2012
Fakataha ʻi he Uouangataha ʻo e Tuí
Sune 2012


Fakataha ʻi ha Uouangataha ʻa e Tuí

ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú ha faingamālie ki hono ako e ongoongoleleí, ngaahi ʻekitivitī fakafiefiá, ngāue fakafaifekau, mo e ngaahi ngāue ki hono fakamālohiá.

Ko Papulā Matovu mei ʻUkanitā. Ko Sami Pasinetí mei Neipolo. Pea ko ʻElisapeti ʻOloseni mei Noaue. Ko ha kakai kehekehe ʻe toko tolu, mei ha ngaahi fonua kehekehe ʻe tolu. Ka kuo fakataha mai ʻa Papulā, Sami, mo ʻElisapeti ki ha feituʻu ʻe taha, ko e senitā maʻá e kakai lalahi kei talavou ʻi ʻOsilou, ʻi Noaué, ʻi ha moʻoni ʻe taha: ko e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe kau mai ʻa e toko tolú ni ki he Siasí ʻi ʻOsilou, ʻo nau maʻu ai ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú ʻi he senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú. Ko e ngaahi fale hangē ko ia ʻi ʻOsiloú ʻoku tuku taha ia ko ha feituʻu ke fakafeohi ʻi he ngaahi ʻekitivitií, ako ʻi he ngaahi kalasi ʻinisititiutí, fiefia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e komipiutá mo e ʻInitanetí, ako, pea aʻu pē ki hono teuteuʻi e meʻatokoni ki he houa maʻu meʻa tokoni efiafí.

Naʻe hiki ʻa Papulā mei ʻIukanitā ki Noaue ʻi he 1998, ʻi heʻene kei taʻu hivá. Hili mei ai ha taʻu ʻe hongofulu, lolotonga ʻene nofo ʻi ʻOsiloú, naʻe fakaafeʻi ia ʻe ha ongo faifekau ke ne ako ʻo fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo na talaange ʻe lava ke nau fetaulaki ki he senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú. Naʻe veiveiua lahi ʻa Pāpulā.

Naʻá ne pehe, “Naʻá ku fakakaukau loto pē, ko ha toe senitā toʻu tupu ē ʻe taha. Kuó u ʻosi ʻalu ki ha ngaahi feituʻu pehē ni kimuʻa, pea ko e moʻoni naʻe ʻikai te u ongoʻi fiemālie ʻi ha taha ʻo kinautolu.

Ka naʻe kehe ʻa e senitā ko ʻení. ʻOku manatu ʻa Papulā ʻo pehē, “Naʻá ku ʻohovale ʻaupito ʻi heʻeku ʻuluaki hū atu ʻi he matapaá. Naʻá ku kiʻi tuʻu taimi siʻi ʻo feinga ke fakapapauʻi ʻa e ongo ʻoku ou maʻú. Naʻá ku ongoʻi e māfana mo e ʻofa. Naʻá ku ongoʻi e fakapapau ʻoku ou ʻi he feituʻu totonu, mo e kakai totonu, ʻi he ʻuhinga totonu.”

Fakatahataha ki he Ngaahi Senitā maʻá e Kakai Lalahi kei Talavoú

ʻI he 2003 naʻe kamata ai e ngāue ke langa ha ngaahi senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú. ʻOku fakalahi ʻe he ngaahi senitaá ʻa e lava ke aʻu atu ʻa e ʻinisititiutí ʻo ʻikai ngata ʻi hono ʻoatu ha ngaahi kalasi ako fakalotú; ka ʻoku toe maʻu foki ʻe he kau taautaha kei talavoú ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi ha fakataha alēlea ʻekitivitī ʻa e senitaá, ngāue fakataha mo e kau faifekau taimi kakató ke tokoni ki hono akoʻi mo fakamālohia honau ngaahi kaungāmeʻá, pea feohi mo ha ongomātuʻa matuʻotuʻa ʻokú na tokangaʻi ʻa hono fakalele kotoa ʻo e ngāué ni. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Fitungofulu Fakaʻēliá ʻa hono langa ʻo e ngaahi senitaá.

Ko e ʻuluaki senitā ʻe 4 naʻe ʻi Kopeniheikeni, Tenimaʻake, pea ʻi Pealini, Hemipeeki, mo Leipisiki, ʻi Siamane. Kuo tupu ʻa e ʻuluaki 4 ʻo 141 ʻi he 2011, ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe hangē ko Suēteni mo Saipalesí. ʻOku ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e fakalakalaká ʻi ha ngaahi feituʻu kehe ʻi māmani, kau ai ʻa e ʻIunaiteti Siteití mo ʻAfilika.

Ne ngāue ʻa Sēleti mo Nanasi Sōleniseni ʻi he senitā maʻá e kakai lalahi kei talavou ʻi Toloniheimi, Noaué. ʻOkú na fetaulaki ai mo ha kakai lalahi kei talavou mei ha ngaahi fonua kehekehe ʻo e māmaní, ʻo kau ai ʻa ʻAfikanisitani, Siaina, Kana, ʻIulani, ʻIulaki, Mōsemipiiki, Netaleni, Naisīlia, Lūsia, Toake, mo ʻIukuleini.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Misa Sōleniseni, “ʻNaʻe lahi e ngaahi puipuituʻa ʻo e ngaahi lea fakafonua, anga fakafonua, mo e tuʻunga fakaako mo fakalotú, ka ne ʻi ai ha meʻa ne faitatau ai e kakai lalahi kei talavoú ni ʻa ia ko ʻenau fie ʻilo lahi ange ʻo fekauʻaki mo ʻenau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he fakaʻau ke mau toe maheni angé pea ʻilo ʻenau ngaahi fakaʻamú mo e ngaahi faingataʻaʻia fakatāutahá, ne faingofua ai ke vakai atu ki he taha kotoa ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe mahino ngofua ke vakai atu naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú pea tataki ʻenau fonongá, ʻo fakahā ʻa ʻEne ʻofa lahi ʻiate kinautolú”

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻAmani Siohaniseni ʻo e Misiona Noaue ʻOsiloú ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻoku tataki ai ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki he senitaá, ʻo kau ai hono akoʻi kinautolu ki he ngaahi fatongia ʻi he kahaʻú. ʻOkú ne pehē “ʻE fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e fai kehekehé ʻi he Siasí ʻi Noaue. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi senitaá ke ʻiloʻi ʻe he kakai lalahi kei talavoú ʻa e founga ke nau tali ʻaki iá, ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e Siasí ʻi heʻene hoko ko ha meʻa ʻokú ne haʻi fakataha ʻa e ʻulungāanga fakafonua mo e kakai kotoa pē. ʻOku ou pehē ʻoku hoko e ngaahi senitaá ko ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakauouongatahaʻi, ngaahi feituʻu ʻe lava ke ke ʻilo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakangatangata fakasōsiale pe filifilimānakó.

Hoko ʻo Uouongataha ʻia Kalaisi

ʻOku manatu ʻa Papulā Mātovu ki he fuofua taimi naʻe ʻomai ai ia ʻe he ongo faifekaú ki he senitā ki ha ʻekitivitī ke feʻiloaki ai mo e kau tāutaha kei talavoú. Naʻá ne fakakaukau naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa ʻe hokó.

Naʻe fakamatala ʻa Papulā ʻo pehē “Ne ʻi ai pē ha kulupu né u kau ki ai ʻi he kotoa ʻeku moʻuí. Pea naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa ne ʻiloa ai e kulupu ko iá—pe koe kulupu sipoti pe ko e kulupu fakavahaʻapuleʻanga pe ko ha toe faʻahinga kulupu ange. Pea ʻi he taimi ʻoku kamata haʻu ai ʻa e kakaí ki he senitaá, ne ngali kehé he naʻe ʻikai ha toko taha naʻá ne maʻu ʻa e faʻahinga tōʻonga fakakaukau “Oku ou kau ʻi he kulupu manakoá, ko ia ai he ʻikai lava ke u talanoa mo koe”.

“Naʻá ku fakakaukau ʻi he kamatá, ‘Ko ʻenau fakangalingali? Ko ha faiva nai ʻeni?’ Kae hili ha taimi, naʻá ku fakatokangaʻi tā ʻoku ʻikai mahuʻinga pe ko hai kita pe ko ʻetau haʻu mei fē pe koe hā ha lea ʻoku tau lea ʻaki. Ko e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku maʻá e tokotaha kotoa. ʻOku ou angamaheni ʻaki e kiʻi fuoloa ke fakasio e kulupu ke u kau ki aí, ka naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ha fie maʻu ke u kau ki ha kulupu. Ko Papulā pe au, pea ko Papulā pe au ki he taha kotoa.”

ʻOku pehē ʻe ʻElisapeti ʻOloseni ʻokú ne ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi heʻene vakai ki hono tuʻunga ʻi hono fāmili fakalangí. Naʻá ne pehē, “ʻI hoʻo fetaulaki ko ia mo e kakai mei ha ngaahi anga fakafonua pe sōsaietí kehekehé, ʻoku fuʻu faingofua ke fakahingoa kinautolu. Kuó u ako ke u vakai ki he kakaí ʻo hangē ko e vakai ʻa Kalaisi kiate kinautolú. ʻI he senitaá ʻoku mau maʻu ha ngaahi puipuituʻa ʻo ha ngaahi anga fakafonua kehekehe, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku mau tatau ai: ʻoku mau fakaʻamu ke mau toe nofo mo Sīsū Kalaisi mo e ʻOtuá.”

Hoko ʻo Taha kae ʻIkai ke Tatau

ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻe kiʻi hohaʻa ko e fakakau ki he uouangatahá he ʻoku nau fakakaukau ʻe maʻu ia ʻi hano totongi ʻaki ʻenau feilaulauʻi e fakafoʻituituí. Naʻe fakamatala ʻa ʻElisapeti ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻoku nau manavasiʻi ki he ngaahi meʻa fakalotú he ʻoku nau fakakaukau ʻokú ne ngaohi kitautolu kotoa ke tau tatau, he ʻoku tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekau tatau. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ko ia ia. Naʻe ngaohi kitautolu ʻe he ʻOtuá ko ha fakafoʻituitui. ʻOku lava pe ke tau maʻu ʻa e tui tatau, ka ʻoku kehekehe pe ʻa hotau ngaahi ʻulungāangá mo e ngaahi meʻafoakí, pea ko e meʻa ia ʻokú ne ngaohi kitautolu ko ha niʻihi fakafoʻituituí. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau kehekehe pē he ʻoku kehekehe hotau ngaahi misioná.”

Naʻe fakafiemālieʻi foki ʻe Sami Pasineti ha ngaahi meʻa ne hohaʻa ki ai hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa ia ne nau tui ʻoku fakapōpula ʻa e ngaahi lao fakalotú. Naʻá ne līpooti ʻo pehē, “Naʻe talamai ʻe hoku kaungāmeʻa ʻe taha, ʻKapau te ke ʻalu ki he lotú, kuo pau ke ke muimui ki he ngaahi lao ʻa e niʻihi kehé.” Ka naʻe muimui ʻa Sami ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí koeʻuhí he naʻá ne fekumi ʻi he lotu ke maʻu ha fakahā fakatāutaha ke fakapapauʻi ʻa ʻene ngaahi ngāué.

Naʻe fakamatala ʻa Sami ʻo pehē hono fakauouongatahaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú ʻi Heʻene folofola kiate kinautolú. ʻOkú ne pehē “ʻOku folofola ʻa e ʻOtuá ʻe hū ʻa e puleʻanga mo e ʻelelo kotoa kiate Ia” (vakai Mōsaia 27:31). “ʻI heʻeku feohi mo e kakai kehekehé, ʻoku ou ako ke fakahoungaʻi ʻa e ngaahi anga fakafonua kehekehé. Ka ʻi heʻeku aʻusia e ngaahi faikehekehé peheé, ʻokú ne toe ʻai au ke u ongoʻi ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha palani lahi ʻa e ʻOtuá ke fakatahaʻi kitautolu ʻi he melino”.

Tūʻuta ki he Feituʻu Fakatahaʻanga Lelei Tahá

Neongo e houngaʻia ʻa e kakai lalahi kei talavou ko ʻení ʻi he mālohi ʻo e fakatahataha atu ki ha senitā maʻá e kakai lalahi kei talavoú, ʻoku mahino ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú ko e kamataʻangá pē ʻeni. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e temipalé ko e taha ia ʻo e ngaahi feituʻu fakatahaʻanga mahuʻingá.1

Kuo teuteu atu ʻa Sami ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí ʻaki ʻene feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻi he senitaá. Naʻá ne pehē “ʻI heʻeku feohi ko ia mo e kakai mei he ngaahi feituʻu kehekehe lahi, naʻá ne tokoniʻi au ke u ongoʻi leleiʻia ʻi he mamaní. ʻOku ou fie hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hoku ngaahi kaungāmeʻa, pea kuo ngaohi au ʻe he meʻá ni ke u ongoʻi feʻunga ange ki he ʻOtuá pea toe taau ange ke hū ki Hono temipalé.”

Hili ha mahina ʻe taha mei hono papitaisó, naʻe kamata ke fakakaukau ʻa Papulā ke ʻalu ki he temipalé lolotonga ha lēsoni ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻi he senitaá. Hili ʻa e lēsoní, naʻe kamata ke ne ʻeke ha ngaahi fehuʻi.

ʻOku manatu ʻa Papulā ʻo pehē “Ne tokoni ʻeku maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau maʻu ha mahino ki he temipalé ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e temipalé kiate aú. ʻI heʻenau fakamatala kiate au ʻo kau ki he temipalé, naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku ʻiloʻi ko e ngaahi feituʻu kotoa naʻá ku fakakaukau ke mali aí—ha falelotu fakaʻofoʻofa pe ko ha matātahi—naʻe ʻikai lava ke fakatatau ki he temipalé. Talu meí he mōmeniti ko iá mo e ʻikai toe hoko ʻa e temipalé ko ha fale pē. Ka ko ha meʻa ia ke u nofo hanganaki atu ki ai pea mo ha feituʻu ʻe ʻi ai ha ʻaho te u hū ai mo haku husepāniti ʻi he kahaʻú.”

Kuo toe fakakau atu foki ʻe ʻElisapeti ʻa e temipalé ko ha taha ia ʻo ʻene ngaahi taumuʻa mahuʻinga tahá. ʻOkú ne pehē “ʻKo e taimi pē ʻoku ou maʻu ai ha faingamālie ke ʻalu ki ha temipale, ʻoku ou malimali ʻo hangē naʻá ku toki maʻu ha paʻanga ʻe milioná. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ʻalu ki ai pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa mo e ngaahi meʻaʻofa ʻokú Ne fakatatali maʻatautolú. Ko e ʻalu ko ia ki he temipalé pea hoko ʻo tāú ko ha lavameʻa moʻoni ia. Te u lava ʻo hū ki he temipalé pea hoko ʻo ofi ki he ʻOtuá—ko e ofi taha ia ki ʻapí—te u lava ke fai ʻi he māmani ko ʻení.”

Ko e moʻoni ko e nāunau fakasilesitialé, ʻa e feituʻu fakatahaʻanga taupotu taha iá, ʻa ē ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe Papulā ke taʻe nofoʻi ai ha nofoʻangá. “Naʻe folofola ʻa Kalaisi ko ia pē ʻa e founga ʻe lava ke tau haʻu ai ki he Tamai Hēvaní, ka ʻokú ne toe folofola ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lahi taha te tau lava ʻo fai ʻi he moʻuí ko e fetokoniʻaki [vakai Sione 21:15–17]. Pea ko e fetokoniʻakí ko hono tokoniʻi ia ha taha ke foki hake ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí he ʻikai te ke fie ʻalu toko taha pē.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, David A. Bednar, “Maʻu ha Hingoa mo ha Ongoongo ʻOku Leleí,” Liahona, Mē 2009, 97.

ʻOlunga, mei he ʻolungá: Papulā Matovu, Sami Pasineti, ʻElisapeti ʻOloseni

ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie maʻá e kakai lalahi kei talavoú ke ngāue ʻi he fakataha alēlea ʻekitivitī ʻa ha senitā, ʻo ngāue mo e kau faifekau taimi kakató ʻo tokoni ʻi hono akoʻi mo fakamālohia ʻa honau toʻu meʻá, pea kaungā ngāue mo ha ongo meʻa mali matuʻotuʻa.

Kuo tupu e ʻuluaki senitā ʻe 4 maʻá e kakai lalahi kei talavoú ʻo aʻu ki he 141, pea palani mo ha niʻihi ki ha ngaahi feituʻu kehe ʻi he māmaní.

Toʻomataʻú mo e peesi hokó: Ngaahi laʻitā ʻa Simon Jones (Konivenituli, ʻIngilani); Jerry Garns (Seni Tieko, Kalefōnia, USA); Henrik Als (Kopeniheikeni, Tenimaʻake); Glenda Stonehocker (Soueto, Saute ʻAfilika)