2012
« Ua ti‘a faahou Oia »—Te iteraa papû o te hoê Peropheta
Eperera 2012


Parau Poro‘i a te Peresideniraa Matamua

« Ua ti‘afaahou Oia »

Te iteraa papû o te hoê Peropheta

Hōho’a
Peresideni Thomas S. Monson

« Te piiraa pû o te Aukeretetiano », te parau ïa a te Peresideni Thomas S. Monson, maori râ, ua ti‘a mai o Iesu no Nazareta mai te pohe mai. Na te parau mau o te Ti‘a-faahou-raa e horo‘a i te mau taata atoa i te hau eita e taea e to tatou ite. (a hi‘o Philipi 4:7).1

I roto i te mau faahitiraa parau i muri nei, te faaite nei te Peresideni Monson i to’na iteraa papû e to’na mauruuru i te Ti‘a-faahou-raa o te Faaora ma te parau e, no to te Tamaiti upoot‘iaraa i ni‘a i te pohe, e ora faahou ai te mau tamarii paatoa a te Metua tei haere mai i ni‘a i te fenua nei.

Te oraraa i o atu i te tahuti nei

« Te ti‘aturi nei au e, aore hoê o tatou e nehenehe e feruri i te faufaa rahi o te ohipa ta te Mesia i rave no tatou i Getesemane, tera râ, te mauruuru nei au i te mau mahana atoa o to’u oraraa no Ta’na tusia taraehara no tatou.

Tae roa’tu i te taime hopea, e nehenehe â Ta’na e otohe. Aita râ oia i na reira. Ua pou râ Oia i raro a‘e i te mau mea atoa ra ia ti‘a Ia’na ia faaora i te mau mea atoa ra. a horo’a mai Oia i te ora ia tatou nei i muri a‘e i teie oraraa tahuti. Ua faaora oia ia tatou i te Hi‘araa o Adamu.

Te mauruuru nei au Ia’na i roto roa i te păpă o to’u aau. Ua haapii mai Oia ia tatou nahea ia ora. Ua haapii mai oia ia tatou nahea ia pohe. Ua paruru oia i to tatou faaoraraa ».2

Te tiahiraa i te poiri o te pohe

« I te tahi mau taime, i roto i te mauiui rahi e te ma‘i, e tae mai te pohe mai te hoê melahi o te aroha. Area râ, i te rahiraa o te taime, e parau tatou e, e enemi oia no te oaoa o te taata nei.

E nehenehe i te poiri o te pohe i te tiahihia e te maramarama o te parau mau i heheuhia mai. ‘Tei Ia‘u te ti‘afaahouraa e te ora’, o ta te Fatu ïa i parau. ‘O te faaroo mai Ia’u ra, pohe noâ oia e ora ïa: E te taata ora atoa nei e faaroo Ia’u ra, e ore roa’tu ïa e pohe’.

« E parau papû teie—e, e haapapûraa mo‘a atoa hoi—e horo‘a-atoa-hia te hau i fafauhia e te Faaora no te oraraa i raro atu i te menema a haapapû ai Oia i Ta’na ra mau pĭpĭ e : ‘E hau Ta’u e vaiiho ia outou nei, o To’u nei hau Ta’u e ho-atu no outou nei; e ere mai ta to te ao nei horoa Ta’u i horoa ia outou. Eiaha e taiâ to outou aau, eiaha hoi e măta‘u’ ».3

Aore Oia i ô nei

« Ua ora faahou mai to tatou Faaora. Ua tupu te ohipa hanahana roa a‘e e te mahanahana e te maru i roto i te aamu o te taata nei—te rê i ni‘a i te pohe. Ua tumâhia te oto e te mauiui o Getesemane e o Kalavaria. Ua haapapûhia te faaoraraa o te taata nei. Ua tamâhia te hi‘araa o Adamu.

Aita e taata i roto i te menema i taua poipoi pasa ra ei pahonoraa i te uiraa a Ioba ra, ‘a pohe te taata nei, e ora faahou anei ?’ Ei ia outou atoa na e faaroo mai nei i to‘u reo, te parau atu nei au e, ia pohe te taata nei, e ora faahou â oia. Ua ite tatou, no te mea, tei ia tatou nei te maramarama o te parau mau i heheuhia mai …

E au mau taea‘e e au mau tuahine here, i roto i to tatou mau hora ahoaho rahi, e roaa ia tatou te hau rahi mai roto mai i te mau parau a te melahi i taua poipoi pasa ra : ‘Aore Oia i ônei, ua ti‘a faahou a‘enei ïa’ ».4

E ora faahou te mau taata atoa

« E ata tatou, e ta‘i tatou, e rave tatou i te ohipa, e ha‘uti tatou, e here tatou, e ora tatou. E i muri iho e pohe tatou …

E vai pohe noa tatou ahiri e aita hoê Taata e Ta’na misioni, oia hoi o Iesu no Nazareta …

Ma to’u aau atoa e to’u varua, te faateitei nei au i to’u reo no te faaite papû i roto i to’u ti‘araa ei ite taa ê e te parau nei au e, te ora nei te Atua. O Iesu Ta’na Tamaiti, te Fanau Tahi a te Metua i te tino nei. Oia to tatou Taraehara. Oia to tatou arai i mua i te Metua. Oia o tei pohe i ni‘a i te satauro ei taraehara no ta tatou mau hara. Ua riro Oia ei oho matamua no te Ti‘a-faahou-raa. E no te mea ua pohe Oia, e ora faahou te mau taata atoa ».5

Hoê iteraa papû no te taata iho

« Te faaite nei au i to’u iteraa e, ua vî te pohe, ua noaa mai te re i ni‘a i te menema. Ia riro Ta’na mau parau mo‘a Ta’na i faatupu ra ei iteraa no te mau taata atoa. A haamana‘o i te reira. A poihere i te reira. A faatura i te reira. Ua ti‘afaahou Oia. »6

Te mau nota

  1. « Ua ti‘afaahou Oia », Liahona, Eperera 2003, 7.

  2. « I te Taa-ê-raa », Liahona, Me 2011, 114.

  3. « Teie Te Taime », Liahona, Tenuare 2002, 68; a hi‘o atoa Ioane 11:25–26; 14:27.

  4. « Ua ti‘a-faahou Oia ! », Liahona, Me 2010, 89, 90; a hi‘o atoa Ioba 14:14; Mataio 28:6.

  5. « Ua ite au e te ora nei to’u Faaora! » Liahona, Me 2007, 24, 25.

  6. Liahona, Eperera 2003, 7.

Haapiiraa no roto mai i teie parau poro‘i

Ia hope te faaiteraa i te mau faahitiraa parau no roto mai i te parau poro‘i a te Peresideni Monson, a hi‘o i te iteraa papû ta’na i faaite no ni‘a i te auraa mau o te Pâta. E nehenehe ta outou e ui i te mau melo o te utuafare i teie mau uiraa i muri nei: « I to outou mana‘oraa, no te aha te hoê peropheta ora i faaite papû mai ai i teie mau parau mau i teie anotau ? Nahea e ti‘a ai ia outou ia faaohipa i te reira i roto i to outou oraraa ? » A feruri ia amui atoa’tu i to outou iteraa papû.

O Toma te taata feaa, na Carl Heinrich Bloch