2012
Naʻinaʻi Ange ke Nau Lotu
Fēpueli 2012


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Naʻinaʻi Ange ke Nau Lotu

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe hanga ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻo akoʻi au ʻi heʻena faʻifaʻitakiʻangá ke lotu. Ne kamata ʻaki pē ʻeku fakakaukau loto atu ʻoku nofo ʻa e Tamai Hēvaní ha feituʻu mamaʻo. ʻI heʻeku hoko ʻo matuʻotuʻa angé, naʻe liliu ʻa e anga ʻo ʻeku fakakaukau ki he lotú. Kuó u fakakaukau loto atu ʻeni ki ha Tamai Hēvani ʻoku nofo ofi mai, ʻoku ʻākilotoa Ia ʻe ha maama ulo ngingila, pea ʻokú Ne ʻafioʻi lelei au.

Ne hoko e liliu ko iá ʻi heʻeku maʻu ha fakamoʻoni pau ʻoku moʻoni ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he meʻa naʻá ne aʻusia ʻi Manisesitā, ʻi Niu ʻIoke, he 1820:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“ʻI heʻene hā maí pē, naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahaofi au mei he fili naʻá ne haʻi aú. ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki ha Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

Naʻe ʻi he vaoʻakaú ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he pongipongi fakaʻofoʻofa he faʻahitaʻu failau ko iá. Naʻá Ne ui ʻa Siosefa ʻaki hono hingoá. Pea naʻá Ne fakafeʻiloaki ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní kuo toetuʻú ko Hono “ʻAlo ʻOfaʻangá.” ʻE lava ke faitāpuekina koe ʻe hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa nāunauʻia naʻe hokó ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pē ʻokú ke lotu ai.

Ko e Tamai ʻoku tau lotu ki aí ko e ʻOtua nāunauʻia Ia naʻá Ne fakatupu e ngaahi māmaní ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOkú Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ko ʻEne fanongo ki he lotu ʻa Siosefá—ʻo mahino lelei hangē pē naʻe fai ia ʻi Hono ʻaó. ʻOku lahi fau ʻEne ʻofa kiate kitautolú ko ia naʻá Ne foaki ai Hono ʻAló ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne fakahoko ʻi he meʻaʻofa ko iá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá. Pea ʻokú Ne foaki mai ʻa e faingamālie ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻi he moʻuí ni, ʻo fakafou ʻi he lotu ʻi he huafa ʻo Hono ʻAló, ʻi he lahi taha te tau fili ke fakahokó.

ʻOku ʻi ai e fatongia toputapu ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke “ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotu takitaha, pea naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau lotu ʻaki ʻa e leʻó pea ʻi he lilo” (T&F 20:47; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku lahi e ngaahi founga ke naʻinaʻi ai ki ha taha ke lotú. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo fakamoʻoni kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau lotu maʻu pē, pe te tau lava ʻo fakamatalaʻi e ngaahi sīpinga mei he folofolá pea mei he ngaahi meʻa pē kuo tau aʻusiá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngaahi lotu fakafetaʻí, tautapá, mo e fakafehuʻí. Hangē ko ʻení, ʻoku lava ke u fakamoʻoniʻi ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotú. Kuó u maʻu ʻa e fakahinohino mo e fakafiemālie mei he ngaahi folofola ne haʻu ki hoku ʻatamaí, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he Laumālié ko e ngaahi folofola ia mei he ʻOtuá.

Naʻe aʻusia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi meʻá ni pea ʻe lava ke ke aʻusia ia. Naʻá ne maʻu ʻa e talí ni ki ha lotu fakamātoato:

“‘E hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“‘Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei’ (T&F 121:7–8).

Ko ha fakahā ia mei ha Tamai ʻofa ki ha foha faivelenga naʻe faingataʻaʻia lahi. ʻE lava ke fetuʻutaki e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá mo Ia ʻi he lotu. Kuo ʻikai mo ha naʻinaʻi ke lotu ne ongo lahi ange kiate au ka ko e ongoʻi ʻofa mo e maama ko ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi tali ki he ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he loto fakatōkilaló.

ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni ki ha faʻahinga fekau pē ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau tauhi e fekau ko iá (vakai, Sione 7:17). ʻOku moʻoni ʻeni fekauʻaki mo e fekau ko ia ke tau lotu ʻaki hotau leʻó pea ʻi he liló. ʻI heʻeku hoko ko ia ko hoʻo faiako mo ho kaumeʻá, ʻoku ou palōmesi atu ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa hoʻo ngaahi lotú, pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ke ʻiloʻi ai ʻiate koe pē ko e haʻu meiate Ia ʻa e ngaahi talí.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

  • “Ko ha ngaahi meʻangāue mahuʻinga e ngaahi fakatātaá ki hono fakamālohia ʻa e tefitoʻi fakakaukau ʻo ha lēsoni” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 216). Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Siosefa Sāmita pe ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Aleaʻi e meʻa naʻe hoko kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene lotú. ʻE founga fēfē haʻane toe mahuʻinga mālie ange hoʻo ngaahi lotú kapau naʻá ke fakakaukau loto “ʻoku ofi mai ʻa e … Tamai Hēvaní” ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa Palesiteni ʻAealingí?

  • Fakakaukauʻi hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e lotú, fakamatalaʻi e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu tupu mei he lotú, pe vahevahe ha ngaahi potufolofola kau ki he lotú, ʻo hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe Palesiteni ʻAealingí.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier