2011
Aʻusia ha Kiʻi Konga ʻo Hēvani ʻi Māmani
Sepitema 2011


Aʻusia ha Kiʻi Konga ʻo Hēvani ʻi Māmani

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 9 ʻo Nōvema, 1976. Ke maʻu kakato e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, vakai ki he speeches.byu.edu.

ʻOku fie maʻu ki he mali fakasilesitialé ha moʻui fakatapui ʻoku taau pea mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakasilesitiale, ʻa ia ʻoku tupu mei ai ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni mo e hakeakiʻí ʻi he moʻui ka hokó.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he mali temipalé ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻalu ʻo fakahoko ai hoʻo malí. Ko e mali fakasilesitialé ʻa e meʻa ʻokú ke faʻufaʻu ʻi hoʻo tauhi moʻoni ki he ngaahi fuakava toputapu naʻá ke fai lolotonga ʻa e ouau mali temipalé.

Hili hono fakahoko ʻo e ngaahi fakapapaú, ʻoku fie maʻu leva ki he mali fakasilesitialé ha moʻui taau kuo fakatapui pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakasilesitialé, ʻa ia ʻoku tupu mei ai ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni mo e hakeakiʻí ʻi he moʻui hoko maí. Kapau te tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻoku fekauʻaki mo e mali fakasilesitialé, ʻe lava ke tau maʻu mo hotau hoá pea mo hotau fāmilí ha kiʻi konga pē ʻo hēvani ʻi māmani. Pea ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ko iá, ko ʻetau akoako ia ke tauhi e ngaahi fono tatau pē ʻoku ngāue ʻaki ʻi he langí. ʻOku tau akoako ʻa e founga ʻo e nofo mo e Tamaí pea mo e ʻAló pea mo hotau ngaahi fāmilí ʻi he nofo taʻengata ka hoko maí. ʻI heʻeku fakakaukaú, ko e pōpoaki ia ki māmani ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko Hono Fili ʻo ha Hoá

ʻOku faʻa fehuʻi ʻe he kāingalotu tāutaha ʻo e Siasí, “Te u maʻu fēfē ʻa e tokotaha totonu ke u mali mo iá?” Te u fokotuʻu atu ha founga. Fakafuofuaʻi ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo kinautolu ʻe ala hoko ko ho hoa ʻi he kahaʻú. ʻUluakí, kapau ko e mēmipa ia ʻo e Siasí, ʻoku mālohi nai mo tui kakato ki ai, pe ʻoku moʻui fakafiefiemālie pe fakafili ki he Siasí? Uá, kapau ʻoku ʻikai ke kau ki he Siasí, ʻoku fie fanongo nai ki he ongoongoleleí mo hono ngaahi akonakí pe ʻoku ʻikai tokanga fakamātoato pe ʻoku fakafili pē ia?

Kapau te ke mali mo ha mēmipa mālohi he siasí ʻi he temipalé ki he nofo taimí pea mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá ʻi he fuakava foʻou mo taʻengatá, ʻe ʻi ai nai haʻo palopalema? ʻIo. Te ke lava nai ʻo fakaleleiʻi kinautolu? ʻIo. Naʻe mei lelei ange nai ho faingamālie ke fakaleleiʻi kinautolu pea fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ʻo kapau naʻá ke mali ʻi he temipalé? ʻIo. Ka kapau te ke mali mo ha taha ʻoku fakafili ki he Siasí pe ʻoku fakafiefiemālie, ʻokú ke ʻi ha tuʻunga leva ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe fie maʻu ke ke fili ai ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ko iá mo e Siasí. Ko ha fatongia mamafa moʻoni ia.

ʻI he taimi te ke fili ai ho hoá, fakapapauʻi ʻokú mo fakatou maʻu ʻa e holi ki ha fetuʻutaki ʻi ha mali ʻoku fakasilesitiale, ha holi ke maʻu ha hoa ki ʻitāniti, ha holi ke maʻu ha fāmili ki ʻitāniti, pea mo ha holi ke nofo ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Tauhi ʻa e Fonó

Kuo fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻe toki lava pē ke tau fakataha mo hotau hoá ʻi ʻitāniti ʻo kapau te tau tauhi ʻa e fonó. ʻOkú Ne folofola mai ʻi ha fakahā ʻi onopooni:

“Teuteu ho lotó ke ke tali mo talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa ia ʻoku ou ʻamanaki ke ʻoatu kiate koé; he ko kinautolu kotoa pē kuo fakahā ki ai ʻa e fono ko ʻení kuo pau ke nau talangofua ki ai.

“He vakai, ʻoku ou fakahā kiate koe ha fuakava foʻou mo taʻengata” (T&F 132:3–4).

ʻOku totonu ke lau mo ako ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e vahe 132 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai tuʻu ha taha ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEikí mo e tokotaha faisilá ʻi he taimi ʻokú ne fakahoko ai ʻa e ouau ʻo e silá? Ko ha ouau fakaʻofoʻofa ia pea ongo ki he lotó.

Naʻe fakamahinoʻi tonu pē ʻe he Huhuʻí ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e mali temipalé ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Pea ko e meʻa ki he fuakava foʻou mo taʻengatá, naʻe fokotuʻu ia ki hono kakato ʻo hoku nāunaú; pea ko ia ia te ne maʻu hano kakató kuo pau pea te ne tauhi ʻa e fonó, pe ʻe fakamalaʻiaʻi ia” (T&F 132:6).

Naʻe folofola foki ʻa e ʻEikí, “Ko ia, kapau ʻe mali ha tangata mo hano uaifi ʻi he māmaní, pea ʻikai te ne mali mo ia ʻiate au pe ʻi heʻeku leá, peá ne fuakava mo ia ʻi he lolotonga ʻene kei ʻi māmaní pea fuakava ʻa e fefiné mo ia, ʻe ʻikai mālohi ʻa ʻena fuakavá mo e malí ʻo ka na ka mate, pea ʻo ka na ka mamaʻo mei he māmaní” (T&F 132:15).

ʻOku tau ʻiloʻi koā ʻoku fakahā mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, kapau ʻe ʻikai ke tau fakahoko ʻa e mali fakasilesitialé, he ʻikai ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e nāunau māʻolunga taha ʻi he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, T&F 131:1–4)? ʻOku mahino mai foki ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mali temipalé: ʻoku nonoʻo ʻa kinautolu kae ʻoua kuo fakamāvae ʻe he maté—ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ia ke te fakakaukau atu ki ai.

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e ongoongoleleí pea mo e taumuʻa ʻo e mali fakasilesitialé ke fakatahaʻi pē kitautolu ka ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e fakapale māʻolunga taha ʻa ʻetau Tamai Hēvaní: ʻa e hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, fakatokolahi ʻi he puleʻanga ko iá, mo e moʻui taʻengata mo hotau ngaahi fāmilí.

Kaka Fakataha

ʻOku hangē ʻa e mali fakasilesitialé ko e kaka moʻungá. ʻOkú ne haʻihaʻi koe ki hao hoa taʻengata, peá ke kamata kaka leva he moʻungá. ʻI he maʻu ʻo e fānaú, ʻokú ke haʻi koe kiate kinautolu pea hoko atu hoʻo fonongá. ʻE pukepuke fakataha ʻe he ngaahi maeá ʻa e kau kaka moʻungá, ka ʻe hanga ʻe he havilí, ʻuhá, sinoú, mo e ʻaisí—ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo māmaní—ʻo feingaʻi ke fusi hifo kimoutolu ke mou tō mei he moʻungá.

Te ke aʻu fēfē ki he tumuʻakí? Kapau ʻe tuʻusi ʻe he Faʻeé mo e Tamaí ʻa e maea ʻokú ne haʻi fakataha kinaua pea mo ʻena fānaú, mahalo ʻe tō ha taha ʻiate kinaua mei he moʻungá pea mahalo te ne fusi hifo ai mo ha niʻihi ʻo e fāmilí. ʻE lava pē ke tō kotoa e fāmilí mei he moʻungá pea ʻikai ke nau aʻu ki he tumuʻakí. He ʻikai lava ke tau tuku ke hoko ʻeni. Tau manatuʻi maʻu pē ko ʻetau hoko ko ia ko e kau mēmipa ʻo ha fāmilí, ʻoku haʻihaʻi ai kitautolu ki ha timi kaka moʻunga ʻoku nau feinga ke toe foki hake ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku pehē ʻe ha palōveape ʻiloa, “Te ke hiki hake au pea te u hiki hake koe, pea te ta kaka hake fakataha.”

ʻOku ʻikai ko ha ʻakau tokotoko ʻa hoto malí. ʻOku ʻikai te ke mali mo ha taha ʻokú ke pehē ʻoku kiʻi māʻolunga siʻi ʻi he kau ʻāngeló peá ke fakafalala ki he tokotaha ko iá. Ka ʻokú ke fakatupulaki hoʻo ngaahi meʻafoakí mo ho ngaahi talēnití. ʻI hoʻo fakalakalaká, ʻokú mo tupulaki fakataha ai, ʻo mo fepoupouaki mo fefakamālohiaʻaki.

Ne u pehē ange ki hoku uaifí ʻi he teʻeki ke ma malí, “ʻIloʻi Mele, ʻoku ou ongoʻi ʻe fie maʻu ke u ngāue mālohi fakalotofonua mo fakavahaʻapuleʻanga kae ola lelei ʻeku pisinisí. ʻOkú ke fie ʻalu mo au ʻi he fononga ko iá?” Naʻá ne talamai ʻio. Hili ha taʻu ʻe hongofulu ʻema malí, naʻe kole mai ke u ʻalu ki ʻIngilani, pea naʻá ne ʻalu mo au. Hili iá ne ma ō ki Siamane pea ki Sipeini kimui ai. Naʻá ne ʻalu fakavahaʻapuleʻanga, ʻilo e ngaahi anga fakafonua lahi, pea poto he ngaahi lea fakafonua lahi he naʻá ne ʻosi fakapapauʻi te ma ngāue mo tupulaki fakataha.

Manatuʻi ke mo feangaleleiʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi he tuʻunga ʻokú mo ʻi aí mo ia ʻokú mo loto ke mo aʻusiá.

ʻOku ou manatu ki ha fefine ʻi hoku uōtí he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi he taimi ne u pīsope aí. Ne ʻi ai ʻene ngaahi palopalema mo hono husepānití ʻi heʻena nofo malí. ʻI heʻemau talanoá, naʻe kamata ke ne hanga ʻo tuku hifo hono husepānití ʻi he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ko ia ʻoku fie maʻu ke fakahīkihikiʻi ai ia kae lava ke ne kei fakaʻapaʻapaʻi pē iá. Naʻá ne lau ki heʻene taʻefeʻunga ke hoko ko ha tamaí,ʻene ngaahi taʻefeʻunga ʻi heʻena fetuʻutaki fakamalí, ʻene taʻefeʻunga ke tauhi e fāmilí, pea mo e ʻene taʻefeʻunga he ngaahi meʻa fakasōsialé.

Ne u fehuʻi ange ki ai, “Ko e hā ʻokú ke fai ai ʻeni ki ha tangata ʻoku totonu ke ke ʻofa ai mo poupouʻí?”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku lelei ange hoʻo fakakikihi mo ha taha ʻokú ke ʻofa aí he ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e tafaʻaki te ke lava ʻo ʻai ke ne mamahi taha aí.”

Pea ko ʻene fakamātoato ʻeni.

Neongo ia, ʻoku fie maʻu ke tau ngāue ʻaki ʻe kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí ʻetau tauʻatāina ke filí pea fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau tupulaki aí. ʻOku ʻi ai e ngaahi vaivai ʻo e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻiloʻi ʻe he filí ʻa e vaivaiʻanga ʻo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí, ho ngaahi kaungāmeʻá, ʻa kinautolu ʻoku mou kaungā lokí, ho ngaahi tuongaʻané mo e tuofāfiné, mo hoʻo mātuʻá. ʻOku mahino nai kiate koe ho tafaʻaki ʻokú ke laveangofua aí? Ko e fakapulipuli ki ha nofo mali fiefiá ko hono maluʻi ʻo e tafaʻaki ʻoku laveangofuá pea ʻoua naʻá ke fakaʻaongaʻi hala e ngaahi vaivaiʻanga ʻo kinautolu ʻokú ke maheni lelei taha mo iá, ʻofa taha aí, mo malava ke ke fakaloto-mamahiʻi tahá.

“Ko ia, fakamālohia ʻa ho kāingá ʻi hoʻo ngaahi lea kotoa pē, pea ʻi hoʻo ngaahi lotu kotoa pē, pea ʻi hoʻo ngaahi naʻinaʻi kotoa pē, pea ʻi hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē” (T&F 108:7). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fie maʻu ke mou fetokoniʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi hoʻomou lotú mo e naʻinaʻí, mo hoʻomou ngaahi ngāué.

ʻOku ou manatu ki ha ongomeʻa mali kei talavou ne toki ʻosi ʻena ako ʻi he kolisí. Naʻe ʻoange ʻe he mātuʻa ʻe taha hona ʻapi; naʻe fakanāunau ia ʻe he mātuʻa ʻe tahá pea fakatau ange haʻana kā foʻou. Naʻe foaki ange kiate kinaua ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní. ʻI he taʻu pē ʻe tolu kuó na vete. Naʻe ʻikai ke na ngāue mo feilaulau. Naʻá na fefakafalalaʻaki peá na fakafalala ki heʻena mātuʻá, ʻikai ke na fai ha ngāue, pea ʻikai ai ke na tupulaki. Kuo ʻikai ke na ako ʻa e konga faingataʻá. Kuo ʻikai ke na hohaʻa kinaua ke ʻai ke lelei ʻena nofo malí. Fakapapauʻi ʻoku mou feilaulau, vahevahe, pea tupulaki fakataha.

Ko e Fepoupouakí

Hili ʻeku hoko ko ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, palesiteni fakakolo, pea pīsope ʻi ha taʻu ʻe nima, ne mau hiki ki ha uooti foʻou. Naʻe taimi nounou kuo ui hoku uaifí ke hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne ʻalu ki heʻene fuofua fakataha mo e pīsopé kau tukufetuli holo au mo ʻema ongo kiʻi tamaikí he holó mo e tauʻanga meʻalelé mo e falevaʻingá. Ko ʻeku ʻuluaki fetaulaki ia mo e tatalí. Ne u tatali ʻi he houa ʻe taha mo e konga. ʻI he hū mai ʻa Mele mei he ʻōfisi ʻo e pīsopé, kuó u fua ʻa e tokotaha pea taki ʻa e tokotaha. Naʻe ʻikai ke u lototoʻa feʻunga ke lea ange ki ai, ka naʻe tala ʻe hoku matá ʻi he sio naʻá ku fai angé, ʻOku mahino koā kiate koe ko e houa ʻeni ʻe taha mo e konga ʻeku tatali atu?”

Ko e meʻa pē naʻá ne faí ko e hiki hake hono foʻi tuhu ʻe nima peá ne pehē mai, “Taʻu ʻe nima.” Ko e lōloa ia ʻo e taimi naʻá ne tatali ai kiate aú. Naʻe toki kamata leva ke u ʻiloʻi ʻe hoko ko ʻeku ngāue ke poupouʻi hoku uaifí ʻi hono fatongiá ʻo hangē pē ko ʻene poupouʻi au ʻi hoku ngaahi fatongiá.

ʻOku ou kole atu ke ʻoua muʻa naʻa mou fakafalala ki homou hoá ke nau pukepuke hake ʻa kimoutolu ka ke mou tuʻu mālohi, fefakamālohiaʻaki, pea kole ha tokoni ʻi hoʻomou lotu fakataha ʻi he pō takitaha. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi momeniti ko ia ʻi heʻeku moʻuí ne ʻikai ke u fiefia aí, ongoʻi lōmekina ai pe loto mamahí, ʻa e taimi ko ia ne u mavahe ai mei he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, neongo ko ha kiʻi mavahe siʻi pē. Ko ʻeku lotú ia ke mou maʻu ʻa e fiefia moʻoní pea ke mou maʻu ʻa e fiefia ʻo e mali fakasilesitialé pea aʻusia ha kiʻi konga ʻo hēvani ʻi māmani.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Vernon Wiley © iStockphoto

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Christina Smith