2010
Ua Toetu o Ia
Aperila 2010


O Le Mea Ua Tatou Talitonu I Ai

Ua Toetu o Ia

Po o fea lava ou te malaga i ai, ou te taumafai lava e asiasi atu i le fanuatanu a le aai. O se taimi e mafaufau ai, e tomanatu ai i le uiga o le olaga ma le mea mautinoa o le oti. I le fanuatanu laitiiti i le taulaga o Santa Clara, Iuta, ou te manatuaina ai le tele o igoa o nisi e tupuga mai Suetena o loo tusia i luga o ni maa ua matafi o tuugamau. O le toatele o na tagata na tuua ia aiga ma auaiga i Suitiselani lanulauava ma, i le tali atu i le valaau ia “O Mai i Siona,” na latou faato’aina ai alalafaga ua latou “lagomau ai ma le filemu.” Sa latou onosaia lologa o le tautotogo, o lamala i le taumafanafana, o seleselega e tau leai ni mea e maua mai ai, ma galuega faatiga tua. Ua latou tuua se talatuu o le ositaulaga.

O fanuatanu aupito tetele, ma o le tele lava o itu o i latou ia e tuuina mai lagona e sili ona ootia, e faamamaluina o nofoaga mau o tagata o e na maliliu i le taimi o le feteenaiga e ta’ua o taua a o laeiina toniga a lo latou atunuu. E mafaufau se tagata i miti ua le taulau, o faamoemoega ua le taunuu, o loto ua nutimomoia, ma olaga ua faaselemutu ona o le pelu maai o taua.

O le anoanoai o koluse papae mananaia i aai o Farani ma Peleseuma lea na laualuga ai le matautia o le toatele o e na maliliu i le Taua Muamua o le Lalolagi. O Verdun i Farani, e moni lava o se fanuamaliu tele naua. O tautotogo uma lava a o suatia e faifaatoaga le laueleele, latou te mauaina ai se pulou tau iinei, o se atigi ututau i o—o ni faamanatu faanoanoa ia o le fia miliona o tagata o e na faalolovaia moni le eleele i toto o o latou ola.

O Le Oti, o se Laasaga Fou o le Olaga

I le tele o tausaga ua mavae sa ou tutu ai i autafa o le moega o se alii talavou, o le tamā o se fanau e toalua, a o taufao le mai ma le magalo i lona ola. Sa ia tago mai ma uu atu lo’u lima, ma vaai mai i o’u mata, ma fesili mai ma le faatauanau, “Epikopo, ua ou iloa o le a ou oti. Tau mai po o le a le mea e tupu i lo’u agaga pe a ou oti.”

Sa ou tatalo mo le taitaiga mai le lagi. Sa taulai atu lo’u mafaufau i le Tusi a Mamona, lea sa taatia i luga o le laulau sa i tafatafa o lona moega. Sa amata ona ou faitauina leotele:

“O lenei, o le mea e nofo ai le agaga i le va o le oti ma le toe tu mai— … pe a tetea agaga o tagata ma lenei tino e oti, … ua aveina atu i latou e nonofo i le maota o le Atua, o Le na foai mai le ola ia te i latou.

“… Ona oo lea ina nonofo agaga o e amiotonu i le mea e fiafia ai, ua ta’ua o le parataiso, o le mea lea e mapu ai, o le mea e filemu ai, latou te malolo ai i o latou tiga uma, ma le popole uma, ma le faanoanoa, ma mea faapena”(Alema 40:11–12).

Na moeiini mata o la’u uo talavou, ma faailoa mai se faafetai faamaoni, ma faapea ona aluese malie atu ai [lona agaga] i lena parataiso lea sa ma talanoa ai.

Manumalo i le Tuugamau

Tuu atu ia Luka, le fomai, e faamatalaina le aafiaga o Maria ma le isi Maria ina ua la latalata atu i le tuugamau i le faatoaga:

“Ua iloa e i latou ua fulieseina le maa. …

“… Ona latou ulu lea i totonu, ae le iloa le tino o le Alii o Iesu.

“… Ua latou fememea’i i lenei mea, faauta foi, ua tutu mai ia te i latou tagata e toalua ua oofu i ofu pupula:

“Ona … la fai mai lea ia i latou, Se a le mea tou te saili ai le ua soifua i e ua oti?

“E le o iinei o ia, a ua tu” (Luka 24:2–6).

O le leo lenei o le pu a atunuu Kerisiano. O le moni o le Toetu ua maua ai e se tagata ma tagata uma le filemu lea e sili atu i mea e malamalama i ai. E faamafanafanaina ai i latou o e ana aiga pele ua lagomau i fanua o Flanders po o e na fano i le loloto o le sami po o e o mapu i si fanua laitiiti o Santa Clara. O se mea moni i le lalolagi atoa.

I le avea ai ma Ona soo faatauvaa, ou te faailoa atu la’u molimau patino e faapea ua faatoilaloina le oti, ua maua le manumalo i le tuugamau. Ia avea fetalaiga na fofogaina mai e Ia ma le paia o lē na faataunuuina ina ia avea ma malamalama moni i tagata uma. Ia manatuaina. Ia faapelepele i ai. Ia faamamalu i ai. Ua toetu o Ia.

  1. Ua tatou o mai i le lalolagi ina ia aoaoina, ia ola, ia alualu i luma i la tatou faigamalaga e faavavau e agai atu i le atoatoa.

  2. O nisi e i ai i le lalolagi mo na o sina taimi, ae o isi e umi ona soifua ai i le lalolagi. O le fuafaatatau e le o le umi tatou te ola ai ae o le lelei o le olaga sa tatou ola ai.

  3. Ona oo mai lea o le oti ma le amataga o se isi laasaga fou o le olaga.

  4. O lenei laasaga fou e taitaiina atu ai i lena aso mamalu o le toetu, lea o le a toe faatasia ai le agaga ma le tino, e le toe tuueseeseina lava.

Mai le “Ua Toetu o Ia,” Liahona, Ape. 2003, 2–7.

Ua fetalai atu Keriso ia Mareta loto faavauvau, “O au nei o le toe tu, ma le ola: o le faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia: o tagata ola uma o e faatuatua mai ia te au e le oti lava” (Ioane 11:25–26).

O le Toetu o Keriso, o se vaega o le Togiola, ua tatala ai le avanoa tatou te toetutu uma ai.

Mai le Agavale: O Loo Soifua Lo’u Faaola, saunia e Roger Loveless, e le mafai ona kopiina; ata na saunia e Matthew Reier, Christina Smith, ma Welden C. Andersen; Vaai ia i Ou Lima ma Ou Vae, na saunia e Harry Anderson; Lasalo, na saunia e Carl Heinrich Bloch