2012
Eiaha e topa
Eperera 2012


Eiaha e topa

Arai i te mau fifi rarahi no araua‘e na roto i te tataîraa i te mau fifi na‘ina‘i i teie nei.

E mea au na Andrei te manureva mai to’na na‘ina‘iraa mai â. Tera râ, e rave rahi te taata e moemoea ia tere na ni‘a i te manureva, area o Andrei, aita ïa to’na feruriraa i roto i te ata; tei ni‘a râ to’na mana‘o i te mau farero ponao (écrous) e te mau farero tamau ( boulons). Te haapii nei teie tamaiti 16 matahiti no « Roumanie » ia riro mai ei taata tataî matini manureva.

I « Roumanie » e nehenehe i te feia apî e ma‘iti ia haere i te haapiiraa tuarua no te faaineine ia haere i te fare haapiiraa tuatoru e aore râ, i te haapiiraa no te tapihooraa. No te au o Andrei i te manureva, ua ohie ta’na faaotiraa ia haere i te haapiiraa manureva.

Aita te mau taata tataî e tataî noa nei i te matini arearea a te mau manureva. Te hoê o te mau ohipa faufaa roa a‘e ta ratou e rave o te hi‘opo‘araa ïa e te atuaturaa i te mau manureva eiaha ratou ia ino. E hi‘opo‘a tamau noa ratou i te mau mea atoa i ni‘a i te hoê manureva, mai te mau pererau ohu e tae roa’tu i te mau huira faatau, e te mau tuhaa atoa i ropu i te reira.

« E ere i te mea ohie ia ite i te mau fifi na‘ina‘i roa o te nehenehe e faatopa i te hoê manureva », te parau ïa a Andrei. « Tera râ, e mea ohie a‘e te reira i te tamata i te hamani faahou i te manureva taatoa ».

Te atuatu-tamau-raa e te patoiraa ia haapae i te reira, e mea faufaa ïa—no te mau manureva e no te mau melo atoa o te Ekalesia—no te iteraa i te mau fifi hou a riro mai ai ratou ei fifi rahi no te pae matini anei e no te pae oraraa varua anei.

Atuaturaa pae varua

Te ora nei o Andrei i Bucharest, hoê oire fatata e piti mirioni taata. Tera râ, e mea apî roa te Ekalesia i « Roumanie », e e piti noa amaa i Bucharest. E mea atea te nohoraa o Andrei i te tahi atu mau melo o ta ratou amaa. Te ite nei o Andrei i te hutihutiraa o te ao ati a‘e ia’na i te fare haapiiraa e i rotopu i to’na mau hoa. Ua ite oia e mea ohie roa ia topa—i te pae varua—mai te mea e, aita oia e atuatu tamau noa i te pae varua.

E nehenehe i te oraraa ia riro ei oraraa aehuehu. Taa ê noa’tu te taime ta Andrei e horo‘a nei no ta’na haapiiraa, no te tu‘e popo, e no te roro uira, te faataa atoa nei oia i te taime no te pure, no te haapae i te maa, no te tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a, e no te faoti i ta’na mau hopoia ei tahu‘a. Ua haapapû atoa oia ia « haere » i te haapiiraa evanelia, na ni‘a i te itenati, no te atea.

Ua riro te raveraa i teie mau mea ei tuhaa no te atuaturaa varua tamau o te tauturu ia ite e ia faatitiaifaro i te mau paruparu hou te reira e arata‘i atu i roto i te hoê toparaa varua.

« Te vai ra te tahi mau mea tei titauhia outou ia rave tamau noa—e ia riro mai ei peu matauhia », te na reira ra oia. « Eita e ti‘a ia vaiiho i te oraraa ia faatere ».

Te mau toparaa varua

Ua haapii mai o Andrei e, mai te mea e, aita tatou e rave tamau noa i te atuaturaa varua, e nehenehe i te tahi mau puai, mai te riaria e aore râ, te hutiraa a te mau hoa, ia upootia i ni‘a i to tatou puai ia patoi i te faahemaraa. E ia tupu ana‘e mai te reira, eita e maoro, e mo‘e to tatou avei‘a, ta tatou faatereraa, e i te pae hopea, to tatou puai varua.

Mai te hoê manureva aita e puai faahou, e haamata oia i te patia i raro, oia atoa tatou, ia rave tatou i te hara, e mo‘e to tatou puai varua e e patia tatou i raro, na te reira e faaatea ia tatou i te ra‘i, e aita e maoro, e topa i te pae varua.

Noa’tu e, e nehenehe i te taraehara o te Faaora i faaho‘i faahou ia tatou i te vairaa maitai i muri a‘e i to tatou toparaa, e mea maitai roa’tu râ ia ti‘aturi i ni‘a i To’na mana no te tauturu ia tatou ia tataî i te fifi ia vai na‘ina‘i noa ra â te reira—hou a tupu ai te hoê ati rahi i te pae varua.

Te fifi no te haapaeraa i te ohipa

Te feruriraa e haapae i te atuaturaa i te matini i ni‘a i te hoê manureva, aita roa te reira i hiti noa a‘e hoê taime i roto i te upoo o Andrei. Aita to te haapaeraa e parau. Te na ô ra oia e, « Te vai ra te mau ture no te reira ». Tera râ, mai te mea e haapae oia i te atuaturaa—hoê noa a‘e taime—ua farii oia e, « eita ihoa paha te hoê mea e tupu mai ».

Peneia‘e te fifi rahi a‘e i roto i te parau no te haapaeraa, e ere ïa e, e topa te manureva i te reira iho taime, te fifi rahi maori râ, eita e topa mai. « Mai te mea e, aita hoê mea e tupu mai ia haapae au i teie mahana, e mea ohie a‘e ïa te faahemaraa ia’u ia haapae ananahi », ta’na ïa parau.

Mai te mea e, e haamo‘e tamauhia te atuaturaa, na te mau puai e te mau mata’u e vai i ni‘a i te manureva—e aore râ, i ni‘a ia tatou—e faaino i te hoê mea i teie taime e aore râ, i te hoê taime ê atu. Te parau ra oia e, « I te pae hopea, e topa mau tatou ».

No reira te Atua i horo‘a mai ai ia tatou i te mau ture no te atuaturaa tamau i te pae varua. « E haapa‘o pinepine » mai outou i te mau amuiraa [i te fare pureraa] (3 Nephi 18:22 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia). Pure i te mau taime atoa (a hi‘o 3 Nephi 18:19). Tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a ma te tuutuu ore (a hi‘o 3 Nephi 23:1–5). « Ia faaunauna noa te taiata ore i to outou mau feruriraa » (PH&PF 121:45; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia). Haere tamau noa i te hiero.1

Na roto i te haapa‘oraa i te reira mau ture e te rave-tamau-raa i te atuaturaa pae varua, e ti‘a ïa ia tatou ia tere maitai noa.

Te na ô ra o Andrei e, « Ua hamanihia te manureva no te ma‘ue i ni‘a a‘e i te repo, no te faaru‘e i te ao ». « Tera ta to tatou Metua i te Ao ra e hinaaro nei no tatou. Na roto i te atuaturaa tamau, e tapae tatou ma te maitai i te vahi ta tatou e hinaaro—no te ho‘i i te ra‘i ra ».

Nota

  1. A hi‘o Thomas S. Monson, « Te Hiero Mo‘a—E Mori no to te Ao nei », Liahona, Me 2011, 92.

  2. A hi‘o Joseph B. Wirthlin, « True to the Truth », Ensign, Me 1997, 17.

Hoho‘a no te manu reva na iStockphoto © Christopher Pattberg; atau: hoho‘a na Adam C. Olson

Hoho‘a no te pererau na Adam C. Olson; hoho‘a no te tapura piaraa na John Luke