2012
Angamaʻa ʻi ha Māmani Taʻe Angamaʻa
ʻOkatopa 2012


Angamaʻa ʻi ha Māmani Angaʻuli

Naʻe fakataha ʻa e ngaahi makasini ʻa e Siasí mo ha kulupu ʻo ha kakai lalahi kei talavou mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní ke aleaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi tāpuaki ʻo e kei angamaʻá ʻi ha māmani ʻoku ʻikai ke nau fakamahuʻingaʻí—pea aʻu ʻo manukia—ʻa e angamaʻá. Ne mau fakatokangaʻi ʻoku langaki moʻui mo fakalaumālie ʻenau fakamatala tauʻatāina, faitotonu, mo e loto moʻoní pea mo ʻamanaki te mou maʻu ha meʻa ke tokoniʻi kimoutolu ʻi heʻenau ngaahi fakamatalá ke mou fakamahuʻingaʻi ʻa e toputapu ʻo e malí mo e feohi fakaesinó.

ʻI hono fakatonuhiaʻi ko ia ʻe he kakai tokolahi ʻa e ʻulungaanga taʻe maʻá, ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau tokoniʻi koe ke ke kei maʻa fakasekisualé?

Mātini ʻAosakeseni, Noaue: ʻOku pehē ʻi he folofolá ke ke angamaʻa. Ko ha ʻuhinga lelei ia kiate au.

Lisia Senikini, Kalefōnia, USA: Ko e angamaʻá ko ha tukupā. Moʻui ʻaki ia. Ko ha founga ia ʻo e moʻuí.

Lisi Uesi, ʻIngilani: ʻOku tokoniʻi lahi au ʻe he mahino ko ia ko hai aú, mo e mahino ko ia ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange ki he moʻuí ʻi he taimí ni pea mo e tuʻo taha pē he pōní. Ko e palani ʻo e fakamoʻuí—neongo naʻe ʻikai lava ke u fakamatalaʻi mahino ia heʻeku taʻu hongofulu tupú—ʻoku fuʻu tokoni lahi. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e fakakaukau ʻo e mali taʻengatá! ʻI he taimi ʻoku mahino ai ki he kakaí ʻa e tukupā ko ʻení, te nau fakatokangaʻi ʻa e kāfakafa hono tuku kitautolu heni ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi fāmilí mo Ne tuku mai mo e ngaahi fekau koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau malú ka ke tau fiefia foki. ʻI heʻeku moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo vahevahe kinautolu mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, peá mo pehē ange, “He ʻikai ke u inu [kava mālohi]” pe “He ʻikai ke u ʻalu ki he paati ko ʻení” pe “He ʻikai ke u fai ʻení,” ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi au. ʻE faifai te nau maluʻi au. Ko e mahino ko ia ʻoku ʻi ai hoku mahuʻinga he ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ko hai aú mo tokanga moʻoni kiate aú, ko ha mālohi lahi ia.

ʻAna (ʻAni) Valasova, Lūsia: ʻOku tokoni lahi kiate au e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ko e konga au ʻo ha fāmili fakalangí. ʻOku ou ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ke u loto ke Ne ongoʻi mā ʻi he ngaahi fili ʻoku ou fakahokó.

Keili Uitimoa, Folōlita, USA: ʻOku ou fakakaukau moʻoni ko e mahino ko ia ʻo e toputapu ʻo e fāmilí kuó ne ʻomi kiate au ha tukupā mālohi ke u moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá. Ko e meʻa ʻe taha, ko hono ʻiloʻi ko ia ko e taimi ʻoku tau maumauʻi ai e ngaahi fekaú, ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa kovi, ʻoku ʻikai ke u fie aʻusia.

Falanite (Fei) Tōmasi, Haiti: Kuó u fakakaukau moʻoni ki he anga e lea ʻa e kakaí, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke toe tatali aí he te ke ala maʻu e meʻa kotoa pē?” Ka kuó u fifili pe ko e hā hono lōloa ʻo e faʻahinga fiefia ko iá. ʻE sai ange ke u moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá pea, maʻu e nongá ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó.

Hipolaite (Hipo) Kouati, Matāfanga ʻAivolī: Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tokoni lahi kiate aú ko e fanongonongo ki he fāmilí: “ʻOku mau … toe fakahā foki heni kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke toki ngāue ʻaki pē ʻa e ngaahi mālohi toputapu ʻo e fakatupú ʻe ha tangata mo ha fefine kuó na ʻosi mali fakalao ko ha husepāniti mo ha uaifi.”1

Ko e meʻa ʻe taha ʻoku tokoní ko e founga hono fakamatalaʻi mai kiate kitautolu ʻe he Kau Takimuʻá ʻa e angamaʻá. ʻOku nau fakatokanga mai ki he founga ʻoku kamata ai ʻa e anga taʻe maʻá mo akoʻi mai ko e taimi ʻoku tau ngaohikovia ai ʻa e sinó, ʻoku tau ngaohikovia ʻa e laumālié. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani naʻe totongi ʻe he Fakamoʻuí hotau moʻuá ke ʻi ai ha ʻaho kuo tau maʻu ha sino toetuʻu. Ko e founga te tau lava ke fakahoungaʻi ai ʻEne totongi hotau moʻuá ko e tauhi hotau sinó ke maʻa.2

Lisi: ʻOku ou manatuʻi haʻaku pōtalanoa mahino mo ha taha ʻi hoku taʻu 15. Ne ma talanoa ki he founga ʻoku ʻikai ke u tui ai ki he feohi fakaesino kimuʻa he malí, pea ne u manatuʻi ʻene pehē mai, “ʻIo, kae fēfē kapau ko e hoko noa pē ia? Fēfē kapau ʻe ʻi ai ha pō ʻe taha, kuó ke … ?” Ka ne u ʻilo ne ʻi ai haʻaku fili. ʻOku ʻikai ha meʻa ko e “hoko” noa pē.

ʻOku faingataʻa ke u tui kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ke filí mo e ngaahi fekaú ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu pea ʻoku fai ʻe Sētane e meʻa kotoa te ne lavá ke haʻi pe puleʻi kitautolu. Ko e ngaahi taimi naʻe talanoa ki ai hoku kaungāmeʻá ʻa e malava ke “hoko” pē ha meʻá, ko e taimi pātí ʻa ia kuo konā ai e kakaí pea nau tauhōhoá. Ko ia, ʻoku ʻikai ke u tuku ai au ki he ngaahi tūkunga ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke toki fai e filí heʻene ʻosí ke ke toki lea ange ʻio pe ʻikaí. ʻOku fai e filí kimuʻa, ʻi hoʻo fehuʻi kiate koe, “Te u ʻalu nai ki he pātí?”

ʻOku tokolahi ha kakai, kapau ʻoku ʻikai ke nau fakakaukauʻi e ngaahi meʻá kimuʻa pe ko hono ngaahi nunuʻá, te nau fai pē ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻu he taimi ko iá. Ka ʻo kapau te ke pehē, “ʻOku ou fie maʻu ʻa e aofangatuku ko ʻení; te u fai leva ʻa e ngaahi fili ko ʻení,” te ke hao ai mei ha ngaahi faingataʻa lahi.

Naʻá ke lau ki he tauʻatāina ke filí mo e ngaahi fekaú. Ka ʻoku hanga nai ʻe he ngaahi fuakavá—ngaahi fuakava ʻo e papitaisó pe ngaahi fuakava ʻo e temipalé—ʻo tokoniʻi koe ke ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui totonú?

Fei: ʻOku ou fakakaukau ki he anga ʻeku moʻui kimuʻa peá u toki papitaisó pea mo e ʻuhinga mālie ʻo e moʻuí ʻi heʻeku fakahoko ko ʻeni e ngaahi fuakavá. ʻOku fakaofo ʻa e malava ke fakamolemoleʻi kitautolu tuʻunga he Fakaleleí. ʻI he taimi ʻoku ou manatuʻi ai ʻeku ngaahi fuakavá, ʻoku ou fakakaukau ki ha founga te u lava ai ʻo fakatomalá, hoko ʻo lelei angé, mo laka ki muʻá.

ʻAni: ʻOkú ke vakai ki ha fakakaukau taʻengata ʻo tautautefito ʻi he temipalé. ʻOku tokoniʻi koe ʻe he temipalé ke ke fakakaukau ki he taʻengatá kae ʻikai ko e ʻaho ní pē, pea ʻokú ke fai leva ha ngaahi fili fakapotopoto ange.

Lisia: ʻOku tau tui he taimi lahi ʻoku kovi e feohi fakaesinó, ka ʻoku ʻikai. Kuo pau pē ke fakamafaiʻi ʻe he maʻu mafai totonú, ʻi he taimi totonu, pea mo e tokotaha totonu. Ko e ʻuhinga ia ʻo e ngaahi fuakavá. ʻOkú ke fai ha ngaahi tukupā. ʻOkú ke pehē, “ʻOku ou mateuteu moʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻi heʻeku moʻuí.” ʻOku tokoniʻi au ʻe he ngaahi fuakavá koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻoku ou fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe totonu ke u faí. Pea ʻoku ou ʻilo kapau ke u fai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e Tamai Hēvaní, te u fiefia ange ai.

Sonatane Tomasini, Falanisē: He ʻikai ke u fai totonu kiate au pea he ʻikai ke u faitotonu ki he ʻOtuá kapau ne u maumauʻi ʻeku ngaahi fuakavá. ʻOku tokoniʻi au ʻe he ngaahi fuakava ʻo e malí ke u ʻilo ʻoku ou fie foaki ki hoku uaifí ha taha ʻokú ne lava ʻo mapuleʻi ia, kuó ne teuteuʻi ia ke hoko ko ha husepāniti lelei, pea kuó ne tauhi ia ke maʻa.

ʻOku lahi ha ngaahi fakakikihi he māmaní—ko hanau lahi ʻoku ongo tonu mo faingataʻa—fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke kei ʻaonga ai e fono ʻo e angamaʻá. Ko e hā ha ngaahi fakakikihi kuó ke fanongo ai pea naʻe anga fēfē hoʻo tali kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻia hoʻo ngaahi tuʻunga moʻui tāú?

Lisia: ʻOku ou manatuʻi hano “faleʻi” kimautolu ʻe ha faiako ʻi hoku taʻu fakaʻosi he akoʻanga māʻolungá. Naʻe mali heʻene ʻosi pē mei he ʻakoʻanga māʻolungá, pea naʻe iku kovi, ko ia naʻá ne talamai kiate kimautolu “ʻoku fele ʻa e ika he tahí.” Ko ʻene ʻuhingá ʻoku fele ʻa e ngaahi meʻa ke mau vakaiʻi, lahi e kakai ke mau vakaiʻí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fuʻu ʻohovale hono lea ʻaki ia ʻe heʻeku faiakó. Talu mei ai mo ʻeku fakakaukau, ʻio, ʻoku tokolahi e kakaí, ka ʻoku ʻikai ke u fie maʻu ha kakai tokolahi!

Sonatane: Ne talamai ʻe ha tokotaha ʻoku ou ʻilo, ko e taimi ʻoku feohi fakaesino ai mo ha tahá, ʻokú ne fie maʻu ke ne ʻilo pe ʻokú ne tatau fakasekisuale mo e tokotaha ko iá. Naʻá ne ʻomi ha fakatātā ʻo ʻene teiti mo ha tangata naʻe saiʻia ai, pea ʻi he hili ʻena feohi fakaesinó, naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ne na feʻunga pea naʻe ʻikai ke ʻaonga ʻena feohí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene meʻa ko iá ke langomaki ʻaki ʻene tuí, pea naʻe hangē ne ngali moʻoní. Fāifai, peá u fakamatalaʻi ange ki ai ʻoku ou tui ʻe lava pē ke mo feʻilongaki lelei ʻi ha ngaahi founga kehe, pea kapau te mo fai ia mo fakatupulaki e falalá ka mo moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá, te mo feʻunga lelei ange he taimi te mo mali aí.

ʻAni: Ko e taukave angamaheni lahi taha ʻoku ou fanongo maʻu pē aí ko e taimi ʻoku feʻofaʻaki ai ha ongomeʻá, SAI pē ia; ko e feohi fakaesinó ko e fakahaaʻi pē ia ʻo e ʻofá.

Mātini: ʻOku haʻu ha meʻa ki hoku ʻatamaí he taimi ʻoku ou fanongo ai ki he tulitonuhia “ʻOkú ma feʻofaʻakí,” ko ha lea fakahangatonu ia meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. ʻOkú ne pehē ʻoku faʻa hū mai ʻa e holi koví ʻi he matapā ʻe tahá ʻi he taimi ʻoku fakakaukau ai ʻa e kakaí ʻoku nau feʻofaʻakí.3 Ko e meʻa ia ʻoku hoko ki ha kakai tokolahi he taimi ʻoku nau feohi fakaesino ai ki muʻa he teʻeki malí; ko e holi kovi ia neongo ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau feʻofaʻaki. Kapau naʻá na feʻofaʻaki moʻoni, te na fefakaʻapaʻapaʻaki lahi ange, fepoupouʻaki, mo mahino ʻoku ʻi ai e taimi ki he feohi fakaesinó. Pea, kiate au, ʻoku fakahaaʻi ʻe he feohi fakaesinó kimuʻa he malí he ʻikai te mo fepoupouʻaki moʻoni pē ʻo hangē ko hoʻomo fakakaukaú. ʻI he ʻikai ke mo lava ʻo fetokoniʻaki ʻi hono moʻui ʻaki hoʻomo ngaahi tuʻunga moʻui totonú he taimi ní, ʻe anga fēfē leva haʻamo fepoupouʻaki kimui ange.

Keili: ʻOku ongoʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai tui ʻOtuá, kuo ʻosi e ʻaonga ʻo e Tohi Tapú mo e fono ʻo e angamaʻá. Naʻe ʻi ai haku ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi he ako māʻolungá naʻe ʻikai ke nau tui ʻOtua pe talatalakehe—pea naʻe ʻi ai haku kaungāmeʻa naʻe ʻikai ke fuʻu tui ki he ngaahi akonaki hono siasí. Naʻá ne moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa naʻá ne fie maʻú. Ko ʻene fakakaukaú, ko e feohi fakaesinó, ko hono fakafiemālieʻi kita, pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne taʻofi ʻa e fakatōliʻa ko iá, ʻoku ʻikai fie maʻu ia.

ʻOku ou tui naʻe ʻohovale hoku kaungāmeʻá heʻeku tui ki he Tohi Tapú mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ka naʻá ku feinga ke tokoniʻi ia ke mahino ki ai ʻoku ʻikai ke u tui ko e ngaahi fekaú ko ha ngaahi fakangatangata; ʻoku ou moʻui ʻaki kinautolu koeʻuhí he ʻoku ou fiefia ange ai. Neongo ne ma taʻe felotoi, ka naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi au, peá ma kei kaungāmeʻa lelei pē.

Lisi: ʻOku maʻu e ngaahi tali ki he ngaahi fakakikihi kotoa ko ʻení ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi ʻokú ke tui ai ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá, ʻoku ʻi ai ha palani maʻongoʻonga angé, ʻoku ʻekeʻi meiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke fai pe taʻe faí, ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻofa mo tokanga kiate koé, pea ʻi he taimi ʻokú ke tui ai ʻoku ʻi ai ho mahuʻinga moʻoni koeʻuhí ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá—ʻe ngalingali te ke fakakaukau lahi ange ki ho mahuʻingá mo ke fakaʻapaʻapaʻi ho sinó. Ko e taimi ʻoku ʻikai ke ʻilo pe tui ai e kakaí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻoku nau hanga ki ha kakai mo ha ngaahi feituʻu kehe ke vakaiʻi ko e hā honau mahuʻingá.

Ko e hā e ngaahi ivi tākiekina pe ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kuó ne tokoniʻi koe ke ke tukupā ke moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá?

Hipo: Naʻe ʻi ai ha taha ne ma loki fakataha naʻe fakamaʻu ke mali. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne mau talanoa ai ki heʻene teu malí, pea fehuʻi ʻe ha taha, “Ko e hā ha ngaahi tukupā ʻokú mo fakakaukau ʻe tokoni kiate kimoua ke mo kei feʻofaʻaki lahi ai?” Ko ʻene talí ʻeni, “ʻE fakaʻauha ʻema feohí kapau ʻe maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá. Naʻá ma fakakaukau ai he ʻikai ke ma fai ha meʻa te ma ongoʻi taʻe fiemālie ai ʻi he ʻao ʻo e pīsopé pe ko ʻema mātuʻá.” ʻOkú ne kei tokoniʻi pē au.

Sonatane: Ko ha taha lahi kei talavou au he taimí ni, ʻoku faingofua ange e fanongo ki he palōfitá mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí. Ka kimuʻa aí, ʻoku ou tui ʻoku hilifaki e ngaahi fatongia lahi ʻi heʻetau mātuʻá mo e fāmilí. ʻOku lava ke ʻomi ʻe he Siasí ha fakamatala mo ha ngaahi meʻa lahi, ka naʻe tokoniʻi moʻoni au ʻe he ngaahi sīpinga ʻa hoku fāmilí ke u fakatokangaʻi ko ha meʻa lelei ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne ʻai ke tau fiefia.

Lisi: ʻI heʻeku tupu haké, ko e mēmipa ofi taha mai ʻo e Siasí ne ma taʻu tataú, naʻe nofo ia ʻi ha houa ʻe taha mo e konga hono mamaʻó mei hoku ʻapí, ko ia naʻe ʻikai ha toe kau mēmipa kehe ʻi he akó. Ka naʻe ʻi ai ha meʻa ne u houngaʻia moʻoni ai neongo ko au toko taha pē, naʻe omi maʻu pē ʻa e kau takí ki he Mutualé; naʻa nau omi maʻu pē ki he seminelí; naʻa nau omi maʻu pē ke akoʻi mai ʻeku lēsoní—he taimi kotoa pē. Naʻe ʻikai ke nau teitei pehē mai, “Sai, ʻoku toko taha pē ʻa e tamasiʻi akó ko ia ai he ʻikai ke fai haʻatau kalasi he ʻahó ni.” ʻOku ou tui naʻá ku ako e meʻa lahi, ka ko e meʻa ne u manatuʻi moʻoní ko e omi maʻu pē hoku kau takí. Pea koeʻuhí ko kinautolu, ne u maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke ongoʻi e Laumālié.

ʻOku ou tui he ʻikai ke tau teitei lava ʻo fakahoungaʻi kakato ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo naʻe ʻi ai ʻeku mātuʻá mo hoku fāmilí mo hoku kau takí, ka ʻi he taimi ne u ʻi he akó aí ne u toko taha pē. Ka naʻá ku ʻi ai mo e Laumālié. Ko ia, ko e hā pē ha meʻa te ne pukepuke e Laumālié ʻi ha moʻui ʻa ha taha, ʻe hoko ia ko ha ivi tākiekina maʻongoʻonga ʻi hono tokoniʻi e taha ko iá ke ne tauhi e fono ʻo e angamaʻá.

Lisia: Ko e taha hoku ngaahi mālohinga lahi tahá ko e maʻu ʻeku fakamoʻoni pē ʻaʻakú. Kapau ʻoku ʻikai ke ke tuʻu maʻu mālohi ʻi he ongoongoleleí, ʻoku faingofua ʻaupito ke ke fou ʻi ha hala kehe. Ka ʻo kapau ʻokú ke kamata ʻaki hano fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ha fakavaʻe mālohi ʻi he ongoongoleleí, ʻe tonu e meʻa kotoa pē.

Hipo: Ko e taimi ʻokú ke fie maʻu ai ke ke mālohi fakatuʻasinó, hanga ʻo ngāueʻi, pea ʻi hoʻo ngāueʻi iá, te ke maʻu e olá. Kapau te tau fakaʻaongaʻi ia ʻi ha founga fakalaumālie, kuo pau ke tau ngāueʻi fakalaumālie ia. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi kuo pau ke tau fai ke maʻu ha ola fakalaumālie, hangē ko hono lau ʻo e folofolá mo hono fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke maʻu e Laumālié. ʻOku totonu foki ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni pea ngāueʻi e ngaahi taumuʻa ko iá. Ka, ke aʻusia e ngaahi taumuʻa ko iá, he ʻikai ke tau lava ʻo fai toko taha pē. Kuo pau ke tau kau mo e ʻEikí. ʻOku tau maʻu ʻa e mālohí meiate Ia mo e Laumālié ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻá. Pea ʻe toki lava leva ke tau fai ki he kole ʻa Palesiteni S. Monisoní:

“ʻOua naʻa tuku ke hanga ʻe hoʻomou ngaahi holí ʻo fakaʻauha hoʻomou ngaahi ʻamanakí. Matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí.

“Manatuʻi ʻa e ngaahi lea mei he tohi ʻa Molomoná: ‘Kuo teʻeki ai ke hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.’”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Of Souls, Symbols, and Sacraments,” ʻi he Brigham Young University 1987–88 Devotional and Fireside Speeches (1988), 77–79.

  3. [“ʻI he taimi ʻo e faiangahalá, ʻoku tekeʻi atu leva ʻa e ʻofa haohaoá ia ki tuʻa ʻi he matapā ʻe tahá kae hū mai e holi koví ʻi he matapā ʻe tahá. Kuo kamata ke fetongi e ʻofá ʻaki e holi ʻo e kakanó mo e holi ʻoku ʻikai lava ke mapuleʻí. Ko hono talí ko e tokāteline ia ʻoku fuʻu vēkeveke ʻa e tēvoló ke fokotuʻu, ʻoku fakatonuhiaʻi ʻa e fetuʻutaki fakasekisuale ʻi tuʻa ʻi he malí”] (Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 279).

  4. Thomas S. Monson, “Ke Mou Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga,” Liahona, Mē 2005, 113.

Faitā ʻa Craig Dimond