2012
Ko Hoʻomou Ngāué ʻEni
Fēpueli 2012


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hoʻomou Ngāué ʻEni

Mei ha faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú naʻe fai ʻi he ʻaho 2 ʻo Māʻasi, 2008.

ʻĪmisi
Suli B. Peki

Ko ha toʻu tangata kimoutolu kuo teuteuʻi makehe ʻaki ʻa e talēniti fakatekinolosia ke fakahoko ʻa e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

Naʻe aʻusia ʻe he palōfita ko ʻĒpalahamé ʻa e ngaahi feliliuaki ʻo e moʻuí, ʻo hangē pē ko ia ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e ʻaho ní. ʻOku tau lau ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ʻo pehē: “ʻI he fonua ʻo e kau Kalitiá, ʻi he nofoʻanga ʻo ʻeku ngaahi tamaí, ko au, ʻĒpalahame, naʻá ku vakai ʻoku ʻaonga kiate au ke u kumi ha toe potu kehe ke nofo ai” (ʻĒpalahame 1:1). Ne ofi e taimi ke mavahe ai ʻa ʻĒpalahame mei heʻene ongomātuʻá pea kamata ʻene moʻui ko ha tokotaha lai. Naʻá ne ʻilo ʻoku ʻi ai “ʻa e fiefia mo e melino mo e mālōlō lahi ange” (veesi 2) ʻi he meʻa ko ia naʻá ne lolotonga maʻú.

ʻI hoʻomou kau ki he Siasí, kuo mou ako ai ki hono mahuʻinga ʻo e temipalé mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻI he ngaahi senituli kuo hilí, kuo tokolahi ha kakai ne mālōlō ʻoku teʻeki ai ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí. Ko homou kāinga ofi mo mamaʻo ʻa e kakai ko ʻení. ʻOku nau tatali mai ke mou fakahoko e fakatotolo ʻoku fie maʻu ke fakafehokotaki ʻaki homou ngaahi fāmilí mo fakahoko e ngaahi ouau fakamoʻui ʻi he temipalé maʻanautolu.

Naʻe feinga ʻa ʻĒpalahame ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ʻo e fiefia, melino mo e mālōlō lahi angé pea ʻoku ʻatā ia ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, ʻo kau ai ʻa e kakai lalahi kei talavoú. ʻE anga fēfē nai haʻamou teuteu ke maʻu ia? Tau tokanga taha angé ki he taha ʻo e ngaahi ngāue lahi ʻe lava ke mou fai he taimí ni: ko e kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

ʻE tokoni ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ke ʻi ai ha ʻilo fakatekinolosia. Ko ha toʻu tangata kimoutolu kuo teuteuʻi makehe ʻaki ʻa e talēniti fakatekinolosia ke fakahoko ʻeni. ʻOku ʻi ai e fakamoʻoni mālohi ʻa ʻeku kui fefine ko Sisitā Penikatá (faʻē ʻeku tamaí) ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí peá ne mahuʻingaʻia lahi ai. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻá ne fakafonu nima pē ʻi he ʻū fōmú ʻa e ngaahi hingoa takitaha ʻe 25,000 ʻo hono fāmilí naʻá ne tātānakí. Naʻá ne mei fakamālō kapau naʻe ʻi ai ha polokalama fakakomipiuta ke tokoni ange ke toe tonu mo lelei ange ʻene ngāué. Ko e taimi ní ʻoku lauteau ha kau talavou mohu talēnitiʻia ʻo hono hakó ʻoku lava ke nau tokoni kiate ia mei he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí.

Naʻe talaʻofa e ʻEikí ke fakatō ki homou lotó ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí ke liliu homou lotó ki he ngaahi tamaí koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻa e māmaní ʻo ʻosiʻosingamālie ʻi Heʻene hāʻele maí (vakai, T&F 2:2–3). Ko homou ngaahi poto fakatekinikalé ko ha konga pē ia hono fakahoko ʻo e kikite ko ʻení, pea ʻoku ou fakatauange ʻoku mou ongoʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngāué ni. Naʻe fāʻeleʻi mai kimoutolu ʻi he kuonga ko ʻení ke fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku fie maʻu ʻe homou fāmilí hoʻomou tokoní. ʻOku fiemaʻu ʻe homou uōtí pe koló hoʻomou tokoní ʻi he fatongia mahuʻingá ni.

Te mou maʻu ha ngaahi tāpuaki fakatāutaha ko e tupu mei hoʻomou kau ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuakí ni ko e faingamālie ko ia ke ke feʻunga ke maʻu ha lekomeni temipale, ʻa ia ʻokú ne fakahā mai hoʻomou moʻui tāú ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Ko e lekomeni temipalé ko ha fakataipe ia ʻo e talangofuá.

ʻOku fakamahino ʻe ha fakahinohino kimuí ni mai mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e tuʻutuʻuni kau ki hono maʻu ʻo e lekomeni temipalé mo hono maʻu ʻo e ʻenitaumení. Naʻe toutou tala ko e meʻa mamafa hono maʻu ʻe ha taha ʻa hono ʻenitaumeni he temipalé pea ʻoku totonu ke ʻoange pē ia kiate kinautolu kuo nau mateuteu mo matuʻotuʻa feʻunga ke tauhi e ngaahi fuakava ʻoku nau fakahoko aí. Naʻe toe fakapapauʻi mai foki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku ʻikai totonu ke fakaongoongoleleiʻi ke hū he temipalé ʻo maʻu ʻenitaumeni ʻa e kau mēmipa teʻeki mali ʻi honau taʻu hongofulu tupu lahí pe taʻu 20 tupu siʻí ʻa ia kuo teʻeki maʻu hanau uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau pe ʻoku ʻikai ke nau fakamaʻu ke mali ʻi he temipalé.1 Neongo ia, ʻe lava ke maʻu ʻe he mēmipa moʻui taau kotoa pē ʻoku taʻu 12 pe motuʻa ange, ha lekomeni fakangatangata ke fakahoko e papitaiso maʻá e kakai pekiá.

Ko kimoutolu ʻoku ʻikai moʻui taau he ʻahó ni ke maʻu ha lekomení, ʻe lava ke mou ngāue mo hoʻomou pīsopé pe palesiteni fakakoló ke fakafeʻungaʻi kimoutolu ke maʻu ha lekomeni he vave taha ʻe lavá. Kātaki ʻo ʻoua naʻa mou nofo taʻe te mou maʻu ʻa e pepa mahuʻingá ni.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Fakaleleí pea ʻe lava ʻo fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá ʻi hono fakahoko totonu ʻo e fakatomalá.

Te mou lava ʻo fakafemoʻuekinaʻi e ngaahi temipalé. Ko hoʻomou ngāué ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku fakafalala ʻa e meʻa lahi kiate kimoutolu. Te mou lava ke fakakakato ha meʻa lahi ʻaki homou iví mo e ngaahi poto ʻoku mou maʻú.

ʻI hoʻomou kau ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ko e meʻa pau pē hoʻomou maʻu ʻa e Laumālié ke fakafiemālieʻi kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá mo fakahinohino kimoutolu ʻi he ngaahi fili ʻoku mou faí. ʻI hoʻomou kau fakafoʻituitui ki he ngāué ni, ʻi homou uōtí mo e ngaahi kulupu ʻinisititiutí, pea ʻi hoʻomou ngaahi Fineʻofa mo e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe lelei hoʻomou ngaahi feohi fakakaungāmeʻá pea mou aʻusia ha feohi fakasōsiale ʻoku mahuʻingamālié. Pea koeʻuhí ʻoku fakautuutu ho ngaahi mahení mo e kaungāmeʻá peá ke ngāue fakataha mo e Laumālié, ʻe lahi ange ai e faingamālie ke maʻu hao hoa pea faʻufaʻu ha fāmili ʻoku taʻengatá.

ʻI hoʻomou kau ko ha niʻihi fakafoʻituitui, pe mo hoʻomou ngaahi kaungāmeʻá, pe hoʻomou ngaahi kōlomú, Fineʻofá pe ngaahi kulupu ʻinisititiutí, ʻe hanga ʻe he ngaahi ʻekitivití ni ʻo fakalahi hoʻomou tuí mo e fiefia ʻi he kotoa hoʻomou moʻuí. Ko ha fakaʻilonga kinautolu ʻo e tuʻunga fakaeākonga ko ia te ne fakamālohia hoʻomou nofo malí mo homou ngaahi fāmili ʻi he kahaʻú mo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ke ʻiate kimoutolu.

ʻOku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Koeʻuhí ko ʻene moʻoní, ʻoku fakafalala e meʻa lahi kiate kimoutolu, ko e toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku ou fakatauange pē te mou hoko ko ha kau muimui ʻo e māʻoniʻoní—hangē ko ʻĒpalahamé—ke mou fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí ʻaki haʻomou kau ʻi he ngāué ni, pea ke mou maʻu ai ha ʻilo, fiefia, melino, mo ha mālōlō lahi ange.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 7 ʻo Sepi., 2007.

Toʻohemá: faitā ʻa e © Busath.com; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Derek Israelsen