2012
Kau Tauhi ʻo e ʻApí
Fēpueli 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Kau Tauhi ʻo e ʻApí

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, pea aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko maʻu pē ʻa e Fineʻofá ko e konga ia ʻo hoʻo moʻuí.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻI hono fakafeʻiloaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá he 1995, naʻá ne pehē ai, “[Ko kimoutolu ʻa e kau tauhi ʻo e ʻapí. Ko kimoutolu ʻoku mou fāʻeleʻi ʻa e fānaú. Ko kimoutolu ʻoku mou [lehilehiʻi] kinautolu mo fakatō ʻi honau lotó ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue ʻe ofi ange ki he anga faka-ʻOtuá ka ko hono hinoiʻi ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”]1

Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe 17 hono fakamamafaʻi mai ʻe he fanongonongó ni ʻoku fakatefito hotau ngaahi fatongia mahuʻinga tahá ʻi hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ʻapí—tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tūkunga lolotongá. Naʻe ʻi he Tāpanekale ʻi Sōlekí ʻa Papulā Tomisoni, ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻi he taimi naʻe fuofua fakahoko mai ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e fanongonongó. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia. Naʻá ku ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e pōpoakí. Naʻá ku fakakaukauloto ʻo pehē, ‘Ko ha fakahinohino lelei ʻeni maʻá e mātuʻá. Ko ha fatongia mamafa ia ki he mātuʻá.’ Naʻá ku kiʻi fakakaukau ʻoku ʻikai haʻane kaunga kiate au he ʻoku teʻeki ke u mali pea ʻikai haʻaku fānau. Ka naʻe toe vave pē [ʻeku fakakaukau hake], ‘Ka ʻoku ʻi ai ʻene kaunga kiate au. Ko e mēmipa au ʻo ha fāmili. Ko ha ʻofefine, tuofefine, mehikitanga, tokoua, fakafotu, pea ko ha mokopuna fefine au. ʻOku ʻi ai hoku ngaahi fatongia—mo ha ngaahi tāpuaki—koeʻuhí ko e mēmipa au ʻo ha fāmili. Neongo kapau ko au pē ʻoku kei moʻui ʻi hoku fāmilí, ka ʻoku ou kei hoko pē ko e mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻi ai hoku fatongia [ke tokoni] ke fakamālohia e ngaahi fāmili kehé.’”

Meʻamālie ʻoku ʻikai ke tau tuʻu tokotaha pē ʻi heʻetau ngaahi ngāué. ʻOku pehē ʻe Sisitā Tomisoni, “Ko e tokoni lelei taha te tau maʻu ʻi hono fakamālohia ʻo e fāmilí ko hono ʻiloʻi ko ia mo muimui ki he ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí mo falala kiate Ia ke Ne tokoni mai.”2

Mei he Folofolá

Lea Fakatātā 22:6; 1 Nīfai 1:1; 2 Nīfai 25:26; ʻAlamā 56:46–48; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:40

Mei Hotau Hisitōliá

“ʻI he hoko ʻa Sisitā Patisepa W. Sāmita ko e palesiteni lahi hono fā ʻo e Fineʻofá [mei he 1901 ki he 1910], naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fie maʻu ke fakamālohia e ngaahi fāmilí, ko ia naʻá ne fokotuʻu ai ha ngaahi lēsoni ako fakafaʻē maʻá e kau Fineʻofá. Naʻe kau ʻi he ngaahi lēsoní ʻa e faleʻi ki he nofo malí, tokangaʻi ʻo e faʻeé kimuʻa pea fāʻeleʻi ha pēpeé, pea mo e ʻohake ʻo e fānaú. Naʻe poupouʻi ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo kau ki hono tokoniʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e kakai fefiné ʻi honau ngaahi fatongia ʻi ʻapí:

“‘Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha mūnoa pe siʻi ai e mahinó fekauʻaki mo e fāmilí, ngaahi fatongia ʻo e fāmilí, pea fekauʻaki mo e ngaahi tufakanga ʻoku totonu ke ʻi aí pea ʻoku totonu ke ʻi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí pea ʻi he vā ʻo e mātuʻá mo e fānaú, ʻoku ʻi ai ʻa e houalotú ni pe ʻoku ofi ai, pea makatuʻunga mei he ngaahi fakakoloa mo e ngaahi fakahinohino fakalaumālie ʻoku maʻu ʻe he houalotú ni, ʻoku nau mateuteu ai ke nau fai ha fakahinohino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia mahuʻinga ko iá.’”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” Tūhulu, Sānuali 1996, 119.

  2. Barbara Thompson, “Te u Fakamālohia Koe; Te u Tokoniʻi Koe,” Liahona mo e Ensign, Nōvema 2007, 117.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 177.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey