2011
Ko e ʻOange ha Faingamālie ʻo e ʻOtuá ke Ne Tāpuakiʻi Kitautolu
Sepitema 2011


ʻOange ha Faingamālie ʻo e ʻOtuá ke Ne Tāpuakiʻi Kitautolu

ʻOku lava fēfē ke fai ha mali temipale ʻe 17 ʻi loto ʻi ha taʻu ʻe fā, ʻi ha vahefonua ʻi ʻĀsenitina ʻoku siʻi ai e ngaahi kolo ʻo e Siasí? ʻOku pehē ʻe he kau takí ʻoku faingofua pē ʻa e tali ki aí: ko e talangofuá.

ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻa e taʻahine taʻu 21 ko Sisela Silivá mo hono fāmilí mei Menitousa ʻi ʻĀsenitiná ki he kolo mamaʻo taha ko ʻUsuaiá ki he feituʻu fakatongá, naʻá ne fifili pe ko e ʻosi nai ia ʻa hono ngaahi faingamālie ke mali ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai ha siteiki ʻi Menitousa ʻoku lahi hono ngaahi uōtí mo e Kāingalotú, ka ko ʻUsuaia—ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he motu ko Tiela teli Fuekó—naʻe toko 600 pē ʻa e kāingalotu ai naʻe kau ki ha ngaahi kolo iiki ʻe tolu.

Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Naʻe mali ʻeku ongomātuʻá he temipalé, pea naʻá ku fie maʻu ke ʻaʻaku ʻa e tāpuakí ni—ke u mali mo ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí, ha taha ʻe lava ke ma faʻu ha fāmili taʻengatá. Ka ʻi heʻeku aʻu mai ki ʻUsuaiá, naʻe tokosiʻi ʻa e kakai lalahi kei talavou hení peá u fifili pe ʻe lava nai ke hoko ʻeni.”

Naʻe hohaʻa ʻa Lukasi Lomana ki he ngaahi meʻa tatau pē naʻe hohaʻa ki ai ʻa Siselá. Naʻe hiki hono fāmilí ki ʻUsuaia lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻUlukuaí. ʻI heʻene foki hake ʻi he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe vave ʻene fakatokangaʻi ʻa e tokolahi ange ʻa e kau tāutaha tangata kei talavoú ʻi he kau tāutaha fefiné. Ka neongo ia, naʻá ne kei fakapapauʻi pē ke ne talangofua ki he faleʻi ʻa e kau taki fakalotofonuá ke teiti pē mo e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Ne fakaʻau ke faingofua ange ʻa e muimui ki he faleʻi ko iá hili e fetaulaki ʻa Lukasi mo Sisela ʻi he lotú peá ne lesisita ʻi he ngaahi kalasi lea faka-Pilitānia naʻe faiako ai ʻa Lukasí. Naʻe kamata ke ne lue mo ia ki ʻapi ʻi he ʻosi ʻa e kalasí, pea ʻikai fuoloa kuo kamata leva ke na teiti. ʻI heʻena lotua fakafoʻituitui ʻena fetuʻutakí ʻa ia ne fakaʻau pē ke lahi angé, ʻokú na pehē naʻe fakapapauʻi mai ʻeni ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30; T&F 98:12).

Naʻe mali ʻa Lukasi mo Sisela ʻi he puleʻangá ʻi ʻEpeleli ʻo e 2005, ʻo hangē ko hono fie maʻu ʻe he lao ʻo ʻĀsenitiná, peá na toki sila ʻi he Temipale Puenosi ʻAealesi ʻĀsenitiná. Naʻe mahuʻinga ʻena silá ki he kau mēmipa kei talavou ʻo e Siasí ʻi ʻUsuaiá: ko e fuofua mali temipale ia mei ha mali temipale ʻe 17 ʻi loto he taʻu ʻe fā kuohilí.

Ko ha Talanoa ki ha Lavameʻa Maʻongoʻonga

ʻOku lava fēfē ke fai ha ngaahi mali temipale lahi ʻi ha vahefonua ʻoku siʻi hono fanga kiʻi koló ʻi ha kiʻi taimi nounou pehē? ʻOku pehē ʻe he kau takí ʻoku faingofua pē ʻa e tali ki aí: ko e talangofuá.

ʻOku pehē ʻe Maselino Toseni, ko e palesiteni ki muʻa ʻo e vahefonua ʻUsuaiá, “Ko ha talanoa ʻeni ki ha lavameʻa maʻongoʻonga.” ʻOku tā ʻe he niʻihi kei talavoú ni ha faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku nau maʻú ko ʻenau talangofua ki he ʻEikí, kau palōfitá, mo ʻenau kau taki fakalotofonuá, pea ʻoku nau muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku fakatahatahaʻi ʻa e niʻihi kei talavou ʻi he vahefonua ko ʻeni ko ʻUsuaiá ʻe he ʻulungāanga leleí ni.”

Ka neongo iá, ʻoku pehē ʻe Palesiteni Toseni “ʻoku fie maʻu ke ngāue lahi [ʻa e kau taki fakalotofonuá] ki he feinga ko ʻeni ʻoku fakahoko ʻi he vahefonuá ʻi ha kiʻi taimi lōloa” kae toki ola ʻenau akonaki mo e faleʻi fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e mali temipalé.

ʻOku pehē ʻe he palesiteni fakavahefonua ʻo ʻUsuaiá, ko Lōpeto ʻIkinasio Siliva, ko e meʻa naʻá ne fakatokangaʻi hili ʻene hiki mai mo hono fāmilí ki ʻUsuaia ʻi he 2004 ko e tokolahi ʻo e kau ʻosi ngāue fakafaifekau mo e kakai fefine lalahi kei talavou ne teʻeki malí. Naʻe kau hono ʻofefine ko Siselá he kulupu ko ʻení. Naʻá ne pehē naʻe ʻi ai e taumuʻa ʻa e kakai lalahi kei talavoú ke mali ʻi he temipalé ka naʻe fie maʻu ke poupouʻi mo fakahinohinoʻi kinautolu.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Siliva, “Ne u talaange kiate kinautolu kapau ʻoku tau fie maʻu hatau hoa taʻengata, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau kumi ha taha ʻoku haohaoá. Ka kuo pau ke tau lotu ʻo kole ki he ʻEikí ke tokoni mai, pea kuo pau ke tau ngāue faivelenga ʻi he Siasí.”

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakalahi ʻo e ngaahi ʻekitivitī maʻá e kakai lalahi kei talavoú—kau ai ʻa e ngaahi faeasaiti mo e ngaahi ʻekitivitī fakataha mo e kakai lalahi kei talavou mei Lio Kalekousi mo e ngaahi kolo fakatokelaú—ka naʻe fakamamafaʻi ʻe he kau takí ʻa hono mahuʻinga ʻo e lotú, faivelengá, mo e moʻui tāú. Naʻa nau poupouʻi foki e kakai lalahi kei talavou ʻi ʻUsuaiá ke nau maʻu ha tui feʻunga ke lavaʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau manavasiʻi ki aí.

Naʻe ʻIkai Haʻamau Meʻa ʻe Maʻu

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Siliva, “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku hohaʻa lahi ki ai ʻa e niʻihi kei talavou hení pe ʻe lava fēfē ke nau mali kapau ʻoku ʻikai lahi e meʻa ʻoku nau maʻú. Kuo mau tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau maʻu e meʻa hono kotoa ka tau toki mali.”

Naʻe maheni ʻa Lute Lotilikasi mo ʻImanuela Siliva ʻi he taimi naʻe kole ange ai ke na tokoni ʻi hono fokotuʻutuʻu ha ʻekitivitī fakavahefonua fakataha ʻi Fēpueli 2006 maʻá e kau tāutaha kei talavoú ʻi Lio Kalekousi, ʻa ia naʻe maile ʻe 200 tupu (km ʻe 320) ki he feituʻu fakatokelaú. Ko e fakaʻamu ia ʻa hona kaumeʻa naʻe kole ange ke na ngāue fakatahá, ke na maheni. Ko e manatu ʻeni ki ai ʻa ʻImanuela ʻa ia kuo taʻu ʻe ua ʻene foki mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona ʻAlesona Tūsoní, “Naʻe ʻaonga pē.”

ʻI heʻena mali mo Lute ʻi ha māhina ʻe ono mei he taimi ko ʻení, naʻe tokoni ʻena teuteú—fakalaumālie mo fakatuʻasinó—ke ikunaʻi ʻena manavasiʻi ki he kahaʻú.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻImanuela fekauʻaki mo hono tali ʻene ngaahi lotú, “Ne u ongoʻi e ʻofa ʻa ʻeku Tamai ʻi Hēvaní mo ʻEne finangalo ke u faʻu ha fāmilí. ʻI heʻeku fokotuʻu pē ʻa e taumuʻa ko iá, naʻá Ne fakahā mai leva ʻa e foungá mo tokoni mai ke u kumi hoku uaifí.”

Naʻe pehē foki ʻe Lute naʻe tokoni ʻa e ngaahi taumuʻa naʻá na fokotuʻu fakataha ko e ongomeʻa malí, kau ai ʻa e ngāue mālohi ke tānaki ha paʻanga ki heʻena ʻalu ki he temipalé, ke na laka ai ki muʻa. ʻOkú ne pehē, “Taimi ʻe niʻihi naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻá ma loto ke fakatau mai, ka naʻá ma pehē pē, ‘ʻIkai, kuo pau ke ma fakahaofi ʻema paʻangá kae lava ke ma ō ki he temipalé.’”

Naʻe ʻosi pē ʻena kiʻi paʻangá he totongi ʻena puna ki he Temipale Puenosi ʻAealesi ʻĀsenitiná mo ʻena fokí ʻi he 2006. ʻOku talamai ʻe ʻImanuela ʻa e meʻa tatau pē ʻoku lea ʻaki ʻe kinautolu ʻoku mali foʻoú, “Hili iá, naʻe ʻikai toe ʻi ai haʻama meʻa ʻe maʻu.” ʻOkú ne kata mo Lute he ʻahó ni ʻi heʻena manatu ki aí, mo ʻena fakafetaʻi naʻe lava ʻe heʻena tuí ʻo ʻave kinaua ke na “aʻusia ʻa hono fakaʻofoʻofa” ʻo ʻena sila he temipalé —ko ha meʻa ʻoku kei mahuʻinga ange kiate kinaua ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOku pehē e Lute, “ʻE lava pē ke lahi ʻetau ongoʻi manavasiʻí ʻi heʻetau fakakaukau atu ke tau malí. Fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻú? Fēfē hotau tuʻunga fakapaʻangá? Fēfē hono ʻohake ʻo e fānaú? Ka he ʻikai fie maʻu ke tau hohaʻa kapau ʻoku tau talangofua ki he folofola ʻa e ʻEikí, ʻalu ki he temipalé, pea kamata faʻu hotau ngaahi fāmilí. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai malava ke tau fakakaukau atu ki ai.”

He ʻIkai Te Ke Lava ʻo Palani ʻa e Meʻa Kotoa Pē

ʻI he mole e ngāue ʻa ʻIsikeli ʻAkositini Folaú ʻi he konga ki muʻa ʻo e 2006, ko e ʻosi ia ʻa e meimei taʻu ʻe ua ʻene foki mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe teʻeki ai pē ke mali ka naʻá ne ongoʻi ʻe ia naʻe ʻikai ke ʻi ʻUsuaia hono uaifi ki he kahaʻú. Naʻá ne fakakaukau ke ʻalu ki he temipalé ʻo maʻu ha fakahinohino ai.

ʻOkú ne pehē,“Ne u fie maʻu ke toe lahi ange ʻeku fetuʻutaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí maʻakú, pea feinga ke maʻu e ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe tokoni e temipalé ke u maʻu ia.”

ʻI heʻene aʻu ki Puenosi ʻAealesí hili ia haʻane fononga pasi he maile ʻe 2,000 (km ʻe 3,200) ʻi ha ʻaho ʻe tolu, naʻá ne nofo mo hano ngaahi kaungāmeʻa pea mo hano kāinga lolotonga ʻene toutou ʻalu ki he temipalé. Hili mei ai ha ngaahi uike lahi kuo kamata ke ʻosi e paʻanga ʻa ʻIsikelí peá ne fakakaukau ke foki ā ki ʻUsuaia. Ka ne maʻu ange ʻe ha pīsope pē ai haʻane ngāue, peá ne fakakaukau ke toe nofo pē.

Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻe fetaulaki ʻa ʻIsikeli mo ha finemui ko Malina Mase ʻi ha ʻekitiviti faka-Siasi naʻe fai. Naʻe faingofua ʻena fetalanoaʻakí, pea vave pē ʻene ongoʻi fiemālie ke feohi mo iá. Naʻe leaʻaki ʻe Malia ha meʻa naʻe saiʻia ai ʻa ʻIsikeli ʻi heʻena toe feʻiloaki ʻi ha ʻekitivitī ʻa e kau tāutaha lalahi kei talavoú naʻe fai.

ʻOku manatu ʻa ʻIsikeli ki ha lea ʻa Malina lolotonga haʻanau fealeaʻaki kau ki he ngaahi taumuʻá, “ʻOku totonu ke tau moʻui ʻaki e tuʻunga moʻui ʻa e tokotaha ʻoku tau fekumi ke mali mo iá.”

Naʻe lotu ʻa Malina ke maʻu hano hoa ʻoku moʻui tāú. Naʻá ne ʻiloʻi ha kau talavou tokolahi ka naʻá ne saiʻia ʻi he tuʻunga fakalaumālie ʻa ʻIsikelí.

Naʻe tokoni hona kaumeʻa ke kumi ha feituʻu ofi ange ki he ngāue ʻa ʻIsikelí, ʻa ia naʻe houa ʻe tolu ʻa e ʻalu pasi ki ai mei he feituʻu naʻá ne lolotonga nofo aí. Ko hono olá, naʻe vahaʻa hala pē ʻe ua mei hono fale nofo totongi foʻoú—ʻi ha kolo naʻe toko 13 miliona e kakai aí—mei he ʻapi ʻo Maliná.

Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Naʻe ʻikai ke u palani au ke u nofo ofi atu ki hono ʻapí. Naʻe ʻikai pē ke u ʻiloʻi ʻe au ʻa e feituʻu naʻe nofo aí.”

Naʻe hoko e nofo ofi ʻa ʻIsikeli kia Maliná ko ha faingamālie lelei ke sio ai kiate ia, pea naʻe talitali loto māfana ia ʻe hono fāmilí. Naʻe hoko e fetautaulaki e ngaahi meʻa naʻe hokó ko ha tali ki heʻene ngaahi lotú.

Naʻe teiti e ongo meʻá pea kamata leva ke na palani fakataha ki hona kahaʻú. Hili ʻena mali ʻi he temipalé he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2006, naʻá na hiki leva ki ʻUsuaia.

ʻOku pehē ʻe ʻIsikeli ʻi heʻene toe fakakaukau ki he kuohilí, “ʻOku ʻikai lava ke mahino maʻu pē kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ʻetau Tamaí, pea he ʻikai ke tau lava ʻo palani e meʻa kotoa pē. Ka ʻe lava ke tau talangofua mo ʻoange kiate Ia ha faingamālie ke Ne tāpuakiʻi kitautolu.”

Ko e Meʻa Fakaʻofoʻofa ke ʻI ai Hato Fāmili

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Toseni ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo ʻomi ʻe he mali temipalé ki ʻUsuaiaá ko hono “aʻusia ko ia ʻo e ʻaho ʻe tataki ai ʻa e Siasí ʻe he fānau ʻo e fuakavá. Ko hono olá ko e mafola ʻa e ongoongoleleí ʻi heni, pea ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí”—ʻo hangē tofu pē ko ʻene tāpuakiʻi e ngaahi hoa mali faivelenga ʻoku nau mali ʻi he temipalé.

ʻOku pehē ʻe Lute Siliva, “Naʻe fakafiefia e ngaahi talanoa kotoa pē ʻi heʻeku kei siʻí mo e lea ʻa homau kau takí kiate kimautolu ʻo kau ki he malí.” ʻOkú ne ʻiloʻi ʻeni ʻoku fie maʻu ke ngāue kae “ʻikai toe ʻi ai ha palopalema ʻi he moʻui ko ʻení, ka ʻoku ou ongoʻi naʻe moʻoni e ngaahi talanoa ko iá. Ko e tāpuaki lahi taha ʻo e mali ʻi he temipalé ʻa e fiefia ko ia ʻoku ou ongoʻi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku mau taha ko ha fāmili taʻengatá.”

Naʻe tokoni ʻene tā sīpingá ke papitaiso ai ʻene tamaí ʻi he 2008 pea ʻave hono fāmilí ki he temipalé ʻo silaʻi ai kinautolu hili ha taʻu ʻe taha mei ai.

ʻOku pehē foki ʻe Lukasi Lomani, “Mavahe mei hono ʻohake ʻeku fānaú ʻi he ongoongoleleí, ko e tāpuaki naʻá ku fiefia taha aí ko e fiefia mo e melino naʻe ʻi hoku lotó ʻi heʻeku ʻiloʻi kuó u fakahoko ʻa e ouau fakamoʻui ʻo e mali taʻengatá. ʻOku hanga ʻe heʻeku feohi fakataha mo hoku uaifí mo e fānaú ʻo fakafoʻou ʻa e ongoʻi fiefia ko iá. ʻOku hangē ia ko e teka ʻa ha konga sinou kuo fakafuopotopotoʻí, pea ʻalu pē taimí mo ʻene tupu ʻo lahí. ʻOku ou fakamālō lahi ange ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻeku mali ʻo kamata ha fāmilí.”

ʻOku toe pehē ʻe Malina Folau, “Ko e meʻa fakaʻofoʻofa ke ʻi ai hato fāmili. ʻE lava pē ke faingataʻa he taimi ʻe niʻihi he ʻoku lahi ʻa e meʻa ke akó, ka ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia.”

Puenosi ʻAealesi

ʻUsuaia

“Ko e tāpuaki lahi taha ʻo e mali ʻi he temipalé ʻa e fiefia ko ia ʻoku ou ongoʻi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku mau fakataha ko ha fāmili taʻengatá,” ko e lau ia ʻa Lute Siliva, ʻoku hā mo hono husepāniti ko ʻImanuelá, mo hona ʻofefine ko Panilá ʻi lotomālie ki he tafaʻaki toʻomataʻú. Taupotu ki ʻolungá: Ko ʻIsikeli mo Malina Folau, mo hona ʻofefine ko ʻAiliní. Taupotu ki laló: Ko Lukasi mo Sisela Lomano, mo ʻena fānaú ko Penisimani mo Lepeka.

“Kapau ʻoku tau fie maʻu hatau hoa taʻengata, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau kumi ha taha ʻoku haohaoá. Ka kuo pau ke tau lotu ʻo kole ki he ʻEikí ke tokoni mai, pea kuo pau ke tau ngāue faivelenga ʻi he Siasí” ko e lea ia ʻa Lopeto ʻIkinasio Siliva, ko e palesiteni fakavahefonua ʻo ʻUsuaiá, ki he kakai lalahi kei talavoú, pea naʻe muimui e tokolahi (ʻoku hā atu he tā ʻi ʻolunga) ki he faleʻi ko iá ʻo nau mali ʻi he Temipale Puenosi ʻAealesi ʻĀsenitiná.

Tā ʻo e Temipale Puenosi ʻAealesi ʻĀsenitiná naʻe fai ʻe Néstor Curbelo; mapé naʻe tā ʻe he Mountain High Maps © 1993 Digital Wisdom, Inc.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Michael R. Morris, tuku kehe ʻo ka toki fakahā atu; ʻata mei muí © iStockphoto

Taupotu ki ʻolungá: faitā ʻa Gabriel J. Paredes; tā ʻo Palesiteni Hingikelī naʻe fai ʻe Drake Busath