2011
ʻOku ʻAʻana ʻa ʻEku Moʻuí
Sepitema 2011


ʻOku ʻAʻana ʻa ʻEku Moʻuí

Mahonilai Konisālesi, Molēlosi, Mekisikou

ʻI he hoko hoku taʻu 18, naʻe kamata talamai ʻe he kāingalotu ʻi hoku uōtí mo e siteikí ʻoku totonu ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Neongo ne u ʻosi palani maʻu pē ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ka naʻe ʻikai ke u saiʻia heʻenau fuʻu hohaʻá.

Fuoloa siʻi mei ai ne u kamata hoku taʻu ʻuluaki he kolisí. Koeʻuhí ko ʻeku ngāue mālohí, naʻe maʻu ʻeku sikolasipi ʻo lava ke u ako ai ʻi Siamane. Naʻe kehekehe ʻaupito ʻa Siamane mei Mekisikou, ʻa ē ne u tupu hake aí, ka naʻá ku tokanga lahi ke ʻilo e ʻulungāanga fakafonuá pea vave mo ʻeku ako ʻenau leá.

Naʻe faifai pea maʻu ʻeku ngāue tuʻu maʻu ʻi ha kautaha ʻiloa mei ʻIulope. Naʻe ʻalu hake fakafokifā ʻiate au ha ongo naʻe hangē e ngāue fakafaifekaú ia ko ha fatongia kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku ou holi ke fakahoko. Ne u pehē ke u ngāue he ngāueʻanga ko ʻení pea fiefia he ngaahi meʻa fakamāmani ʻe maʻu aí.

ʻI he ʻaho sinou ʻe taha naʻá ma ō ai mo hoku kaumeʻa ko Melanií ki he kolo ko Hītolopēkí. Naʻe ʻufiʻufi e halá he sinoú, pea hili pē ha ngaahi houa lahi kuo kamata ke ma fiemohea. Naʻá ma lele he maama kulokulá ʻi he vave ko e maile ʻe 65 (km ʻe 105) ʻi he houa ʻo ma tuiʻi ha pasi.

ʻI heʻeku ofo haké, naʻá ku sio ki he kau polisí, meʻalele ʻa e falemahakí, mo Melanī ʻoku tangi. Kuo taʻeʻaonga e kaá pea naʻá ku kei ʻi loto pē. Ne tō hoku loʻimatá heʻeku ʻiloʻi ʻema monūʻia ʻokú ma kei moʻuí. Naʻá ku kamata lotu ʻo fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi hono fakahaofi kimauá, ka ne ʻalu hake haʻaku ongoʻi manavasiʻi foʻou—naʻe ʻikai ke u lava ʻo ueʻi hoku ongo vaʻé.

ʻI heʻemau lele ki falemahakí, ne u fanongo ki he pehē ʻe he kau nēsí kapau naʻe lavea hoku hui tuʻá, mahalo he ʻikai ke u toe lava ʻo ʻalu. Ne u lotu ʻaki hoku lotó kotoa ki heʻeku Tamai Hēvaní. Naʻá ku ʻuluaki fakamālō ʻi hono fakahaofi aú, peá u fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ʻaʻaku ʻeku moʻuí. Ne u palōmesi ange leva, “Kapau ʻoku hao pē hoku ongo vaʻé peá u lava ʻo ʻalu, te u ngāue fakafaifekau ʻaki hoku lotó mo e ʻatamaí kotoa.”

Hili ha houa ʻe fā ʻi he falemahakí, naʻe sai pē lipōtí: Te u toe lava pē ʻo ʻalu. Naʻe ʻikai ke kei fakaʻapē ʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ka ne u maʻu ha holi mālohi ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní mo e niʻihi kehé ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko ʻetau Tamai Ia ʻi Hēvaní, pea te Ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi mana ʻi heʻetau moʻuí.

Hili e meʻa naʻe hokó naʻá ku pehē ke u tali e ngāue naʻe talamaí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻa e ʻEikí ʻa hoku taimí mo e meʻa hono kotoa. Ko e hā ʻoku ʻikai ke u foaki ai kiate Ia ha konga siʻi ʻo e taimi ko iá pea ngāue Maʻana ʻi ha taʻu ʻe ua?

ʻI heʻeku ʻosi mei he akó, naʻe uiuiʻi au ke u ngāue ʻi Felengifeeti ʻi Siamane. Ne u fakamoʻoni ʻo kau ki heʻeku Tamai Hēvaní lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui, ko ʻeku Tamaí Ia, pea ʻokú Ne maluʻi au. Kuó Ne foaki mai ʻeku moʻuí, pea ʻe ʻAʻana maʻu pē ia.