2012
Te mau apooraa paroita i roto i te ohipa
Eperera 2012


Te mau apooraa paroita i roto i te ohipa

Te faaohipa nei te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i te mau apooraa paroita e amaa no te haamaitai i te oraraa o te feia nava‘i ore.

I te pô o te 22 no me 2011, i roto i te ta‘i o te mau pû, ua tae mai te hoê matai puahiohio i ni‘a ia Joplin, Missouri, USA, e ua haamou i te mau fare e te ora e rave rahi. Ua pepe ino roa te Paroita Matamua no Joplin i taua matai rorofa‘i ra, tera râ, i taua iho taime ra, ua haamata te episekopo Chris Hoffman e te apooraa paroita i te tai‘o i te mau melo o te paroita.

« Ua ineine noa ta matou faanahoraa no te mea, ua paraparau matou i te reira mau faaineineraa i roto i te apooraa paroita hou a tupu mai ai te fifi », ta’na ïa parau. « Ua ti‘aturi atoa matou i te Varua no te ite i te ohipa e rave. Ua mutu te mau niuniu uira. Aita e tere faahou te niuniu afa‘ifa‘i. Ua pure e ua toro matou i te taria i te pahonoraa, e ua tae mai te reira—i te mau taime atoa ua tae mai ihoa te reira. E mea mauruuru roa no’u te episekopo, ia faaroo i te mau melo ia parau e, ‘Teie ta’u ohipa i rave’, eiaha râ, ‘eaha ta oe e hinaaro ia rave au ?’ »

Na te pahonoraa i Joplin e faaite nei i te mana o te hoê apooraa paroita tahoê. « Te putuputuraa a te apooraa paroita o te hoê ïa o te mau apooraa faufaa roa a‘e i roto i te Ekalesia », te na reira ra te papa‘iraa a Elder M. Russell Ballard no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, « e nehenehe i te mau ti‘a faatere o te autahu‘araa e ite mau pŭpŭ tauturu e tauaparau e e faanahonaho e te episekoporaa. … I roto i te mau apooraa e te mau tomite atoa i roto i te Ekalesia, te ti‘aturi nei au e, e nehenehe i te apooraa paroita e tauturu maitai i te mau tamarii a te Metua ».1

Tahoêhia e te here e te faaroo

I Puerto Francisco de Orellana, hoê oire iti na‘ina‘i mo‘emo‘e i roto i te uru raau no Ecuador, e taamuraa paari no te here e no te faaroo to te mau melo. Ua riro te apooraa ava‘e a te amaa ei faaiteraa i to ratou aupuru. Ua na mua ratou i te haapa‘o i te taata e i te mau utuafare, e i muri iho, nahea te mau faanahonahoraa i te tauturu. E tae mai te faaururaa.

E rave rahi te mau melo e titau ra i te tauturu no te imi i te ohipa. Ua itehia i te apooraa amaa e, e mea pinepine te mau fifi o te mau melo i te matara noa ia ratou iho. A paraparau ai te apooraa i te mau hinaaro o te hoê metua vahine otahi e ta’na tamahine apî e te tino ma‘ima‘i, ua ite te peresideni o te Sotaiete Tauturu i te hoê ohipa e nehenehe i te metua vahine ia rave ma te parahi noa i piha‘i iho i ta’na tamahine.

Ua ti‘aturi atoa te apooraa amaa i ni‘a i te mau rave‘a a te Ekalesia, mai te mau materia no te Faanahoraa Ohipa Toroa a te Ekalesia.2 Ua haamau ratou i te hoê piha haapiiraa tei faaterehia e te hoê melo o te amaa, e ua tauturu te reira i te tahi atu melo o te amaa ia roaa te hoê ohipa maitai a‘e.

Teie ta Ramiro Reyes, tauturu matamua i roto i te peresedeniraa amaa, i parau no ni‘a i te apooraa amaa: « E mauhaa matou i roto i te rima o te Fatu. E faaoti Oia i Ta’na mau opuaraa na roto i ta matou mau ohipa ».

Te hoê e‘a e tae ai i te hiero

I Liverpool, New York, USA, a haere ai o Melissa Fisk te peresideni Paraimere, i te putuputuraa a te apooraa paroita, ua ite oia i to’na mana. A rave mai ai oia i te hoê buka nota i roto i ta’na pute, ua ite oia i te hoê hoho‘a o na tamarii Paraimere e 28 i ni‘a i te mau taahiraa o te hiero no Palmyra New York. Ua î roa ratou paatoa i te puta manu patia. No te tahi maa taime iti, ua faafariu ê te hoho‘a i to’na mana‘o i te putuputuraa, e ua haamana‘o oioi oia i te mahana a haere ai te Paraimere paroita i Palmyra no te fana‘o i te hau mo‘a o te mau aua hiero. Te fifi ra, i te taime a hohora ai te mau tamarii i to ratou mau ahu taoto, ua tano te reira i ni‘a i te hoê ofaaraa manu patia.

Ia oti te mau tamarii atoa i te rapaauhia, ua ani atura te mau ti‘a faatere i te mau tamarii ia tapea i te hiero. Ua patoi te mau tamarii no te mea ua riaria ratou oi vai â te tahi atu mau manu patia. No reira, ua ti‘a a‘era te mau metua e te mau ti‘a faatere i ni‘a i te hoê reni e ua hamani i te hoê haereraa e tae atu ai i te hiero. Na te reira i horo‘a i te mau tamarii i te itoito no te haere i mua.

A ho‘i faahou mai ai te mana‘o o Melissa i ni‘a i te putuputuraa a te apooraa paroita, ua feruri oia e, « Ahani a‘e pa‘i e, e nehenehe i te mau taata atoa e haatihia na te mau hoa e te mau ti‘a faatere maitai a haere ai ratou i te hiero ».

Ua tapuhia ta’na mana‘ona‘oraa a faaroo ai oia i te peresideni o te Sotaiete Tauturu i te parau i te tahi mau mana‘o no ni‘a i te hoê tuahine nava‘i ore: « Aita oia i tae mai i te pureraa i te Sabati i ma‘iri a‘enei. E imi au i te rave‘a ia haere to’na na tuahine hahaere e faaite ia’na no te tere hiero i faanahonahohia ».

« Na roto mai ratou i te tahi mau ohipa fifi », ua tuu faahou mai te peresideni o te pŭpŭ peresibutero. « E farerei au i to ratou na taea‘e hahaere e e hi‘o atu ai, te vai ra anei te hoê ohipa e nehenehe ta tatou e rave ».

« E nehenehe i te feia apî e tauturu na roto i te haapa‘oraa i te tamarii », ua na reira te peresideni Feia Apî Tamahine.

A hi‘o ai o Melissa i ni‘a i te mata o te mau melo o te apooraa paroita, ua ite oia i te hoê here e te mana‘ona‘o rahi. Ua ata oia « Ua faaineine te Fatu i te mau rave‘a no Ta’na mau tamarii ia paruruhia e ia herehia », i to’na ïa mana‘o. « Te apooraa paroita ! »

Mai i Joplin, i Puerto Francisco de Orellana, e i Liverpool, te tamau noa nei â te feia faatere o te Ekalesia na te ao atoa nei i te farii i te mau haamaitairaa o te mau apooraa paroita e amaa. Mai te mea e, e na reira ratou, e ahu ïa ratou i te mana maere o teie mau apooraa no te tauturu i te Fatu ia haamaitai i Ta’na mau tamarii e ia faaoti i Ta’na ohipa.

Te mau nota

  1. M. Russell Ballard, Counseling with Our Councils: Learning to Minister Together in the Church and in the Family (1997), 102.

  2. The Career Workshop Participant’s Workbook (Buka no. 35163) e roaa i ni‘a i te itenati store.lds.org, i te Fare Hooraa Buka, e aore râ, i roto i te mau pû tuatapaparaa ohipa a te Ekalesia.

Hoho‘a papa‘i na Craig Dimond

Aui : hoho‘a papa‘i na Joshua J. Perkey