2012
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Fēpueli 2012


Ngaahi Fehuʻi & Talí

“Kuo vete ʻeku ongomātuʻá. Ko e taimi e niʻihi ʻoku fepaki e faleʻi ʻoku ou maʻu meiate kinauá. Ko e hā te u faí?”

Ko ha tuʻunga faingataʻa ʻeni. ʻOku ʻosi faingataʻa pē ʻa e vete malí ia ki ha fāmili. Ka ko ʻeni ʻoku toe tānaki atu kiate koe ʻa e faingataʻa ko ia ʻo hono fakaʻapaʻapaʻi kae ʻikai ke fakafiemālieʻi fakatouʻosi hoʻo ongomātuʻá.

Talanoa kiate kinaua kau ki he meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí kapau ʻe lava. Mahalo pē naʻá na fai ha faleʻi tatau koeʻuhí ko koe. Kapau ʻoku ʻikai te na fie liliu ʻena fakakaukaú, ʻe lava ke ke muimui ki he faleʻi ʻa e tokotaha ʻokú ne ongoʻi mālohi taha ke liliu ʻena fakakaukaú—kae kehe pē ʻoku ʻikai te ne kole atu ke ke maumauʻi e ngaahi fekaú.

Kapau ʻoku lelei kae kehekehe ʻena faleʻi ʻoku fai atú—hangē ko e feinga ke kau he kuaea ʻa e akó pe timi volipoló—hili pē hoʻo fanongo ki heʻena ngaahi faleʻí peá ke fai hoʻo filí ʻi he lotu. ʻE tataki koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau ʻe fakafehuʻi koe ʻe ha taha ʻo e ongomātuʻá, fakamatalaʻi ange ʻi he ʻofa naʻá ke lotu pea kuó ke fili e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku lelei tahá.

Kapau ʻe faleʻi koe ʻe ha taha ʻo e ongomātuʻá ke ke fai ha meʻa hala, ʻoku fie maʻu leva ke ke fakakaukauʻi ha founga ke ke fili ai ki he totonú. Hangē ko ʻení, kapau ʻe kole atu hoʻo tamaí ke ke nofo he lotú ke mo feohi, te ke lava pē ʻo feingaʻi ha founga ʻe lava ai ke ke maʻulotu peá ke toki tuku ha taimi ke ke nofo ai mo ia. Manatuʻi ko e founga ʻe taha ke ʻomi ai ʻa e lāngilangí ki hoʻo ogomātuʻá ko e fili ki he totonú.

Kole ki Hoʻo Pīsopé

Te ke lava ʻo kole faleʻi mei hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló. Te ne tokoni lahi atu kiate koe he kuo foaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kiate ia ʻa e mālohi ke tokoniʻi kitautolu. ʻOku ou ʻilo ʻoku faingataʻa ʻaupito ke ke fili mei he ngaahi faleʻi ko ʻení, ka ʻoku totonu ke ke vakavakaiʻi fakalelei ʻa e faleʻi kotoa pē mei hoʻo ongomātuʻá peá ke fili ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá koeʻuhí ke ke lava ʻo vilitaki atu ki muʻa mo fakalakalaka.

Siosefa S., taʻu 17, La Lipetati, Pelū

Ako ha Ngaahi Poto Foʻou Fekauʻaki mo e Meʻa Ke Fai he Taimi Faingataʻá

ʻE ngali faingataʻa, ʻe lava pē ke matuʻuaki ʻa e vete malí—pea maʻu ha moʻui fakafāmili ʻoku leleí. ʻE lava ke foua ʻe he kakaí ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi ha hoko ha meʻa liliu moʻui hangē ko ha vete mali, ka ʻe toe lava pē ʻo tokoni ke nau ʻiloʻi honau ngaahi mālohingá mo ngāue ʻaki ʻena ngaahi poto foʻou ʻi hono matuʻuaki ʻení. Kapau ʻokú ke fie maʻu tokoni ke ʻiloʻi e founga ke fakahokó, kole ki hao kāinga ʻokú ke saiʻia ai pe tokotaha faifaleʻi ʻi ho ʻapiakó pe ko hoʻo pīsopé. Pea kapau ʻe faingataʻa ke ke talanoa ki hoʻo mātuʻá, ʻahiʻahi fai angé ha tohi kiate kinauá.

Sēmisi P., taʻu 17, Sepū, Filipaini

Lotu ke maʻu ha Fakahinohino

Kuó u aʻusia e palopalema tatau. ʻI he taimi kotoa ne u maʻu ai ha faleʻi ʻoku fepakipakí naʻá ku tūʻulutui ʻo lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ʻiloʻi pe ko e fē e faleʻi te u fakakaukauʻí, ʻo hangē pē ko ia ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne ʻiloʻi pe ko e fē siasi naʻe moʻoní. Naʻe pau mo mahino ʻa e talí ʻi he taimi takitaha ne u lotu ai, pea naʻá ku ʻiloʻi lelei ʻa e faleʻi totonu ke u muimui ki aí.

ʻĀnita O., taʻu 17, Faka-Hihifó, Kana

Ko e Fili Ia ʻAʻau

ʻOku faingataʻa e taimi ʻoku fepakipaki ai e faleʻi ʻa ha ongo meʻa ʻokú ke kumi faleʻi maʻu pē mei ai. ʻE kehekehe pē e fakakaukau ʻa e kakaí. Ka ʻi he ngaahi tūkunga pehení, ʻoku fie maʻu pē ke ke fakafanongo kiate kinaua fakatouʻosi, fakakaukau lelei pea ʻi hono fakaʻosí, fili pē ʻe koe ʻa e founga ʻoku lelei tahá mo e founga ʻe finangalo ki ai e ʻEikí. ʻOku faingataʻa ke ʻoua ʻe tali ha taha ʻo e ongomātuʻá, ka kuo pau ke ke manatuʻi ʻoku ʻikai ko ha feʻauhi ʻeni. Te ke kei ʻofa pē koe ʻiate kinaua, pea mahalo te na fiefia ʻi hoʻo fai ʻa e fili totonú, neongo naʻe ʻikai ko e fili ia naʻá na fokotuʻu atú.

Sēnisi H., taʻu 18, Kalolaina Noate, USA

ʻOku Tokoni e Lotú

Lotu ke ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e meʻa naʻá ke kole faleʻi ki ai mei hoʻo ongomātuʻá. ʻOku faʻa kehekehe e fakakaukau ʻa e mātuʻá he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ʻoku hoko. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Tamai Hēvaní ke ke fai ʻa e fili totonú. ʻOku mahuʻinga e faleʻi fakaemātuʻa, ka ʻi he taimi ʻoku fepaki ai ʻena faleʻí, lotu koe ki hoʻo Tamai Hēvaní ke ne tataki mo faleʻi koe.ʻE tokoni maʻu pē ʻa e lotú ke ke lavaʻi e ngaahi tūkunga ko iá.

Lia H., taʻu 17, Kalefōnia, USA

Muimui ʻi he Sīpinga ʻa Nīfaí

Ne u fetaulaki mo e ngaahi meʻa tatau ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, pea ne u vakai maʻu pē ki he sīpinga ʻo e talangofua ʻa Nīfaí. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne maʻu ai ha faleʻi mei heʻene ongomātuʻá, naʻá ne fai ki ai he naʻe lelei ia pea naʻe mei he ʻOtuá. Ka ʻi he taimi ne motu ai ʻene kaufaná, naʻe lāunga ʻene tamaí mo e toengá. Naʻe tupu mei he sīpinga ʻa Nīfaí ʻa e lotu ʻa ʻene tamaí ke maʻu ha fakahinohinó. (Vakai, 1 Nīfai 16:18–25.) Ko e sīpinga ʻeni maʻatautolú. Tali ʻa e faleʻi hoʻo ongomātuʻá, ka ʻo ka kehe ʻa e faleʻi ʻa ha taha mei he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke faí, loto toʻa ke talaange ki ai ʻi he founga fakaʻapaʻapa he ʻikai ke ke muimui ʻi he faleʻi ko iá. Pea ko e ʻuhinga lelei taha pē ki aí ko ʻetau fie maʻu ko ia ke fili ʻa e totonú.

ʻEletā Kapila, taʻu 21, Misiona ʻo e Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokou Kinisasá

Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Meʻa ʻOku Totonú

Naʻe faʻa ʻomi ʻe heʻeku ongomātuʻá ha faleʻi naʻe kehekehe, ka ne u ʻiloʻi maʻu pē ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha fāmili Siasi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e moʻoní, pea ʻoku ou lava ai ke fili ʻa e faleʻi ʻoku totonu ke u muimui aí. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku fie maʻu ia ke tau lotu ki he Tamai Hēvaní pea tau fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pe ko haʻatau ʻalu ki he pīsopé ʻo fakafanongo ki he meʻa te ne tala maí.

ʻĒlika C., taʻu 18, Pahia, Palāsila

Kole Tokoni mei ho Kau Takí

ʻE lava ke ke kole tokoni maʻu pē mei ho kau takí. Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha kau taki maʻongoʻonga ʻo fakafou ʻi he houalotu ʻa e Kau Finemuí mo e Kau Talavoú ke ueʻi fakalaumālie e toʻu tupú. Kuo uiuiʻi kinautolu ke tokoniʻi mo akoʻi koe, ko ia ʻoku nau hoko ai ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa ʻo e ueʻi fakalaumālié mo e ngaahi talí. ʻE lava foki ke ke kole tokoni ki hoʻo pīsopé ʻi he ʻuhinga tatau. Kuo ʻosi vaheʻi ʻa e kau takí ni ke tokoni kae tautautefito ki he toʻu tupú.

Lepeka S., taʻu 15, Uāsingatoni, USA