2009
O Le Auiliiliga o Faaaliga: O Le Matafaioi ua Faaalia Mai o Fitugafulu
Setema 2009


O Le Auiliiliga o Faaaliga: O Le Matafaioi ua Faaalia Mai o Fitugafulu

Aisea e taua ai le malamalama i le talafaasolopito o Fitugafulu i aso nei? Aua e aumaia ai se mamanu o le auala e faaali mai ai e le Alii Lona finagalo mo Lana Ekalesia—ma mo o tatou olaga taitoatasi.

Ata
Elder Earl C. Tingey

I le aso 8 o Fepuari,1835, na faailoa atu ai e Iosefa Samita ia Polika ma Iosefa Iaga o le a ia faatulagaina Aposetolo e Toasefululua ma Fitugafulu e tusa ai ma le faaaliga na ia maua (tagai MFF 107).

Ona saunoa atu lea o le perofeta: “‘Ou te mana’o e te lua logoina atu i le usoga uma o loo nonofo i paranesi, i se mamao talafeagai mai lenei nofoaga, ina ia faapotopoto i se konafesi aoao i le Aso Toona’i a sau. O le a ou tofia ai i le taimi lena ma iina ni Molimau Faapitoa se toasefululua, latou te avatu le Talalelei i atunuu mamao, ma o oe,” sa ia (fai atu ai ia Uso Polika), ‘o se tasi ia o i latou.’ … Ona ia faliu atu lea ia Elder Iosefa Iaga ma se naunautaiga tele, e pei o loo faalauteleina pea le faaaliga i lona mafaufau, ma saunoa atu ia te ia, Uso Iosefa, ua filifilia oe e le Alii e avea ma Peresitene o Fitugafulu.’”

E ui lava na iloa e le au Iaga le ta’ua ai o nei tofi o le perisitua i le Tusi Paia, ae na “maofa lava i la’ua” i upu a le Perofeta.1

I le Aso Toonai na sosoo ai, 14 Fepuari, na tofiaina ma faauuina ai sui o le Toasefululua, ma i le lua vaiaso mulimuli ane, na tofiaina ma faauuina ai foi sui o le Korama Muamua a Fitugafulu.

E lua lava mea e faapitoa le taua o loo matilatila i lo’u mafaufau e uiga i le talafaasolopito o Fitugafulu, o loo manino lava i lenei valaauga muamua o Fitugafulu i la tatou tisipenisione: (1) o le tofi o Fitugafulu o loo faavae i aoaoga faavae o loo i tusitusiga paia ma (2) o le matafaioi o Fitugafulu e fesootai tumau atu i le misiona a le Toasefululua. A tatou suesueina nei manatu taua e lua, o se manatu lona tolu—e tutusa lava, a le o lea o se manatu e taua tele atu—o loo manino mai: e faaali mai e le Alii Lona finagalo i le upu ma le upu, ma avea ai le talafaasolopito o Fitugafulu o aso e gata ai, o se mamanu o faaaliga mo le Ekalesia ma mo tagata taitoatasi.

1. O Le Tofi o Fitugafulu O Loo Faavae i Aoaoga Faavae o loo i Tusitusiga Paia

O le taimi muamua o loo ta’ua ai Fitugafulu, o le faatonuga o loo i le Feagaiga Tuai ia Mose ma “toeaina o Isaraelu e toafitugafulu” (Esoto 24:1).

Na faatonuina e le Alii ia Mose e faaaoga Fitugafulu ina ia aua nei ona tauave toatasia le mamafa o ana avega: “Ina faapotopoto mai ia ia te au o tagata e toafitugafulu, o toeaina o Isaraelu … ina ia latou tutu ai faatasi ma oe” (Numera 11:16).

Ina ia tonu le faatagaina o Fitugafulu [e faataunuu le galuega], na avatu ai e le Alii le “agaga” lea na i luga o Mose, ma tuuina atu foi i Fitugafulu. “Ua nofo le agaga i luga ia te i latou, ona latou perofeta ane ai lea, ua gata i lea aso” (Numera 11:25).

Sa faapena foi ona i ai i le Ekalesia i le Feagaiga Fou le tofi o Fitugafulu. Na tofiaina ma aoaoina e le Faaola lava Ia ia Fitugafulu (tagai Luka 10) i se agaga e tutusa lava ma aoaoga na Ia tuuina atu i le Toasefululua (tagai Mataio 10). Na Ia auina atu Fitugafulu, ma faamalamalama atu “o le faalogo ia te outou ua faalogo o ia ia te au” (Luka 10:16; tagai foi i fuaiupu 1–15).

O le aoga o Fitugafulu na manino lava ina ua latou lipoti atu e uiga i a latou auaunaga, ua “faapea mai, Le Alii e, ua usiusitai mai temoni ia te i matou ona o lou suafa.” (Luka 10:17).

2. O Le Matafaioi a Fitugafulu E Fesoota’i atu i le Misiona a le Toasefululua

O le matafaioi a Fitugafulu e faatatau i le Toasefululua ua sili ona manino mai ina ua mavae le Toetu o le Faaola. Ua ola le Ekalesia ma na le mafai e le Toasefululua ona taulimaina na o i latou manaoga o tagata. O le tofiaina o Fitugafulu na taliina ai luitau o le faatuputeleina [o le Ekalesia], o le amata muimui lea o nisi ona o le le tausia i aso taitasi o tina ua oti a latou tane. Na tauaveina e Fitugafulu nisi o avega ina ia le lafoai ai e le Toasefululua ia tofiga ia e na o i latou lava e mafai ona faataunuuina:

“O lenei, le au uso e, ina filifili ia ni o outou se toafitu e tauleleia, e tutumu i le Agaga Paia ma le poto, ia matou tofia i latou i lenei faiva.

“A o i matou [le Toasefululua] matou te finafinau i talotaloga ma le auauna i le upu” (Galuega 6:3–4).

O lenei mamanu na toefuataiina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, ma o le tofi o Fitugafulu e faatatau i le tofi o le Toasefululua na maioio lava lona faamalamalamaina i faaaliga o onaponei:

  • “Ua valaauina foi Fitugafulu latou te folafola atu le talalelei, ma avea ma molimau faapitoa i Nuu Ese ma le lalolagi atoa” (MFF 107:25).

  • “O le Au Fitugafulu e galulue i le igoa o le Alii, e tusa ma le faatonuga a le Toasefulu ma le Toalua po o le Au Fautua Maualuga Femalaga’i i le atiina ae o le ekalesia ma le faatonuina o ana galuega i atunuu uma” (MFF 107:34).

  • O le Toasefululua “e valaauina le Au Fitugafulu, a e le o nisi pe a tatau ia i latou se fesoasoani, e faataunuuina valaaulia mo le talaiga ma le taitaiga o le talalelei” (MFF 107:38).

  • O Fitugafulu “ua faavaeina mo toeaina femalaga’i e molimau i lo’u igoa i le lalolagi atoa i soo se mea lava e auina atu i ai i latou e le au lagolago maualuga femalaga’i, o a’u aposetolo ia, e saunia le ala i o’u luma” (MFF 124:139).

Ou te mautinoa o Fitugafulu taitoatasi i aso nei ua latou manatu o se avanoa maoae le lagolagoina o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Ma lea foi, e fesoasoani le Fitugafulu e tuuina mai se tali i luitau o le tuputupu ae o le Ekalesia. E ui o le masani lava e na o le toa 3 sui o le Au Peresitene Sili ae 12 sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e i ai lava fetuunaiga i tulaga ma le numera o Fitugafulu.

3. E Faaali Mai e le Alii Lona Finagalo i le Upu ma le Upu

Ina ua latou taunuu i le Vanu o Sate Leki, sa auina atu loa le Au Paia anamua, e aofia ai ma Fitugafulu, i nofoaga eseese. Na faatulagaina Fitugafulu i korama pe tusa ma le 30. O le vavamamao o mea sa nonofo ai na faigata ai lava, pe na le mafai ai foi, e tagata ma taitai o Fitugafulu ona faatasi atu i a latou korama na amata ai.

O se taunuuga o lenei faafitauli, na saunia ai loa ma le agaga tatalo e le Au Peresitene Sili i le 1883 se fautuaga tusitusia i le auala ma le agaga e tatau ona faatulaga ai le Fitugafulu.

I le aso 14 o Aperila, 1883, na taliaina ai e le Alii le fautuaga ma faaali mai: “O le mea ua outou tusia o lo’u lea manao, ma ua ou talia: ma le isi … aua nei atuatuvale o outou loto, pe faapopoleina foi i le puleaina ma le faatulagaina o la’u Ekalesia ma le Perisitua ma le faataunuuina o la’u galuega. Ia mata’u ia te a’u ma tausi i a’u tulafono ma o le a ou faaali atu ia te outou, mai lea taimi i lea taimi, e ala i e ua ou tofiaina, o mea uma o le a tatau ai mo le atinaeina i le lumanai ma le atoatoa o la’u Ekalesia, mo le fesuiaiga ma le alualu i luma o lo’u malo, ma mo le fausiaina ma le faatuina o la’u Siona.”2

O le mamanu o faaaliga mai lea “taimi i lea taimi”o loo manino lava e ala i le suesueina o le talafaasolopito o Fitugafulu—o se suesuega e faamalamalama ai le auala ua atinae ai i le upu ma le upu ia valaauga, tiute, ma matafaioi o Fitugafulu, e tusa ai ma le faavae o aoaoga faavae o loo i tusitusiga paia. Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le faaalia mai o mea e tutupu i le faatulagaga o Fitugafulu “o le a faamaonia ai o se mamanu maoae mai le Atua ma o se mamanu o faaaliga lava ia.”3

Sei o tatou toe iloiloina ni nai atina’e taua i lenei talafaasolopito e faamalamalama ai lenei faatulagaga o le upu ma le upu.

Faatulagaga o Fitugafulu. Ia Fepuari 1835, ina ua tofiaina e le Perofeta o Iosefa Samita ia Fitugafulu muamua o lenei tisipenisione, o i latou uma lava, o ni sui o le Tolauapiga a Siona, le vaega lea na savavali mai Ohaio e agai atu i Misuri i le 1834 e fesoasoani i le Au Paia.

Na ta’ua e Elder B. H. Roberts (1842–1933) o le Fitugafulu, o lenei auaunaga ua faaalia ai “o uiga o tamalii o e ausia lenei tofiga maualuga i le Perisitua a le Atua, e tatau ona avea ma ni tamalii na faia ni ositaulaga mo le galuega a le Atua, po o i latou o e e naunau atoatoa e faia ia osigataulaga faapea, e oo lava i le tuuina atu o o latou ola mo le galuega.”4

Olaga i Navu. Ao nonofo le Au Paia i Navu, “na matua faateleina le fuainumera o Fitugafulu. … E oo atu i le aso muamua o Ianuari, 1845, ua faaopoopoina le numera o korama i le sefulufa.” E tasi le tausaga mulimuli ane, ua faaopoopoina le numera o korama i le 30.5

Vaevaega i Iuta. O le vaevaega o Fitugafulu ina ua taunuu atu le Au Paia i Iuta, na iu ai i le fautuaina atu o le Au Peresitene Sili i le 1883, lea na tuuina mai ai, ia faatasi atu sui o Fitugafulu i se korama o loo i ai i le eria o loo latou nonofo ai.

E pei ona ta’ua, na taliaina e le Alii le fautuaina mai o le Au Peresitene Sili ma folafola mai lea taimi i lea taimi, o le a faaauau ona Ia faaalia mai fesuiaiga talafeagai. E foliga mai o le auiliiliga o faaaliga sa na o le amataga lea!

Korama a Fitugafulu i Siteki ma Misiona. Aperila i le 1953, ina ua pe a ma le 500 le aofai o korama, na faasilasilaina ai e le Au Peresitene Sili, ona o le popole i nisi o Fitugafulu sa le i faatasi atu i se korama, o le a faatulagaina ai se korama a Fitugafulu, e pulefaamalumalu ai ni peresitene se toafitu i siteki po o misiona taitasi na i ai ni Fitugafulu se 36 pe sili atu foi.6

I siteki taitasi po o misiona e ititi ifo ma le 36 Fitugafulu, o le a pulefaamalumalu ai se peresitene ma ni fesoasoani se toalua i se iunite, nai lo o se korama. Ona faatulagaina ai lea o iunite ma korama i ni fuainumera sosoo ina ia foia ai le fenumiai. I le 1974 na faamutaina ai iunite o Fitugafulu, ae na tofu siteki taitasi ma se korama. Sa galulue le au peresitene o korama a siteki o ni au peresitene o misiona a le siteki.7

I le taimi ua tuanai, ia Mati 1936, na faatulagaina ai le galuega faafaifeautalai faatasi ai ma se misiona i siteki taitasi. O nei misiona a siteki na taitaia e le Aufono Muamua a Fitugafulu, na galulue e ala atu i peresitene o siteki.8

Toefaatuina o le Korama Muamua a Fitugafulu. O le konafesi aoao ia Oketopa 1975 na aumaia ai se faatumutumuga taua i le faaauauina o le auiliiliga o faaaliga. Na faasilasilaina mai e Spencer W. Kimball (1895–1985) le toefaatulagaina o le Korama Muamua a Fitugafulu. O lenei korama o Pulega Aoao o le a auauai lava ona faatulagaina faatasi ai ma ni sui se toa 70 ma ni Peresitene se Toafitu.9

E tasi le tausaga mulimuli ane, i le konafesi aoao ia Oketopa 1976, na faalauteleina ai le Korama Muamua a Fitugafulu e ala i le faaopoopoga o le Aufono Muamua a Fitugafulu ma Fesoasoani o le Toasefululua. Na faauuina sui uma o le Korama Muamua i le tofi o faitaulaga sili faapena foi i le tofi o Fitugafulu.

Na faamalamalama mai e Peresitene Kimball: “O lenei faiga, o korama taitai e tolu o le Ekalesia na faamaninoina mai i faaaliga—o le Au Peresitene Sili, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Korama Muamua a Fitugafulu—ua mae’a ona faatulagaina i o latou tulaga e pei ona faaalia mai e le Alii. O lenei faiga o le a mafai ai ona taulimaina lelei galuega mamafatu o loo i ai nei, ma ia saunia ai mo le faateleina o le faalauteleina ma le faatelevaveina o le galuega, e faatali ai mo le aso e toe afio mai ai le Alii e taitai Lana ekalesia ma le malo.”10

Faamutaina o Korama a Siteki. I le aso 4 o Oketopa, 1986, na faamutaina ai korama a Fitugafulu a siteki uma lava, ma avea ai Fitugafulu i le tulaga faalesiteki ma sui o le korama a toeaina pe faauuina foi i le tofi o le faitaulaga sili. Ma o lea sa faaavanoaina ai le tofi o Fitugafulu mo Pulega Aoao o le Ekalesia.11

Faatuina o le Korama Lona Lua. I le aso 1 o Aperila,1989, na faavaeina ai le Korama Lona Lua a Fitugafulu.12 O lenei faiga na amataina ai le faatulagaina o Korama e lua a Fitugafulu: o le [Korama] Muamua o Pulega Aoao, o e o le a faamalolo faamamaluina i le 70 o tausaga o o latou soifua, ma le [Korama] Lona Lua, e auauna mo le lima tausaga o ni Pulega Aoao.

Valaauina o Pule Eria. I le konafesi aoao ia Aperila 1995, na faamaloloina uma ai sui risone o le Toasefululua ma na faamamaluina ia Aokuso o le tausaga lava lena, ae faasilasilaina mai ai le tofi o le Pule Eria. (O le sui risone o se valaauga o le Ekalesia na faatulagaina i le 1967 e aoao faamasani ai taitai o siteki ma uarota.)

Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) e uiga i Pule Eria: “O ni faitaulaga sili ia e filifilia mai taitai poto masani o le Ekalesia o le taimi ua mavae ma le taimi nei. O le a faaauauina a latou galuega o galulue ai nei, ma nonofo i o latou lava aiga, ma auauna i se galuega auauna faaleEkalesia. O le umi o o latou valaauga e eseese lava, e masani lava, e mo se vaitaimi e tusa o le ono tausaga. O le a galulue vavalalata lava ma au peresitene o eria.”13

Valaauina o Fitugafulu Eria. E lua tausaga mulimuli ane, ia Aperila 1997, na fofogaina ai e Peresitene Hinckley o le a faauuina Pule Eria o ni Fitugafulu ma o le a ta’ua o Fitugafulu Pule Eria (lea ua valaauina nei o Fitugafulu Eria.) O le amataga lenei o le faatupulaia maoa’e o le numera o Fitugafulu ma o latou tiute.

Na faamalamalama mai e Peresitene Hinckley, “I le avea ai ma Fitugafulu, ua valaauina i latou e talai atu le talalelei ma avea ma molimau faapitoa o le Alii o Iesu Keriso e pei ona tauina mai i faaaliga.”14

Na faamalamalama mai e Peresitene Hinckley, o nei Uso o le a i ai sa latou fesoota’iga faalekorama. Na ia faatulagaina le Korama Lona Tolu, Fa, ma le Lima o Fitugafulu e faatatau i nofoaga o alala ai.

Ina ua mavae lea, na amata loa ona pulefaamalumalu Fitugafulu Eria i fono faamaopopo a le au faamisiona a le siteki (e aofia ai se peresitene o le misiona ma peresitene uma o siteki i le misiona). Na mulimuli ane toe faaigoaina ai lenei fonotaga o se fono faamaopoopo a le aufono, ma faalauteleina ai mataupu o le fono ina ia aofia ai le tele o polokalama a le Ekalesia ma atugaluga eseese a siteki tuufaatasi.

Faalauteleina o Tiute o le Au Peresitene o Fitugafulu. Ia Aperila 2004 na faamaloloina ai sui o le Au Peresitene o Fitugafulu o ni Pule Faatonu o matagaluega tetele i le laumua, ae tofiaina i ai nisi o Fitugafulu i na tulaga tofi. Ina ua mavae ni nai masina, ia Aokuso 2004, na amata ai ona vaai e le Au Peresitene o Fitugafulu ia eria uma e 11 o le Ekalesia i Amerika i Matu ma fesoasoani i le Toasefululua i le taitaiga o eria uma faavaomalo.

Na amataina ai foi ona fono faatasi le Au Peresitene o Fitugafulu ma le Toasefululua atoa i Aso Lua taitasi. Ua mafai nei ona faalagolago le Toasefululua i le Au Peresitene o Fitugafulu aua o le au peresitene o fitugafulu e “filifilia isi fitugafulu e ese mai [ma] taitai ia i latou” (MFF 107:95).

O Fitugafulu i Aso Nei

O le auiliiliga o faaaliga i le faatulagaga ma tiute o Fitugafulu o loo faaauau pea i aso nei. Lata mai nei na tuufaatasia ai e le Au Peresitene Sili ia eria faavaomalo a le Ekalesia, ma tuuina atu le tele o tiute faaletaitai i Fitugafulu o loo galulue i Au Peresitene o Eria.15

Pe na faapefea ona malamalama Iosefa Samita i le taimi na ia faauuina ai uluai Fitugafulu, o le a tuputupu ae lenei tofi ina ia aofia ai, i le taimi lenei, le 315 o Fitugafulu i korama e valu i le lalolagi atoa? Ou te molimau atu e lei faapea na tatau lava ona iloa e Iosefa, aua na silafia lava e le Alii ma o le mea na faavaeina e Iosefa o se faavae o aso e gata ai, na faavae i luga o aoaoga faavae o tusitusiga paia ma se “faaaliga vaaia o loo faaalia le faatulagaga tatau a le Au Fitugafulu” (MFF 107:93).

Na i ai le aao o le Alii i le talafaasolopito faaalia o Fitugafulu mai le amataga, ma i faaopoopoga taitasi na sosoo mai ai, na tuu atu ai le tofi o Fitugafulu ia ogatasi ma lona faataatiaga faaletusitusiga paia. Aisea e suesue ai i lenei talafaasolopito faaalia? E pei ona taua e Peresitene Packer, o se “mamanu o faaaliga lava ia.” Ua faaalia mai e le Alii Lona finagalo mo Fitugafulu i lea upu ma lea upu, ma ou te iloa o le a faaauau ona Ia faia faapea mo Fitugafulu—ma mo oe ma a’u o ni tagata taitoatasi o Lana Ekalesia.

Faamatalaga

  1. Joseph Young, “History of the Organization of the Seventies” (1878), 1–2, e pei ona sii mai i le faamatalaga History of the Church, 2:181.

  2. I le James R. Clark, tuufaatasia e, Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, voluma 6. (1965–75), 2:354; ua faatusilima mea e faamamafa.

  3. Boyd K. Packer, “The Seventy Is an Especial Witness of Jesus Christ” (saunoaga na tuuina atu i le aso 29 o Setema,1987), 10.

  4. B. H. Roberts, The Seventy’s Course in Theology, First Year (1907), 6.

  5. B. H. Roberts, The Seventy’s Course in Theology, 8–9.

  6. Tagai Conference Report, Ape. 1953, 51.

  7. Tagai First Presidency letter, Oke. 11, 1974.

  8. Tagai “A New Plan for Missionary Work in the Stakes of Zion,” Improvement Era, Me 1936, 273.

  9. Tagai Spencer W. Kimball, “The Time to Labor Is Now,” Ensign, Nov. 1975, 4.

  10. Spencer W. Kimball, “The Reconstitution of the First Quorum of the Seventy,” Ensign, Nov. 1976, 9.

  11. Tagai Ezra Taft Benson, “Godly Characteristics of the Master,” Ensign, Nov. 1986, 48.

  12. Tagai Thomas S. Monson, “The Sustaining of Church Officers,” Ensign, Me 1989, 17.

  13. Gordon B. Hinckley, “O Lenei Galuega e Manatu Popole i Tagata,” Liahona, Iulai 1995, 59.

  14. Gordon B. Hinckley, “Tau Ia Ina Ia Tatou Faatuatua ma Faamaoni,” Liahona, Iulai 1997, 6.

  15. Tagai tusi a le Au Peresitene Sili, 19 Iuni, 2008.

Tauagavale pito i luga: Ua Faauuina e Iosefa Samita ia Parley P.Pratt o se Aposetolo, na saunia e Walter Rane.

Ua Auina atu Fitugafulu, saunia e Del Parson

Ata na pueina e Craig Dimond

Luga mai le agavale: O uluai sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma uluai Fitugafulu na faauuina ia Fepuari 1835. O peresitene e toafitu o le Korama lona 30 o Fitugafulu ma la latou failautusi, i le pe tusa o le 1890. O sui o le Korama lona 88 o Fitugafulu ma o latou aiga, Mati 1897.

O le Korama Muamua ma le Lua o Fitugafulu, 2006.