2012
Ko Hono Fakatukupaaʻi Au ki he Hisitōlia Fakafāmilí
Fēpueli 2012


Ko e Ongoongoleleí ʻi Heʻeku Moʻuí

Ko Hono Fakatukupaaʻi Au ki he Hisitōlia Fakafāmilí

Naʻe kamata ʻaki ʻe Pīsope Peesi, ko e pīsope ʻo homau uooti ʻo e kakai lalahi kei talavoú, hono fakamatalaʻi ko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻoku ʻikai maʻá e ngaahi mātuʻá pē pe ngaahi kuí—ko e fatongia ia ʻo hotau toʻu tangatá pea ko e konga ia e ʻuhinga naʻe fekauʻi mai ai kitautolu ki māmani ʻi he taimi ko ʻení. Hili iá pea toki hoko mai ʻa e fakatukupaá: Ko e fakahokohoko fakamotuʻalea ʻi he FamilySearch. Ko hono moʻoní, naʻá ne fokotuʻu mai ke fakahokohoko fakamotuʻalea ʻe homau uōtí ha hingoa ʻe 100,000.

Ko ha ngāue lahi ʻaupito ia ke fai. ʻE fie maʻu ke fakahokohoko ʻe he tokotaha takitaha ha hingoa ʻe 1,000. Ka ʻi he taimi naʻe ʻeke mai ai ʻe Pīsope Peesi pe ko hai ʻe tukupā ke fakahoko e taumuʻá, ne hiki kotoa homau nimá.

Naʻe vave pē ʻa e hoko ʻo mahuʻinga e tukupaá ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku fakahū e polokalama ʻa e FamilySearch ki he fakahokohoko fakamotuʻaleá, lau e fakahinohinó, peá u kamata.

Naʻe ngali faingataʻa ʻi he kamataʻangá. Naʻe ʻikai ke faingofua maʻu pē hono lau ʻo e ngaahi meʻa ne hiki fakamataʻitohí. Ka ko e taimi kotoa pē ne kakato ai haʻaku seti hingoa, ne toe lahi ange ʻeku ongoʻi loto falalá.

Ne u fili ke fakahokohoko e ngaahi hingoá ʻi he lea faka-Sipeiní he ko e haʻu hoku fāmilí mei Silei. Mahalo ko hono ʻuhinga ia e ongo fakatāutaha ne u maʻu ki he meʻa naʻá ku faí. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi ko haʻaku taipeʻi pē ha ngaahi hingoa ka naʻá ku ʻiloʻi ko e hingoa takitaha ko ha tokotaha ia ʻe lava ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Naʻe vave ʻeku ʻiloʻi ko ha ngāue maʻongoʻonga ia ke fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. ʻOku ou nofo mamaʻo mei hoku fāmilí ʻo u faʻa ongoʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ha loko meʻa ia ke fai ʻi he tuku ʻa e lotú. ʻI heʻeku fai e fakahokohoko fakamotuʻaleá, ʻoku tokoni ia ke u fakaʻaongaʻi hoku taimí ʻi ha founga ʻoku ʻaonga, pea ʻe lava pē ke u fanongo mūsika pe ha ngaahi malanga lolotonga ʻeku fai iá.

Ne fakamālohia au ʻe hono fakaʻaongaʻi ʻe heʻemau palesiteni fakasiteikí ʻa e lea ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai mo ha ngāue te ne maluʻi lahi ange ʻa e Siasí ni ka ko e ngāue fakatemipalé mo e fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí ʻa ia ʻokú ne poupouʻí. ʻOku ʻikai mo ha ngāue te ne toe fakamaʻa ange ʻa e laumālié. ʻOku ʻikai mo ha ngāue ʻoku tau fai te ne ʻomi ha mālohi lahi ange kiate kitautolu. … ʻOku hanga ʻe heʻetau ngaahi ngāue ʻi he temipalé ʻo ʻufiʻufi mo maluʻi kitautolu fakafoʻituitui pea ʻi heʻetau hoko ko ha kakaí, ʻaki ha paletuʻa.1

Hangē ko e kakai lalahi kei talavoú pē ʻoku fakatefito hono ʻohofi ʻe he “ngaahi ngahau vela ʻa e filí” (1 Nīfai 15:24), ka ko ʻeni ia ne talaʻofa mai ʻe maluʻi au. Ne u ongoʻi ha holi mālohi ʻa e fakaʻamu ke tokoni ki he kāingalotu ʻo hoku uōtí ke nau maʻu ʻa e tāpuaki tatau, ko ia ne ma fokotuʻutuʻu ai mo haku kaungāmeʻa haʻama kulupu fakahokohoko fakamotuʻalea. Naʻe haʻu e kakai tokolahi mo e ʻū komipiuta toʻotoʻo. Ko e kakai ko ia kuo nau ʻosi maheni he ngāué ni, naʻa nau ʻoange ʻenau komipiutá ke fakaʻaongaʻi ʻe ha niʻihi kehe mo tali e ngaahi fehuʻi ʻanautolu ne toki kamakamatá.

ʻI he ngaahi māhina lahi hoko aí, ne fakahoko foki ʻe he kau taki fakauōtí ha ngaahi ʻekitivitī ke tokoni ki heʻemau taumuʻá. Ko ʻene loto foʻi pē ha taha, ʻoku mau fefakalotolahiʻaki leva. Naʻá ku ofo ʻi he uouangataha ne hoko kiate kimautolu tupu mei heʻemau ngāue fakataha maʻá e ʻEikí pea mo ʻemau fetauhiʻakí.

ʻI heʻene ʻosi angé, ne ʻikai ke aʻu ʻemau taumuʻa ke ngāue ki he hingoa ʻe 100,000 neongo naʻe fakakakato ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ha hingoa ʻe 1,000. Neongo ia, ko e fakatukupā ʻa ʻemau pīsopé naʻe ʻikai ko ha lau fika; ke tokoniʻi kimautolu ke maʻu haʻamau fakamoʻoni ki he hisitōlia fakafāmilí. Pea koeʻuhí naʻe kau ai ʻa e ngāue tokoní, feilaulaú, mo hono fakamoʻui ʻo ha niʻihi kehé, naʻa mau ongoʻi ʻa hono ʻaongá ʻi heʻenau fakamaʻa kimautolú.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke u kau ai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI heʻeku fakahoko ʻEne ngāué, ne u toe ʻiloʻi lelei ange ai Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní,” Liahona, ʻOka. 2010, 35.