2012
Taime paraparauraa
Eperera 2012


Taime paraparauraa

« E faatura vau i to’u na metua e e rave au i ta’u tuhaa no te haapuai i to’u utuafare » (Ta’u mau Ture no te Evanelia).

E homa. E taime paraparauraa teie », te piiraa ïa a mama.

Ua tia‘i noa o Josie i te mahana taatoa i te taime paraparauraa. I te mau ahiahi atoa, e putuputu o Josie e to’na na teina taea‘e, o Ben e o Wes, i roto i te piha faafaaearaa e o Mama e o Papa no te paraparau i te huru o te mau mea i roto i to ratou oraraa.

I teie pô ua parau o papa e, e tauturu oia ia Josie ia faaineine i ta’na parau tai‘o no te mau faaararaa i te poipoi. Te tai‘oraa i te mau faaararaa o te poipoi, ua riro ïa ei ohipa taa ê roa i roto i te fare haapiiraa a Josie. Ananahi e faata‘i o Josie i te tahi tuhaa iti o ta’na himene au roa i roto i te mau haapuai reo o te fare haapiiraa, e e faaohipa oia i te micro no te faaite i te mau ohipa no taua mahana ra e te tapura maa no te tamaaraa avatea.

Ua horo o Josie i roto i te piha faafaaearaa, ma te oaoa ia faaineine i ta’na parau tai‘o.

« Teie to tatou taata faaara tu‘iroo ! » Te parau ïa a papa a parahi mai ai o Josie i ni‘a i te parahiraa i piha‘i iho ia’na. « Eaha to oe mana‘o no ananahi ? »

« Te oaoa nei au, tera râ, te riaria rii atoa nei au. Te riaria nei au ia hape au i mua i te taatoaraa o te fare haapiiraa », te parau ïa a Josie.

Na ô atura o papa e, « No reira taua e haapiipii ai ». « A haamata i te tai‘o i ta oe parau, e faaroo vau i te mau vahi e haamaitai ».

Na ô maira o Josie e, « Mauruuru e papa ».

Ua hi‘opo‘a a‘era oia e o Papa i te parau papa‘i e rave rahi taime. I muri iho, ua ti‘a a‘era o Josie i ni‘a no te tai‘o i ta’na parau hoê taime hopea no to’na utuafare. Ua popo a‘era o mama e o papa. Ua ta‘iri o Ben i te rima o Josie, e ua ataata noa o Wes e ua tairiiri i to’na rima.

Ua haere o Josie e taoto ma te oaoa e te ti‘aturi.

Ia poipoi a‘e, e mea tere maitai te mau mea atoa. Noa’tu e, te riaria rii ra oia, ua ataata o Josie a faaroo ai oia i ta’na pehe i te faata‘i-raa-hia i ni‘a i te mau haapareraa reo o te fare haapiiraa. Ua oaoa oia i te mea e, ua haapiipii maitai oia i ta’na parau e o papa, e ua tai‘o atura oia i te reira ma te mărû e te maramarama e te hape ore.

« E mea maitai roa ta oe ohipa », te parau ïa a Blake vahine, te raatira mono.

I te faaotiraa o te haapiiraa, ua ti‘a o Josie i roto i te anairaa tamarii no te tomo i roto i te pereoo. Ua fariu maira te hoê tamaiti paari a‘e e ua ui maira, « o oe tera tamahine i tai‘o mai i te mau faaararaa o teie mahana ? »

Ua ataata atura o Josie. Na ô atura o Josie e, « E ».

« No te aha oe i rave ai i te reira himene ? » te aniraa ïa a taua tamaiti ra. « E himene maau roa. Ua ino roa te mau faaararaa o te poipoi ia oe ». E ua pii atura oia ia’na i te hoê i‘oa au ore e ua ata a‘era oia e to’na mau hoa.

Ua parahi o Josie o’na ana‘e i te parahiraa i mua roa i te pereoo. Ua mauiui to’na opu.

Ia tae atu o Josie i te fare, ua ite atu oia ia mama te ha‘uti ra e o Wes.

Ua parau atura o Josie e, « Mama, ua ite au e, e ere teie i te taime aparauraa, tera râ, te feruri nei au e nehenehe anei ta taua e paraparau i teie nei »,

Na ô maira o mama e, « Oia e Josie ». « Eaha te fifi ? Ua tupu anei te hoê mea i roto i te mau faaararaa no te poipoi ? »

Na ô maira o Josie e, « Aita ». « E mea maitai roa te mau mea atoa. Ta’u ïa i mana‘o, tae roa i te taime a parau mai ai hoê tamaiti ia’u e, ua rave au i te hoê himene maau. Ua pii mai oia ia’u i te hoê i‘oa hairiiri ».

Ua tapiri maira o mama i piha‘i iho ia’na. Ua haere atura o Josie e ua parahi i raro. Ua apa maitai atura o mama ia’na. Ua paraparau o Josie e o mama i te mau mea atoa tei tupu i taua mahana ra, tae noa’tu i te haapoupouraa a Blake vahine.

Na ô maira o mama e, « Ua pe‘ape‘a vau i te mea ua iria taua tamaiti ra e to’na mau hoa i ni‘a ia oe. « Tera râ, mai te mea ra e, te tahi atu mau taata ta oe e faatura nei, mai ia Blake vahine, ua mauruuru roa ratou i ta oe huru tai‘oraa i te mau faaararaa. Ua oaoa roa maua o papa ia oe. Ua rave itoito oe i te ohipa, e ua hoona te reira ! »

Ua tauahi faahou o Josie ia mama. Na ô maira o Josie, « Mauruuru e mama ». « Mea maitai roa vau i teie nei ». Ua oaoa o Josie i te mea e, e nehenehe i te mau taime atoa ia riro ei taime no te paraparauraa.

Faahoho‘araa na Jared Beckstrand