2012
ʻOku Feʻunga Pē Hoʻo ʻIló
Sune 2012


ʻOku Feʻunga Pē Hoʻo ʻIló

Toʻo mei ha lea naʻe fakahoko ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2008.

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

ʻOku hoko fakakongokonga hotau fakauluí, mei he sitepu ki he sitepu pea ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea. ʻOku tau ʻuluaki fakatoka ha fakavaʻe ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻá ku ongoʻi taʻefeʻunga mo taʻemateuteu ʻi heʻeku fakakaukau ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau he meimei taʻu ʻe 40 kuo hilí. ʻOku ou manatu ki heʻeku lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ʻe lava fēfē ke u ngāue fakafaifekau lolotonga iá ʻoku siʻi ʻeku ʻiló?” Naʻá ku tui ki he Siasí, ka naʻá ku ongoʻi ʻa e fuʻu siʻisiʻi ʻeku ʻilo fakalaumālié. Naʻá ku maʻu e ongo ko ʻení heʻeku lotú: “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē hoʻo ʻiló!” Naʻe fakalotolahiʻi au ai ke u hoko atu ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻOku fai ʻetau fononga fakalaumālié ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa kotoa pē ʻi he kamataʻangá pe ʻi he lolotonga ʻetau fonongá. ʻOku hoko fakakongokonga mai hotau fakauluí ʻi he sitepu ki he sitepu pea ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea. ʻOku tau ʻuluaki langa ha fakavaʻe ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau maka koloaʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e fakatomalá, papitaisó pea mo e maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakakau atu ai ha tukupā ke faʻa lotu, ha holi ke talangofua pea hokohoko maʻu mo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Pea te tau tuʻumaʻu mo faʻa kātaki ʻi heʻetau fakalakalaka ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe peheni e tali ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē hoʻo ʻiló”—feʻunga ke ke tauhi e ngaahi fekaú pea fai ʻa ia ʻoku totonú. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa Nīfaí: “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17).

ʻOku tau takitaha maʻu ha mōmeniti ʻo e mālohi fakalaumālié, ʻa e mōmeniti ʻo e ueʻi fakalaumālié mo e fakahaá. Kuo pau ke tau fakatō loloto ia ki hotau laumālié. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau teuteuʻi ai ʻa ʻetau tukuʻanga koloa fakalaumālie ʻi ʻapí ki ha taimi te tau faingataʻaʻia fakatāutaha ai. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē: “Fakapapauʻi ʻi homou lotó te mou fai ʻa e ngaahi meʻa te u akonaki ʻaki mo fekau kiate kimoutolú” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 14:28 [ʻi he Luke 14:27, futinouti b]).

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne mālōlō ai e kiʻi ʻofefine ʻo haku kaungāmeʻa ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. Ne siva ʻa e ʻamanakí mo e ngaahi fakaʻānauá. Ne loto-mamahi lahi ʻaupito hoku kaungāmeʻá. Naʻe kamata ke ne fehuʻia ʻa e ngaahi meʻa ne akoʻi ia ki aí pea mo e ngaahi meʻa naʻá ne akoʻi ko e faifekaú. Ne tohi mai e faʻē ʻo hoku kaungāmeʻá ʻo kole ke u foaki ange hano tāpuaki. ʻI heʻeku hilifaki hoku ongo nimá ʻi hono ʻulú, ko e ongo ʻeni naʻá ku maʻú: ʻOku ʻikai ko ha ongo pē ʻa e tuí; ka ko ha fili ke fai. ʻE fie maʻu ke ne fili ke tui.

Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e meʻa kotoa pē, ka naʻe feʻunga pē ʻa ʻene ʻiló. Naʻá ne fili ʻa e hala ʻo e tuí mo e talangofuá. Naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu. Naʻe foki mai ʻene mahino fakalaumālié.

Hili ʻa e ngaahi taʻu siʻi mei hono tāpuakiʻi hoku kaungāmeʻá, naʻá ku maʻu ha tohi mei hono foha ne lolotonga ngāue fakafaifekau. Naʻe fonu ʻene fakamatalá ʻi heʻene loto fakapapaú mo e fakamoʻoní. ʻI heʻeku lau ʻene tohi fakaʻofoʻofá naʻá ku vakai ai ki he hanga ʻe ha fili ʻa ha tamai ke tui ʻi ha taimi mātuʻaki faingataʻa, ʻo faitāpuekina e toʻu tangata hono hokó.

Ko e konga pē ʻeni ʻo ʻetau moʻui fakamatelié—ʻa e ngaahi tukupaá, faingataʻá, ngaahi fehuʻí, mo e lotoveiveiuá. Ka ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha tukuʻanga koloa fakalaumālie kāfakafa ʻo e māmá mo e moʻoní ʻoku fakaʻatā mai kiate kitautolu. He ʻikai lava ke ō fakataha ʻa e manavaheé mo e tuí ʻi hotau lotó. ʻOku tau fili e hala ʻo e tuí ʻi hotau ngaahi ʻaho ʻo e faingataʻá. Naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” (Maʻake 5:36).

ʻOku tau toutou laka atu he ngaahi taʻú ʻi he ngaahi sitepu fakalaumālie mahuʻingá ni. ʻOku kamata ke tau vakai “ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá. (T&F 50:24). ʻOku fakaleleiʻi ai ʻetau tālafilí mo e veiveiuá pe siʻi ange ʻetau hohaʻa ki aí. ʻOku hoko ʻo faingofua mo haohaoa ʻetau tuí. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻa kuo tau ʻosi ʻiló.

Tā fakatātaaʻi ʻe Annie Henrie