2012
ʻIkai Ko ʻEni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?
Fēpueli 2012


“ʻIkai Ko ʻEni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?”

Ne u ʻiloʻi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha fāmili fiefanongo ʻoku pau e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he fono ʻo e ʻaukaí ʻi he tui mo e taumuʻa.

Ne u fuofua lau ʻa e ʻĪsaia 58 lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Tekisisi ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. ʻOku fakamatalaʻi heni ʻe he ʻEikí ʻa e tokāteline ʻo e fono ʻo e ʻaukaí, ʻo Ne fakahā ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe meimei 20 moʻonautolu ʻoku talangofua ki Heʻene fonó. Kuó u ʻosi mamata ʻi ha konga lahi ʻo e ngaahi tāpuakí ni ʻi heʻeku moʻuí mo e moʻui ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá mo kinautolu ʻi hoku fāmilí kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ka ne fakafou ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mo e tui ʻa ha fāmili fiefanongo ʻa e toki mahino moʻoni kiate au ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻokú Ne tali ai ʻa ʻetau ʻaukaí.

“Pea te ke toki ui, pea ʻe tali ʻe [he ʻEikí]; te ke kalanga, pea te ne pehē, Ko au ʻeni” (ʻĪsaia 58:9).

ʻI he taimi ne ma kamata akoʻi ai mo hoku hoá ʻa Kōlina ʻAkuilá, kuó ne ʻosi talamai pē ʻe ia ʻene fie haʻu ki he lotú. Hili ʻene ako ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí peá ne lau mo lotua e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ongoʻi ʻoku moʻoni e Siasí. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻá ne kei taʻofi iá: ko hono husepāniti ko Manuelá.

Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Kōlina ke ne maʻulotu toko taha pē—naʻá ne fakapapauʻi ʻe ako fakataha hono fāmilí ki he ongoongoleleí. Ka ne femoʻuekina ʻa Manuela he ngaahi houa ngāue lōloá, pea ko e taimi ko ia naʻá ne foki ai ki ʻapí, naʻe ʻikai ke ne toe fie maʻu ʻe ia ke fanongo ki he ongo faifekaú.

Naʻe kamata lotu ʻa Kōlina ke loto ʻa Manuela ke mau talanoa, ka ne ʻosi atu ha ngaahi uike mo e ʻikai pē ha liliu heʻene tōʻongá. ʻI he ʻosi ʻa e lēsoní he ʻaho ʻe taha, ne ʻeke mai ʻe Kōlina fekauʻaki mo e ʻaukaí. Ne ma tōmui ki heʻema taimi akoʻi ʻe taha, ko ia ne ma fakamatalaʻi nounou ange pē ko e taimi ʻoku tau ʻaukai aí, ʻoku ʻikai ke tau kai pe inu ʻi ha houakai hokohoko ʻe ua. Lolotonga e taimi ko iá, ʻoku tau lotu ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai mo tataki kitautolu mo e niʻihi kehé. Naʻá ma palōmesi te ma akoʻi ki ai ha meʻa lahi ange ʻi heʻema ʻaʻahi hokó, peá ma mavahe fakavavevave atu leva.

Ne ma toe ʻaʻahi kia Kōlina hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Lolotonga e lēsoní, naʻá ma ʻohovale ʻi heʻene fakahā loto mamahi mai, “He ʻikai ke u lava au ʻo ʻaukai.” Naʻá ne fakamatala mai naʻe ʻaukai talu mei he taimi fakamuimui ne ma ʻaʻahi ange aí. Naʻe ʻikai ke ne kai pongipongi pe kai hoʻatā lolotonga e ʻahó peá ne toki kai efiafi pē. Ko ʻene ʻosi pē houakai ko iá, naʻe toe kamata ʻene ʻaukaí, ʻo ne toki kai efiafi pē ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá ne fai pehē ʻi ha ʻaho ʻe tolu. Naʻá ne tala mai, “Ne u feinga mālohi ʻaupito, ka naʻe fuʻu faingataʻa.”

Naʻá ma ofo ʻi heʻene tuí, peá ma fakamatalaʻi fakavave ange ko e ʻaho pē taha ʻoku ʻaukai ai ha tahá. Naʻá ma fie ʻilo pe ko e hā e taumuʻa ʻene feilaulau ko ʻení, ʻo ma ʻeke ange, “Kōlina, ko e hā e meʻa naʻá ke ʻaukai ki aí?”

“Maʻa hoku husepānití,” ko ʻene talí mai ia.

Naʻá ma ongoʻi ʻa ʻene fie muimui ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo e fekumi ki ha ngaahi tāpuaki maʻa hono fāmilí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻI he taimi ʻoku tau ʻaukai aí, ʻoku faʻa maʻu ʻe heʻetau ngaahi lotu mo e kole māʻoniʻoní ha mālohi lahi ange.”1 Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kia Kōliná. ʻI he uike pē hono hokó ne loto ʻa Manuela ke mau talanoa. Neongo naʻá ne fakafehuʻia e palani ʻo e fakamoʻuí hili ʻene ako ki aí, ka naʻe kamata ke ne lotu foki mo ia mo tauhi ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene holi ke ne lau lolotonga hono taimi mālōlō he ngāué. Naʻe faifai pē pea iku maʻulotu fakataha ʻa Kōlina, Manuela mo ʻena fānau ʻe toko tolú.

“ʻIkai ko ʻeni ʻa e ʻaukai kuó u filí? ke vete ʻa e ngaahi noʻo ʻo e angahalá, … vete ʻa e ngaahi kavenga mamafá, pea … tukuange ʻa e kau tamaioʻeikí” (ʻĪsaia 58:6).

Neongo naʻe fakalakalaka lahi ʻa Manuela, ka naʻá ne fāinga ke talangofua ki he Lea ʻo e Potó. Naʻá ne inu kava mālohi talu pē mei heʻene kei talavou. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he faingataʻa kiate ia ke tukú, ka naʻá ne manavasiʻi foki ki hano manukiʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻe ongoʻi pōpula foki ʻa Kōlina he ʻulungāanga hono husepānití, pea kuo taʻu lahi ʻene feinga ke tokoniʻi ia. Kuó ne maʻu ʻeni ha tui foʻou mo ha fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ʻaukaí, peá ne kamata ke ʻaukai maʻu pē ke maʻu ʻe Manuela ʻa e mālohi ke ne talangofua ki he Lea ʻo e Potó.

Naʻe fakamanatu mai kiate au ʻe he ʻofa ʻa Kōlina ʻi hono husepānití ʻa e talanoa ko ia ʻi he Fuakava Foʻoú ki ha tamai naʻe kole ki he kau ʻAposetoló ke fakamoʻui hono foha naʻe puké. Neongo naʻa nau ngāue ʻaki e tuí, ka naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko e maná. Neongo ia, naʻe fakamoʻui ʻe he ʻEikí ʻa e tamasiʻí, peá Ne toki fakamatala kimui ʻo pehē “ʻoku ʻikai ʻalu ki tuʻa ʻa e faʻahinga ko iá, ka ʻi he lotu mo e ʻaukai” (Mātiu 17:21).

Ko ia naʻe faifai pē pea maʻu ʻe Manuela ʻa e mālohi ke mavahe mei he meʻa naʻá ne ʻulungāanga ʻakí ʻo fakafou ʻi he lotú mo e ʻaukaí. Pea neongo naʻe manukiʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he kamataʻangá, ka naʻe ʻikai fuoloa kuo nau fakaʻapaʻapaʻi lahi ange ia ʻi heʻene fakahaaʻi ʻene moʻui mateaki maʻá e ʻEikí ʻaki ʻene muimui ʻi Heʻene ngaahi fekaú.

“Pea ʻe fakahinohino koe ʻe [he ʻEikí] maʻu ai pē, pea ʻe fakainu ho laumālié ʻo ka ʻikai ha vai, … pea te ke hangē ko e ngoue ʻoku fakaviviku” (ʻĪsaia 58:11).

ʻOku ʻomi ʻe he ʻaukaí, fakataha mo e tokoni, mālohi, mo e fakahinohino mei he ʻEikí, ʻa e faingamālie ke “tangaki ho laumālié ki he fiekaiá, pea fafanga ʻa e laumālie ʻoku mamahí” (ʻĪsaia 58:10) ʻo fakafou ʻi hono totongi ʻo ha foaki ʻaukai lahi. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē: “Mou foaki lahi koeʻuhí ke mou tupulaki foki mo kimoutolu. … ʻOku ou palōmesi kiate kimoutolu kotoa pē te mou fai iá ʻe toe lahi ange hoʻomou tuʻumālié, ʻi he fakalaumālié mo e fakatuʻasinó fakatouʻosi.”2

Naʻe ʻahiʻahiʻi lahi e tui ʻa e fāmili ʻAkuilá ʻi heʻenau teuteu atu ke papitaiso kinautolú. Taimi nounou pē mei heʻenau fokotuʻu e ʻaho ke nau papitaiso aí, kuo mole e ngāue ia ʻa Manuelá, pea naʻe ʻikai te na fakapapauʻi mo Kōlina pe ʻe totongi fēfē honau falé mo e ʻuhilá, mo ha meʻakai maʻa ʻena fānaú. Neongo naʻá na maʻu ha tokoni fakapaʻanga mei hona fāmilí, ka ne ʻikai feʻunga ia mo ʻena ngaahi kavenga fakapaʻangá.

Naʻe ʻikai ke na toe ʻilo pe ko e hā ʻe faí, ko ia naʻá na fakakaukau ke fakatau atu ʻena ʻū meʻá. Naʻá na ʻuluaki fakatau atu ʻena fanga kiʻi koloa mahuʻinga ʻi hona falé, hili iá ne na kamata fakatau atu leva mo ha toe meʻa pē ʻe lavá. ʻI he ʻosi ha uike ʻe taha, naʻe feʻunga e paʻanga naʻá na maʻú ke totongi ʻaki hona falé ki he māhina ko iá ka naʻá na kei ongoʻi manavasiʻi pē pe te na fēfē he ngaahi māhina hoko maí.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo haʻu e kāingalotu ʻo e koló ʻo tokoni kiate kinaua. Naʻe talanoa e palesiteni fakakoló mo Manuela ke ʻiloʻi e ngaahi tokoni kehe naʻá na fie maʻú. Pea naʻe ngāue fakataha e koló ʻi ha meʻa pē ne nau lava ke tokoniʻi e fāmili ʻAkuilá he tuʻunga ne nau ʻi aí.

Naʻe mamata e fāmili ʻAkuilá ki he ngaahi tāpuaki lahi ʻi he hokohoko atu ʻena muimui ki he ngaahi fekaú mo fai e meʻa kotoa pē ne na lava ke tokonaki maʻa hona fāmilí—kau ai mo ha ngaahi faingamālie ngāue foʻou. Naʻá na ako ʻo ʻiloʻi, naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí te Ne tokonaki maʻatautolu ʻo kapau te tau talangofua.

“Ka pehē ʻe toki ulo atu hoʻo māmá ʻo hangē ko e pongipongí, … pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻaó ʻa hoʻo māʻoniʻoní; pea ʻe muimui ʻiate koe ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí]” (ʻĪsaia 58:8).

Naʻe ʻalu hifo ʻa Manuela, Kōlina, ʻIovani, mo Lupito ʻAkuila ʻi he vai ʻo e papitaisó ʻi he ʻaho 9 ʻo Nōvema 2008. Naʻe hanganaki fiefia atu ʻa e siʻisiʻi tahá, ʻa Maliela, ki haʻane taʻu valu kae papitaiso. Ne vave pē maʻu ʻe Manuela e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kimui ange.

ʻI he ʻosi ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe hū ai ʻa Manuela mo Kōlina he temipalé ke maʻu hona ʻenitaumení, pea ʻokú na lolotonga teuteu ʻeni ke na foki ki he temipalé ʻo silaʻi ʻena fānaú kiate kinaua.

“Te ke fokotuʻu hake ʻa e tuʻunga ʻo e ngaahi toʻu tangata lahi” (ʻĪsaia 58:12).

Koeʻuhí ko Manuela mo Kōlina ʻi hona fāmilí ne ʻuluaki kau ki he Siasí, ʻokú na hoko ai ko ha ongo paionia ʻi heʻena ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí mo e feilalaú, ʻo na fokotuʻu ai ha sīpinga ʻo e anga māʻoniʻoní maʻa hona hakó pea ki he niʻihi kehé. ʻIkai ngata pē ʻi heʻena tokoniʻi ʻena fānaú ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ka naʻá na toe fakahā foki ki hona ngaahi kaungāmeʻá mo e kāinga ofí ʻa e fiefia ko ia kuó na maʻu ʻi heʻena moʻuí ʻi heʻena talangofua ki he ngaahi fekaú. Kuo feʻiloaki foki hanau niʻihi mo e kau faifekaú pea kuo papitaiso mo kinautolu.

ʻOku fakaava ʻe he ʻaukaí ʻa e matapā ki he ngaahi tāpuaki taʻe-hano-tatau ʻo e mālohi mo e fiemālie. ʻOku tau hangē pē ko e fāmili ʻAkuilá, ʻo tau fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi pea mo ha ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau feinga ke tau muimui ʻi he Fakamoʻuí. Mahalo te tau fāinga ke lavaʻi hotau ngaahi vaivai fakatāutahá pe ngaahi ʻahiʻahí pe hohaʻa hotau lotó koeʻuhi ko ha ngaahi fehālaaki ʻa ha niʻihi kehe. Mahalo te tau ongoʻi loto foʻi koeʻuhi ko hotau ngaahi mamahi fakaesino pe fakaeloto pe ko hano ʻūkuma ha ngaahi taimi ʻo e faingataʻaʻia fakapaʻanga. Ko e hā pē ha kavenga ʻoku tau fuesia, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻaukaí ke tau “tuku [ʻetau] kavengá ki [he ʻEikí], pea te ne poupouʻi [kitautolu]” (Saame 55:22). ʻI heʻetau talangofua ki he fono ʻo e ʻaukaí ʻi he tui mo e taumuʻá, te tau fakamoʻoniʻi ai ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ne talaʻofa ʻaki ʻi he ʻĪsaia 58.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph B. Wirthlin, “Ko e Fono ʻo e ʻAukaí,” Liahona, Siulai 2001, 89; Ensign, May 2001, 73.

  2. Marion G. Romney, “The Blessings of the Fast,” Ensign, July 1982, 4.

Naʻá ma fie ʻilo pe ko e hā e taumuʻa ʻo e feilaulau ko ʻení, ʻo ma ʻeke ange kia Kōlina pe ko e hā naʻe ʻaukai aí. “Maʻa hoku husepānití,” ko ʻene talí mai ia.

ʻI he lotu mo e ʻaukai ʻa Manuelá, naʻe faifai pē ʻo ne maʻu e mālohi ke tauʻatāina mei he meʻa naʻá ne ʻulungāanga ʻakí, pea naʻe teuteu e fāmili ʻAkuilá ke papitaiso kinautolu.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Michael Malm