

Toʻohemá: faitaaʻi ʻo e foʻi pulú © iStockphoto.com/RTimages; hā mei muí: faitaaʻi ʻe Bryan Rowland © IRI; toʻomataʻú: tā fakatātā ʻo e ʻatá © 1998 IRI

Tā fakatātā ʻo e ʻatá © IRI