2012
Tauʻatāina ke Filí mo e Ueʻi Fakalaumālié
Sune 2012


Ngaahi Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Tauʻatāina ke Filí mo eUeʻi Fakalaumālié

Naʻe fanauʻi ʻa Pulusi R. Makongikī ʻi he ʻaho 29 ʻo Siulai 1915 ʻi Mitisikeni ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Naʻe fokotuʻu ia ki he Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he 1946 pea fakanofo ia ko e ʻAposetolo ʻi he 1972. Ne pekia ʻi he ʻaho 19 ʻo ʻEpeleli 1985. Ko e leá ni naʻe fakahoko ia ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí he ʻaho 27 ʻo Fēpueli 1973.

ʻĪmisi
Fai ʻe ʻEletā Bruce R. McConkie

ʻOku fie maʻu kitautolu ke tau fai e meʻa kotoa pē te tau lava ʻi hotau iví pea toki kolea ha tali mei he ʻEikí, ko ha aofangatuku mahino kuo tau aʻusia ʻa e tali totonú.

ʻI heʻetau kei nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, naʻe fakakoloaʻi kitautolu ʻaki e tauʻatāina ke filí. Naʻe ʻomi ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e faingamālie, ʻa e malava ko ia ke fili pe ko e hā te tau fai ke fakahoko ai ha fili tauʻatāina mo ʻikai fakangatangatá … ʻOku fie maʻu kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi talēnití pea mo ia ʻoku tau malavá, ʻa e ngaahi ongo mo e fakakaukau lelei pea mo e tauʻatāina ke fili kuo fakakoloaʻi ʻaki kitautolú.

Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fekauʻi kitautolu ke tau fekumi ki he ʻEikí, ke feinga ki Hono Laumālié, ke maʻu e laumālie ʻo e fakahaá mo e tataki fakalaumālié ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau hū mai ki he Siasí pea ʻoku hilifaki ʻe ha taki totonu hono ongo nimá ki hotau ʻulú mo pehē, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu, ʻa ia ko e totonu ia ki he feohi maʻu pē mo e mēmipa ko ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻo makatuʻunga ʻi he faivelengá.

Pea ko ia, ʻoku tau fehangahangai ai mo ha fokotuʻu ʻe ua. Ko e ʻuluakí ʻoku totonu ke tataki kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ueʻi fakalaumālié, ʻa e laumālie ʻo e fakahaá. Ko hono uá, ʻoku tau ʻi heni ʻi he malumalu ʻo e tuʻutuʻuni ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, ke tau fili pe ko e hā ʻoku tau fie fakahokó ʻiate kitautolu pē; pea ʻoku fie maʻu ke tau aʻusia ha tuʻunga potupotu tatau ʻi he ongo meʻá ni. …

Sai, kapau ʻe lava pea ʻoku ou fie ʻoatu ha fokotuʻu fakakaukau ʻe tolu, ʻa ia, mahalo te tau lava ʻo maʻu mei ai ha ngaahi tali moʻoni mo lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ʻi heʻetau moʻuí. Te u toʻo ʻeni mei he ngaahi fakahā naʻe fai ʻe he ʻEikí.

“Naʻe ʻIkai Mahino Kiate Koe”

Sīpinga Ke Ako Mei Ai 1: Naʻe ʻi ai ha tangata ko ʻŌliva Kautele. … Naʻá ne hiki ʻa e ngaahi foʻi lea naʻe tala kae tohi ʻe he Palōfitá ʻi he nofoʻia ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fai ʻo e liliú (ko hono liliu ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná). Naʻe ʻikai ke matuʻotuʻa fakalaumālie fēfē ʻa Misa Kautele ʻi he taimi ko iá, pea naʻe feinga ia mo holi ke ne fakahoko ha meʻa mahulu atu ʻi hono mālohi fakalaumālie he taimi ko iá. Naʻe loto ia ke liliu lea. Ko ia, naʻá ne [kole] leva ki he Palōfitá, pea ʻave leva ʻe he Palōfitá ʻa e meʻá ni ki he ʻEikí, peá na maʻu ha fakahā. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “ʻE ʻŌliva Kautele, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí ʻa ia ko ho ʻOtuá mo ho Huhuʻí, ʻe pehē foki ʻa e pau ʻa hoʻo maʻu ʻa e ʻilo ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia te ke kole ki ai ʻi he tuí, ʻi he loto moʻoni, ʻo tui te ke maʻu.” Pea ko e meʻa ʻe taha te ne ala maʻú ʻoku fakamatalaʻi ai ko e “maʻu ha ʻilo ki he ngaahi tongitongi ʻo e ngaahi lekooti motuʻa, ʻa ia ʻoku fakakuongamuʻa, ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e ngaahi konga ko ia ʻo ʻeku ngaahi folofola ʻa ia kuo lau ki ai ʻi he fakahā ʻa hoku Laumālié.”

Hili hono fakaleleiʻi ʻo e palopalemá ni, naʻe toki fakahā leva ʻe he ʻEikí ha tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo ia pea mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻoku faitatau mo iá: “ʻIo, vakai te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea nofo ʻi ho lotó. Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (T&F 8:2–3). …

… Pea ko ia naʻá ne kole. Pea hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, naʻe ʻikai ke ne lava; naʻe ʻikai te ne teitei lava ke fai ha liliu. … Naʻe toe fakafoki ʻa e meʻá ni ki he ʻEikí, ʻa ē ne na feinga ke talangofua ki Heʻene talaʻofá; pea hoko mai ʻa e talí, hoko mai mo e ʻuhinga, naʻe ʻikai ke lava ai ʻo liliu leá: “Naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au” (T&F 9:7).

Ko ʻeni, hangē pē nai ko e meʻa pē ia naʻe fakahinohinoʻi ke ne fakahokó, ke kole ʻi he tui; he neongo ʻene mahino ʻo e kole ʻi he tuí, ʻoku ʻi ai ha fie maʻu ʻoku muʻomuʻa ke tau tomuʻa fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hotau mālohí ke lavaʻi ai ʻa e taumuʻa ʻoku tau feinga ki aí. Te tau fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ko ia kuo ʻosi fakakoloaʻi ʻaki kitautolú. Te tau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa mo e ivi pea mo e poto kotoa pē ʻoku tau maʻú ke fakahoko. Sai, ʻe ʻaonga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pe fili ʻo ha uaifi, pe fili ha ngāue, ʻa ia ko hono fakahoko ha taha pē ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe 10,000 ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. …

“Ko e hā ʻOkú ke Fehuʻi mai ai Kiate Aú?

Sai, sīpinga hono 2 ke ako mei aí: … Naʻe aʻu e [kau Sēletí] ki he ngaahi vai naʻe pau ke nau kolosi aí, pea folofola ʻa e ʻEikí ki he [tokoua ʻo Sēletí], “Foʻu ha ngaahi vaka lafalafa.” …

[Ko e ngaahi vaka lafalafá] naʻe ʻamanaki ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi tūkunga makehe mo faingataʻa, pea naʻe fie maʻu ʻe he [tokoua ʻo Sēletí] ha meʻa mahulu hake ʻi he meʻa naʻe lolotonga ʻiate kinautolú: naʻá ne fie maʻu ha ʻea. Ko ha palopalema ʻeni ia naʻe ʻikai ke ne maaʻusia. Ko ia naʻe ʻalu ai mo e meʻá ni ki he ʻEikí, pea koeʻuhí naʻe taukakapa moʻoni ke ne lava ʻo fai ha meʻa, naʻe fakaleleiʻi ia ʻe he ʻEikí maʻana mo folofola ange, “Fai ʻeni pea te mou maʻu ai ha ʻea.”

Ka ne toe fai ʻe he tokoua ʻo Sēletí—ha fehuʻi hili ʻene lotolahi tuʻunga ʻi heʻene fakataufolofola ki he ʻEikí, pea tuʻunga ʻi heʻene fetuʻutaki mo maʻu ha ngaahi talí: —“Ko e hā te mau fai ke maʻu ha maama ʻi he ngaahi vaká?”

Pea folofola siʻi heni ʻa e ʻEikí ki ai, peá Ne toki folofola ange ʻaki ʻeni: “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?” (ʻEta 2:23). Ko hono ʻai ʻe tahá, “… Kuó ʻosi foaki atu hoʻo tauʻatāina ke filí; kuo ʻosi fakakoloaʻi ʻaki koe ha ivi mo ha poto. ʻAlu ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá.”

ʻIo, naʻe mahino ki he tokoua ʻo Sēletí ʻa e pōpoakí. Naʻe kaka ʻi ha moʻunga naʻe ui ko Seilemi, pea ʻoku pehē ʻe he fakamatalá naʻá ne “tutu ʻo ngaohi mei he maká ha ngaahi foʻi maka iiki ʻe hongofulu mā ono; pea naʻa nau hinehina mo ʻasinisini, ʻio, ʻo hangē ko e sioʻata maʻa” (ʻEta 3:1). …

Pea naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa naʻe kole ʻe he tokoua ʻo Sēletí, pea ko e meʻa ʻeni naʻe mamata ai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí; pea ʻi he lolotonga ʻo ʻene tāú, naʻá ne maʻu ha fakahā naʻe mahulu hake ʻi ha toe meʻa kuo aʻusia ʻe ha palōfita ʻo aʻu ki he momeniti ko iá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻo lahi ange kiate ia fekauʻaki mo Hono Natulá pea mo Hono ʻulungāangá ʻo mahulu hake ʻi ha meʻa ki muʻa, pea naʻe hoko ʻeni kotoa koeʻuhí he naʻá ne fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne malava ke fakahokó pea koeʻuhí he naʻe fealēleaʻaki mo e ʻEikí.

ʻOku siʻi fau ha faikehekehe ʻi he tauʻatāina ke filí mo e ueʻi fakalaumālié. ʻOku fie maʻu ke tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá ʻi hotau mālohí pea toki kolea ha tali mei he ʻEikí, ko ha fakamahino kuo tau aʻusia ʻa e aofangatuku totonú; pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ngata ʻi he fiefiá, ka ʻoku tau maʻu mo ha ngaahi moʻoni pea mo ha ʻilo makehe naʻe ʻikai ke tau lavelaveʻiloa.

“Te Mau Fealēleaʻaki mo Kinautolu”

Sai, ko e sīpinga hono 3: ʻI he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha ki ha feituʻu ʻi Misuli. … Sai, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó. Ko e ʻEikí ʻoku folofolá:

“Hangē ko ʻeku lea ʻo kau ki heʻeku tamaioʻeiki ko ʻEtuate Patilisí, ko e fonuá ni ko e fonua ia ʻo hono nofoʻangá, pea mo kinaua kuó ne fakanofo ke hoko ko hono ongo tokoní; pea ko e nofoʻanga foki ia ʻo e tokotaha kuó u tuʻutuʻuni ke tauhi hoku fale tukuʻanga koloá;

“Ko ia, tuku ke nau ʻomi honau ngaahi fāmilí ki he fonuá ni, [pea ko e meʻa mahuʻingá ʻeni] ‘o hangē ko e meʻa te mau fealēleaʻaki mo kinautolu ki ai” [T&F 58:24–25; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafá]. …

Fakatokangaʻi ange, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ke “fakataha” ki Saione. Ka ko hono fakaikiikí mo e fokotuʻutuʻu ki he foungá mo e taimí pea mo e ngaahi tūkungá, ʻe makatuʻunga ia ʻi he tauʻatāina ke fili ʻakinautolu naʻe ui ke fakatahá, ka kuo pau ke nau fealēleaʻaki mo e ʻEikí. …

Ko ʻeni, ʻi he hili hono folofola ʻaki ʻeni ʻe he ʻEikí ki he Kau Pīsopeliki Pule ʻo e Siasí, naʻá Ne foaki ange ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe pule ʻi he meʻa ko ia ne hokó, pea ʻoku pule ʻi he tūkunga kotoa pē. Pea ko e taha ʻeni ʻo ʻetau ngaahi moʻoni nāunauʻia kuo fakahaá. Naʻá Ne pehē:

“He vakai, ʻoku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamalohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia, ka ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki anga fakapotopoto; ko ia he ʻikai te ne maʻu ha totongi.

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi” [T&F 58:26, 27; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafá]. …

Sai, ko e sīpinga ia ʻe tolu; ka tau hoko mai ki he aofangatuku ne fakahaá. …

… Kapau te ke feinga ke ʻilo e founga ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tauʻatāina ke fili ne foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé, pea kapau te ke feinga ke fai hoʻo filí ʻaʻau pē, pea kapau te ke lavaʻi ha ngaahi meʻa ʻoku lelei mo totonu, mo ke fealēleaʻaki mo e ʻEikí mo hōifua mai ki he meʻa kuó ke aʻusiá, pea ta kuó ke maʻu ha fakahā, ko e taha ia; ko e tahá, te ke maʻu ʻa e pale maʻongoʻonga ʻo e moʻui taʻengatá, mo hiki hake ʻi he ʻaho fakaʻosí. …

ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha poto ʻi he ngaahi meʻá ni. ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e loto toʻa pea mo e malava ke tuʻu ʻiate kitautolu pē ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí fakataha mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau malavá pea mo e ivi kotoa ʻoku tau maʻú; pea tuku muʻa ke tau loto fakatōkilalo mo ongongofua feʻunga mo e Laumālié ʻo fakamoʻulaloaʻi hotau lotó ki Hono finangaló, ke maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻa ʻEne poupoú, mo ʻEne fakangofuá he foungá ni, ʻa e laumālie ʻo e fakahaá. Pea kapau te tau fai ia, ʻoku ʻikai ha toe fehuʻi fekauʻaki mo hono olá: ko ha nonga ʻi he moʻuí ni; ko ha nāunau mo e lāngilangi pea mo e ngeia ʻi he maama ka haʻú.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá naʻe fai ʻe David Stoker; FAITAAʻI ʻO E ʻULU ʻAKAÚ © Plainpicture/Hasengold