2012
Ko e Meʻa ʻe Malava ʻe he Ngāue Tokoni ʻoku Taki ʻe he Toʻu Tupú
Sune 2012


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko e Meʻa ʻOku Malava ʻe he Ngāue Tokoni ʻoku Taki ʻe he Toʻu Tupú

ʻOku saiʻia ʻe kakai Naisīliá ke nau pehē ʻoku nau nofo ʻi he malumalu ʻo ha “laʻā vevela faka-ʻAfilika.” ʻOku siʻisiʻi ha fetōʻaki ia e māfana ofi ki he ʻekuetā ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fahaʻitaʻú. Pea ʻi heʻemau fakahoko ʻemau ngaahi ngāue tokoni ʻi ʻAfiliká ʻi ʻAokosí, ʻoku mau kamata ʻi he 7 pongipongí ke lava e meʻa kotoa ʻoku ala fakahokó ʻi he mokomoko ʻo e pongipongí.

ʻOku mau kamata ngāue ʻaki e ngaahi huo sāvoló, leikí, mo e helepelú ʻo toʻo e vaó mo fetuku e vevé mei he loto ʻataʻatā ofi ki he falelotu ʻo e Uooti Iapá ʻi he Siteiki Lākosi Naisīliá. Hili haʻamau ngāue ʻi ha houa ʻe tolu, kuo mau fakaʻataʻatā ha meimei ʻeka ʻe tolu (hekitā ʻeka ʻe 1.2) ʻo e ʻeka ko ia ʻe faá (hekitā ʻeka ʻe 1.6).

Naʻe ʻeke ʻe he pīsopé, “Ko e hā haʻamou lau kapau te tau fakaʻosiʻi ʻa e kiʻi konga ko ʻení pea tau fokotuʻu ha ʻaho kehe ke tau fakaʻosi ai hono fakamaʻa ʻo e loto ʻataʻataá?

ʻI he fanongo ʻa ʻImanuela ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau akonakí, ki he pīsopé naʻá ne fakahaaʻi ʻene fakameʻapangoʻiá.

Naʻá ne pehē, “Kapau te tau tuku taʻe-ʻosi e konga ko ʻení, he ʻikai ha taha ia ʻi he toʻu tupú te ne ongoʻi naʻá ne fai ha meʻa fēfē he ʻahó ni. Fakamolemole, tau fakaʻosi muʻa.”

Koeʻuhí naʻe meimei fute ʻe ono (mita ʻe 1.8) ʻa e mohukú ʻi he meimei feituʻú kotoa, naʻe ʻikai ke mau lava ʻo sio pea faingataʻa foki ke fakafuofuaʻi e lahi ʻoku kei toé.

Naʻe pehē ʻe ʻImanuela, “Misa Hila, ta vakai pe ko e hā hano fuoloa haʻata fakaʻataʻatā ha kiʻi hala fāsiʻi ʻoku fute ʻe ua hono fālahi. Kapau te ta lava ʻo ʻai vave pē, ʻe vakai ʻa e niʻihi kehé ta ʻoku malava pē ke ʻosi vave ange ʻi he anga ʻo ʻenau fakakaukaú.”

Naʻe ngāue fehangahangai he ʻahó kakato e kau talavoú, he naʻe vahevahe ki ha kulupu ʻe ua. Naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ʻo hū mai ʻi he vao fihí ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI he langa hoku tuʻá, naʻá ku tūʻulutui ke maʻu ha nonga ka u kei kini pē ʻa e vaó ʻaki e helepelú. Naʻe ō mai ha toʻu tupu ʻe niʻihi ʻi heʻenau hohaʻá, ke vakaiʻi pe te nau lava ʻo tokoni ʻi he taimi ne nau sio ai kiate au mo ʻImanuela ʻokú ma ngāue ke ma fetaulakí. Naʻe lau miniti pē kuó ma fetaulaki, pea ongona ai ha tuē. Naʻe kamata mo ha niʻihi ke ngāue tautau toko ua ʻo fai e meʻa tatau, ʻo feinga ke fetaulaki.

Naʻe ʻikai aʻu ʻo houa ʻe taha, kuo mau ʻosiki. ʻI heʻemau fiefia heʻemau lavaʻí, naʻa mau fefakamālōʻaki ai—pea tautautefito kia ʻĪmanuela, he kuó ne fokotuʻu ha hala ke muimui ai ʻa e toengá.

Naʻá ku fakakaukau mo e pīsopé, fakatatau mo homa taʻú mo ʻema fakapotopotó, ne ma ʻilo e meʻa ʻe ala lavaʻi ʻe he kau talavoú ni. Naʻá ma sio pē ki ha tamaiki tangata ʻoku ʻafuʻia mo helaʻia, ka naʻe sio ʻa ʻImanuela ia ki ha faingamālie maʻa hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau fokotuʻu ʻa e ngeiá mo e loto toʻá. Naʻá ne ʻilo ko hono teke ke feinga lahi angé te ne ʻomai ha fiemālie lahi ange kiate kinautolu kae ʻikai ke toki fakaʻosi ʻamui ange. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻa e mālohi ʻo e toʻu tupu ʻo e Siasí mo e founga ʻoku ʻaonga kotoa ai kiate kitautolú ʻi he taimi ʻoku nau tokoni ai mo takí.

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau tatali ki hotau toʻu tupu ke nau tupu hake—he te nau lava pē ʻo tokoni he taimí ni kapau te tau tukuange.

Tā fakatātaaʻi ʻe Brian Call