2012
Ko e Fiefia ʻOku Maʻu ʻi Hono Tauhi ke Māʻoniʻoní e Sāpaté
Sune 2012


Ko e Fiefia ʻOku Maʻu ʻi Hono Tauhi ke MĀʻONIʻONI e Sāpaté

ʻĪmisi
Elder Marcos A. Aidukaitis

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu e fiefiá mo e ngaahi tāpuakí mei he hū ki he ʻOtuá ʻi Hono ʻaho tapú—kau ai e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai lava ke tau mamata ki ai he taimi ní.

Ko e taha e ngaahi aʻusia fakafiefia ʻi heʻeku kei siʻí ko ʻeku tupuʻi Siasi hake ʻi ha ʻātakai taʻe Siasi. Ko e meʻa ʻoku ou manatuʻi lelei tahá ko e fakatahataha mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá he fakamanatu e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí, ngaahi ʻaho mālōloó, vaʻinga ʻakapulú, mo e churrasco (papakiu) he ngaahi meʻa fakafāmili naʻe hokó. Ko ha manatu melie kehe ʻe taha ko e ō fakataha ʻa e fāmilí ki he lotú he ʻaho Sāpaté.

Ko hono tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní mo e hū ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko ha tefitoʻi meʻa pau mo fakanatula ia ne fakahoko ʻe homau fāmilí. ʻI heʻeku hoko ko ha toʻu tupu ʻi he Siasí, ne u faʻa vēkeveke maʻu pē ke vaʻinga ʻakapulu ʻi he ngaahi pō Tūsité, ka ne u toe vēkeveke pē foki ke ʻalu ki he houalotu sākalamēnití, Lautohi Faka-Sāpaté, mo e lakanga fakataulaʻeikí he ʻaho Sāpaté. Ne u ongoʻi fiefia he fakataha mo e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ongoongoleleí pea naʻe ʻikai ke mau fakavavevave ke foki ki ʻapi he tuku ʻa e lotú.

Ne u toki houngaʻia moʻoni ʻi he taimi ne u mali ai mo maʻu ha fāmilí ʻi he tā sīpinga lelei ʻeku ongomātuʻá lolotonga e ngaahi taʻu ʻo ʻeku kei siʻí. ʻI heʻeku hoko ko e tamai ʻa e fāmilí, ne mahino lelei ange kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e “ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai [ʻetau] ngaahi ouau toputapú ʻi [he] ʻaho tapu [ʻo e ʻEikí]” (T&F 59:9). Ne mahino lelei ange kiate au ʻa e ngaahi tāpuaki kuó Ne talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e fekau ko ʻení.

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa ʻeku fiefia mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻemau hoko ko e toʻu tupú ʻi heʻemau fetalanoaʻaki kuo teʻeki ai ke mau liʻaki ha houalotu ʻe taha ʻa e Siasí ʻi he taʻú kakato. Mahalo pē ne ʻikai ke mau fakatokangaʻi lelei ʻa e meʻa ne hoko kiate kimautolú ko e ola ia ʻemau maʻulotu faivelengá, ka naʻa mau tauhi kimautolu ke maʻa ange mei māmani. ʻIkai ngata aí, naʻa mau loto fiefia, fofonga malimali, pea naʻe kakato ʻemau fiefiá (vakai, T&F 59:9, 13–15).

Ko e Tukufakaholo ʻo e ʻAho Sāpaté

Ne taʻu lahi ʻeku anga ʻaki mo hoku uaifí mo e fānaú hono fakaʻaongaʻi homau ngaahi taimi mālōlō mei he ngāué he faʻahitaʻu māfaná ʻi ha kiʻi matātahi ofi pē ki homau ʻapí ʻi he fakatonga ʻo Palāsilá. Taimi ʻe niʻihi ne mau hiki koeʻuhí ko ʻeku ngāué, ka neongo pe ko e hā hono mamaʻo ʻemau nofó mei he kiʻi matātahi siʻisiʻi ko iá, ne mau faʻa ʻalu fakataʻu maʻu pē ki ai mo e loto vēkeveke mo fiefia. Hangē pē ia ko e kāingá mo e kaungāmeʻá naʻa nau fononga mamaʻo mai ke mau fakataha tuʻo taha he taʻu. Naʻe vave mai e taha kotoa pē pea naʻa nau nofo ai ki he fuoloa taha naʻe malavá.

Naʻe maʻu ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa ʻe homau fāmilí ʻi he kiʻi matātahi ko iá ke fai ai ha tupulaki fakalaumālie mo akoʻi e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai kau ha konga lahi ʻo homau kāingá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea naʻe ʻikai ke tatau ʻemau tui fakalotú. Naʻe hoko ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí kiate kinautolu ko ha ʻaho ia ʻe taha ke vaʻinga ai mo fiefia. Koeʻuhí naʻe tokolahi ange e fāmilí ʻi he matātahí ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké ʻi he ngaahi ʻaho kehe lolotonga e uiké, naʻe ʻosi ʻiloʻi pē he ʻikai ke mau ʻi ai mo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻi he Sāpaté ka naʻa nau toutou kole mai maʻu pē—kau ai mo ʻema fānaú.

Naʻe kei iiki ʻema fānaú pea ko e toki kamata pē ia ke nau ako ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe lahi hono ʻahiʻahiʻi kinautolu ke nau kau fakataha mo e niʻihi naʻa nau tokoua ʻakí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ngaahi ʻekitivitī he Sāpaté. Ko e feohi mo e fāmilí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ongoongoleleí, pea naʻa mau mei kumi ʻuhinga pē ke faingofua ai hono maumauʻi ʻo e Sāpaté. Hili ange ko iá, ko e ʻiuniti ofi taha pē ʻo e Siasí he taimi ko iá naʻe maile ia ʻe 60 tupu (96 km) hono mamaʻó mei he matātahí. Naʻe fuʻu mamaʻo homau ngaahi kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi ʻi homau feituʻú, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha ia pe naʻa mau nofo he matātahí pe naʻa mau heka meʻalele ange ki falelotu ke kau he ngaahi houalotu he Sāpaté. Ne mau ō ki he lotú he taʻú kakato, pea naʻa mau fakataha mo homau kāingá ʻi ha ngaahi uike siʻi pē ʻo e taʻú.

Neongo ia, naʻe ʻikai pē te mau teitei liʻaki e lotú he ngaahi ʻaho Sāpaté—teʻeki tuʻo taha! Naʻa mau manatuʻi e akonaki ʻa e ʻEikí:

“Pea ko e meʻa ke tauhi ai koe ke maʻa ange mei māmaní, ke ke ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapú ʻi hoku ʻaho tapú;

“He ko e moʻoni ko e ʻaho ʻeni kuo tuʻutuʻuni kiate koe ke ke mālōlō ai mei hoʻo ngaahi ngāué, pea fai hoʻo ngaahi huú ki he Fungani Māʻolungá; …

“Ka ke manatuʻi ke fai hoʻo ngaahi foakí pea mo hoʻo ngaahi ouau toputapú ki he Fungani Māʻolungá. …

“Pea ko e ʻaho ko ʻení, ʻoua naʻá ke fai mo ha toe meʻa kehe, kae tuku pē ke teuteuʻi hoʻo meʻakaí ʻi he loto ʻoku angatonu koeʻuhí ke haohaoa ʻa hoʻo ʻaukaí, pe ko hono ʻai ʻe tahá, koeʻuhí ke kakato ʻa hoʻo fiefiá” (T&F 59:9–13).

Naʻá ma fili ke tauhi e fekau ko ʻení, pea naʻá ma akoʻi ʻema fānaú ʻoku totonu foki ke nau tauhi mo ia. Naʻe vave ʻa e mahino kiate kinautolu naʻe mahuʻinga ange ke hū ki he ʻOtuá ʻi Hono ʻaho tapú ʻi he feinga ke fiefia e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá pe fakafiemālieʻi ʻenau ngaahi holí.

Tāpuakiʻi ʻe he Talangofuá

ʻI he matātahí he ʻaho Sāpaté, ne mau ʻā pongipongia, teuteu ki he lotú, pea mau fononga he kaá ki he falelotu ofi tahá. Lolotonga ʻemau fonongá pea ʻi he ʻahó kotoa, naʻa mau fiefia ʻi he melino mo e fiefia kuo talaʻofa mai ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻa mau ʻilo ʻoku ʻikai maʻu mei he māmaní ʻa e faʻahinga ongo ko ʻeni ʻo e melinó mo e fiefiá.

Hili ha ngaahi taʻu ʻo e founga anga maheni ko ʻení, naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe ʻikai ke toe fakafehuʻia ʻe heʻemau fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e hū ki he ʻOtuá ʻi Hono ʻaho tapú, pea ne tokolahi ha fānau ne tokoua ʻaki ʻe heʻema fānaú ne kamata ke nau kole mai ke mau ō mo kinautolu ki he lotú! Naʻe ʻikai ke mau teitei ʻilo ko e ongo ko ia ʻo e melino mo e fiefia naʻa mau ongoʻí naʻe ongoʻi foki mo ia ʻe he fānau ne mau tuofafine ʻaki mo tokoua ʻakí ʻi heʻemau foki mai mei he lotú. Fāifai naʻe hoko mai ha tāpuaki maʻongoʻonga. Hili e hoko ha aʻu ha niʻihi ʻo e fānau ko iá ʻo fuʻu lahí, naʻe fakahā ange ʻe ha toko ua mei ha fāmili pē ʻe taha ki heʻena ongomātuʻá, “ʻOkú ma fie kau kimaua ki he Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻe vave pē e papitaiso kotoa ʻa e fāmilí. Naʻe toki fakahoko ha mali temipale ha taha ʻo e fānaú, ko ha taha ne ʻosi ngāue fakafaifekau.

ʻOku mau kei ō pē ki he matātahi ko iá he taʻu kotoa, ka ʻoku ʻilo ʻe he tokotaha kotoa pē he ʻikai ke nofo ai ha taha ʻi he fāmilí ke vaʻinga he Sāpaté. Ka te mau ō ki he lotú ʻo hū ki he ʻOtuá mo e kau mēmipa kotoa homau fāmilí ʻoku kau mo kimautolú—ko ha kulupu ia ʻoku fakautuutu ʻene tokolahi angé he taʻu kotoa!

ʻI he taimi ʻoku mau sio loto ai ki he ngaahi taʻu ko iá mo fakakaukau ki he fili ne mau fakahokó, ʻoku mau fakamālō ki he ʻOtuá Heʻene tokoni mai kiate kimautolu ke mau maʻu ha loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú mo akoʻi ʻemau fānaú ke fai ʻa e meʻa tataú. ʻOku ʻikai haʻamau veiveiua ʻe taha naʻe fakamālohia ʻemau fānaú pea pehē ki homau kāingá ʻe he fili ko iá. Naʻa mau maʻu ai ʻa e melino ne talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí, fai ha fatongia mahuʻinga ʻi hono fakaului e kau mēmipa homau fāmilí, pea tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ʻa e fiemālie ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehe he Sāpaté ʻoku ʻikai ke ne langaki hake ʻa e laumālié.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu e fiefiá mo e ngaahi tāpuakí mei he hū ki he ʻOtuá ʻi Hono ʻaho tapú —kau ai e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai lava ke tau mamata ki ai he taimí ni. Pea ʻoku ou fakamoʻoni “ʻoku monūʻia ʻa e kakai ko ia, ʻoku ʻOtua ʻaki ʻa [e ʻEikí]” (Saame 144:15).

Fakaikiikí mei he The Last Supper, Simon Dewey; background © Getty Images; NGAAHI ʻATA KEHE KOTOA PĒ KO E ʻOMAI ʻE HE FĀMILI Aidukaitis