2007
Peresitene James E. Faust
Oketopa 2007


E Manatua Ai: O Se Faaopoopoga i le Liahona

Peresitene James E. Faust

Leoleo Mamoe Pele

31 IULAI, 1920–10 AOKUSO, 2007

Ata

E manatua pea e James E. Faust le faatetetete o le tagi a lana tamai mamoe matafefe. A o laitiiti o ia sa galo ona ia tuuina lana fagafao i totonu o le pa i se tasi o po na agi atu ai se afā.

“Na ou iloa sa tatau ona ou fesoasoani i la’u fagafao, ae sa ou manao ia ou saogalemu, mafanafana, ma mago ai pea i luga o lo’u moega. Ou te le’i tu i luga e pei ona sa tatau ai ona ou faia,” na ia toe manatuaina ai i se sauniga a le perisitua i le konafesi aoao. “O le taeao na sosoo ai na ou mauaina ai la’u tamai mamoe ua mate. Na lagona foi e se taifau lana tagi ma sa alu atu ma faaumatia o ia.”

“Sa momomo lo’u loto,” o lana tala lea. Sa ia iloaina e le’i avea o ia ma se leoleo mamoe lelei. Ae sa sili atu ona tiga o ia i le aoaiga alofa a lona tama: “Atalii, pe le mafai ea ona ou faatuatuaina oe i le tausiga o se tamai mamoe e tasi?”1

O lena aso na faia ai le faaiuga a James o le a ia taumafai i le mea sili e aua ne’i toe le amanaiaina lana matafaioi pe afai ae toe maua se avanoa e avea ai ma se leoleo mamoe. I le avea ai ma se faifeautalai faamisiona i Pasila, o se tane ma se tama naunautai, o se loia faamanuiaina, o se taitai o faiga faaupufai, o se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, sa ia manatuaina lana faaiuga. I le faaiuga o lana auaunaga, lea na faamutaina i le aso 10 o Aokuso, 2007, ina ua tuumalo o ia ona o le matua o lona soifua, sa tumau pea le tuuto o Peresitene Faust i le apoapoaiga a le Alii: “Ia fafaga i a’u tamai mamoe” (Ioane 21:15).

Aiga ma le Faatuatua

Na soifua mai James Esdras Faust i Delta, Iutā, i le aso 31 o Iulai, 1920, o se tasi o atalii e toalima o George A. ma Amy Finlinson Faust. Na siitia atu mulimuli ane le aiga i le Aai o Sate Leki, lea sa galue ai George o se loia ma se faamasino i le faamasinoga faaitumalo. I le fale ma faatoaga a ona matua matutua i le ogatotonu o Iutā, sa ‘ae’ae ai le taulealea o James i le alofa ma le lagolago a se aiga e tutotonu ia Keriso ma faaleleia ai uiga taua o le faamaoni, galue malosi, ma le auauna atu.

“E leai se tagata na ia maua se tama e sili atu ona lelei nai lo a’u,”2 o lana saunoaga lea. Na te manatuaina lona tina, “E loloto lona faaleagaga, o se tamaitai paia o lē sa faataitaia atoatoa le olaga faaKeriso.”3

I le avea ai ma se tagata matua sa tauivi ai Peresitene Faust e faamamalu ma faataitai i ona matua, i le ave pea lea o le faamuamua i le aiga ma le Ekalesia. “E leai se isi tiutetauave e sili atu nai lo le avea ma se tane ma se tama,”4 sa ia aoao atu ai. I le Ekalesia ma lana misiona, na ia faailoa mai, “E leai se mea i le lalolagi e faatusatusa i lenei galuega.”5

Ina ua maea le aoga maualuga, lea sa matuai tulagaese ai lava o ia i le lakapi faaAmerika ma le tuuga tamoe, sa valaauina loa o ia e auauna atu i le Misiona a Pasila mai le 1939 i le 1942. A o i ai o ia i Pasila, sa tupu lona alofa mo fanau a le Atua ma lo latou soifua manuia. “Na ou fanau mai e tau le mafai ona ou iloa se eseesega o lanu,” o lana saunoaga lea. “Sa ou aoao e alofa atu i tagata uma i atunuu sa avea ai a’u ma se faifeautalai, fitafita, po o se Pulega Aoao, e tusa lava po o le a le lanu o o latou pa’u. Ou te faamoemoe ia avea ma se soo … aemaise lava mo e lotomaualalalo, o e lotonutimomoia, o e matitiva, o e mafatia, o e le tagolima, ma e matitiva i la le agaga. Ua ou malamalama afai tatou te faagalo ia i latou nei, e le mafai ona avea i tatou ma ni soo [o le Alii].”6

I le ono vaiaso talu ona taliu mai lana misiona, sa auai atu loa ia Peresitene Faust i le U.S. Army Air Corps (Fitafita i le Ea a le Ami a le Iunaite Setete). A o faimalologa mai i le 1943, sa faaipoipo atu o ia i a Ruth Wright, o lē sa ia masani i ai talu mai le aoga maualuga, i totonu o le Malumalu o Sate Leki. A o toesea i le taimi o le taua Lona II o le Lalolagi, sa ia tusiaina atu se tusi ia te ia i aso uma taitasi.7 I fegalegaleaiga a Faust, na saunoa ai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le la mafutaga o se faataitaiga sili lea o se faaipoipoga matagofie.”8

O lona tuuto ia Ruth ma le la fanau e 5, o le fanau a le la fanau e 25, ma fanau a fanau a le la fanau e 27 ma lona lagolago e le faavaivai mo ia sa matuai iloga lava ia i latou uma o e iloaina i laua.

“Ma lo’u loto atoa ou te manao ia iloa e la’u fanau e le mafai ona faamanuiaina a’u i lenei valaauga seiloga ou te faamanuiaina i le avea ai ma o latou tama, ma o le a faatumutumuina pea i latou i lo’u olaga,”9 na ia saunoa i ai ina ua faatoa mavae ona valaauina o se Fesoasoani i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 1972. Ina ua maea ona lagolagoina o ia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le ono tausaga mulimuli ane, o lona manatu muamua lava o le sailia lea o Ruth,10 o lē na ia saunoa o “se vaega tele lea o a’u e pei lava o lo’u fatu ma lo’u agaga.”11

O Se Tapasa O Mea Mama

E le’i leva ona talosaga e avea ma se tagata auai i le aoga e avea ai ma se taitai i le militeli i le 1942, ae valaaulia Peresitene Faust i luma o se komiti e suesueina ai. E toetoe lava o fesili uma na tuuina atu e le komiti ia te ia sa faaautu i ana faatulagaga ma ona talitonuga. Pe ulaula o ia? Pe inu pia o ia? Pe tatalo o ia? E ui i le fefe ina ne’i faatiga atu i ai, ae sa taliina e Peresitene Faust ia fesili taitasi e aunoa ma se tautoai. Ona fesiligia lea o ia pe le tatau ona tuumamaina le faatulagaga o amioga mama i taimi o le taua.

“Na ou iloaina o se avanoa lenei atonu e faamatala atu ai nisi o manatu ma faafoliga e taliaina ni manatu eseese,” na ia saunoa ai. “Sa ou masalosalo o nei alii o loo tuuina mai lenei fesili ia te au e le o ola i faatulagaga ia sa aoaoina ai au. Na oso mai se manatu i lo’u mafaufau faapea atonu e mafai ona ou fai atu i ai e i ai o’u lava talitonuga, ae ou te le manao e faamalosia i luga o isi. Ae na foliga mai na muamua oso mai i lo’u mafaufau ia foliga o le toatele o tagata o e sa ou aoaoina i le tulafono o le legavia a o avea ai ma se faifeautalai. I le faaiuga sa na ona ou faapea atu lava, ‘Ou te le talitonu e faaluaina se faatulagaga o amioga mama.’ ”12

O le mea na ia ofo ai, sa pasi lana suega ma sa filifilia o ia mo le aoga mo taitai.

“I tausaga uma o lo’u olaga umi, ou te le’i taumafai lava e nanaina po o ai a’u ma mea ou te talitonu i ai,” na ia saunoa ai i le konafesi aoao mulimuli sa ia auai ai. “E le mafai ona ou manatuaina se taimi e tasi na afaina ai sa’u galuega pe leai ai ni a’u uo ona o le faailoaina atu ma le faamaulalo o a’u o se tagata o lenei Ekalesia.”13

O le faamaoni, lea sa ta’ua e Peresitene Faust “o se tapasa o mea mama,” sa lelei ona tautuaina o ia i tausaga e 24 o lana galuega faaloia. O lona amio sao—e o faatasi ma se uiga o le le faaituau, faia o faaiuga atamai, ma le faaalia o le agaalofa ma le popole mo isi—na iloagofie ai o ia e ana paaga ma tau atu ai i avanoa faalegaluega, faalemalo, ma le auaunaga i le afioaga. Sa ia tautua i le ofisa faitulafono a Iutā mai le 1949 e oo i le 1951, o le peresitene o le Asosi a Loia a Iutā mai le 1962 e oo i le 1963, o le Komiti a Loia mo Aia Tatau Faaletagata ma Feteenaiga i le Faailogalanu a le peresitene o le Iunaite Setete o John F. Kennedy, ma o se sui o le Komisi a Iutā e Iloiloina le Faavae.

O le tulagaese o le tuufaatasiga e Peresitene Faust o le malamalama ma le gafatia na fesoasoani foi ia te ia e auauna lelei ai o se epikopo, fautua maualuga, peresitene o le siteki, sui risone, Fesoasoani i le Toasefululua, Fitugafulu, ma se Aposetolo. “I nei valaauga uma taitasi,” na matauina ai e Elder Neal A. Maxwell (1926– 2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “na ia faatinoina ai e faapea, o se taitai lelei o se tagata e faalogo lelei.”14

Fausiaina o Sootaga

E ui i le tauagafau ma le vave ona tuu atu ni faaviiviiga i isi, ae sa faia e Peresitene Faust le anoanoai o sao taua i le Ekalesia i tausaga e tele o le auaunaga. I le avea ai ma se sui o le Komiti o le Va i Fafo a le Ekalesia, sa ia aumaia ai lona tomai faaletulafono e fetaui i le tele o mataupu faaupufai lea e i ai ni aafiaga i amioga mama, e aofia ai le manatu na faatu mai mo ni petipetiga i solofanua i totonu o Iutā. Na ia fautuaina foi le suia o le tagavai a le Ekalesia ina ia faamamafaina ai Iesu Keriso. E le gata i lea, sa ia fesoasoani foi i le taialaina o le faaiuga a le Ekalesia ina ia faakonakarateina ia auaunaga a se ofisa o le va fealoai faavaomalo lea sa fesoasoani i le Ekalesia i le faasalalauina o lana savali, faasa’oina manatu sese, ma le faaleleia o sootaga i ala o faasalalauga.

Sa ia galue foi i le fausiaina o sootaga ma tagata ma taitai o isi ekalesia. I na taumafaiga uma sa telegese ai lona lototiga ae sa vave ona faaali atu le onosai, agalelei, ma le malamalama.

I se tasi faatasiga a le alalafaga sa auai atu ai o ia ma Sister Faust, sa faitioina ai e se taitai o se isi faatuatuaga ia le Ekalesia. Sa toe manatua e Sister Faust, “sa faateleina lo’u ita a o faaauau ai pea ana tala, ae sa na o le faalogologo lelei lava ma le onosai ia Jim. Ina ua uma, sa ia alu atu i lenei tamaloa ma faapea atu i ai, ‘Ua lelei, lau susuga a le Faifeau, afai o lou lagona lena, e tatau la ona sese se mea o loo matou faia. Ou te manao ta te fai taumafataga faatasi i se aoauli ina ia mafai ai ona e faailoa mai ia te a’u ou atugaluga.’ Sa la faia, ma na avea le toalua lea ma se uo lelei talu mai lena taimi.”15

I le vaitau o le 1980 sa galulue soosootauau ai Peresitene Faust ma Peresitene Howard W. Hunter (1907–95), a o i ai lena i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma Elder Jeffrey R. Holland, a o avea lena ma peresitene o le Iunivesite a Polika Iaga, ina ia liliu le latou fuafuaga mo le Nofoaga Autu a le BYU i Ierusalema mo Suesuega i Sasae Lata Mai e avea o se mea moni. Sa tauivi pea Peresitene Faust ma Peresitene Hunter ma faigata o feutagaiga ma le faifaiumi o faafatiatamai i le lisiina mai o le laueleele ma le vaaia o le fausiga o le nofoaga tutotonu.

Na saunoa se tasi o molimau vaaitino e uiga i lea faagasologa, “e moni lava o Elder Faust o se tagata o le filemu, e tagai pea lava o ia mo ni auala e faatoafilemu ai a matou uo Iutaia inainā o e sa saili ina ia faamutaina lo matou i ai i Ierusalema, po o le faafilemu o fevesiaiga sa i ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai i Ierusalema o e sa lototiga i nisi o taimi ona o le fili.”16

Aapa Atu

E tusa po o le galue i Pasila o se Supavaisa o le Eria mo Amerika i Saute mai le 1975 e oo i le 1977, pulefaamalumalu i Misiona Faavaomalo i le 1977 i le avea ai ma se sui o le Au Peresitene o le Korama Muamua a Fitugafulu, auauna atu i tagata o le Ekalesia i le avea ai ma se Aposetolo talu mai le 1978, po o le auauna atu o se Fesoasoani Lua ia Peresitene Gordon B. Hinckley talu mai le 1995, sa tauivi pea lava Peresitene Faust ina ia aapa atu i se agaga o le agalelei ma faaleuso.

O ana saunoaga i konafesi e masani ona atagia ai poloaiga sili e lua a le Faaola: ia alofa ma auauna i le Atua ma ia alofa ma auauna atu i Ana fanau. Faatasi ai ma le mafanafana, uiga malie, ma le atamai, sa aumaia ai e Peresitene Faust se alofa faaletamāmatua i le pulelaa, e faamanuiaina ai olaga o i latou uma o e sa faalogo ma gauai i lana fautuaga.

“O le galuega silisili i galuega uma i le lalolagi [o le] faaolataga lea o fanau taitasi a lo tatou Tama,”17 na ia saunoa ai. “O le faamalieina silisili lava i le olaga e maua mai lea i le tuuina atu o le auaunaga i isi.”18

I lana Savali a le Au Peresitene Sili ia Aokuso 2007, na saunoa ai Peresitene Faust e faamoemoe o ia e “ofo atu ni avanoa mo le alualu i luma ma le fiafia i tagata uma o le ekalesia, pe ua faaipoipo pe nofofua.” I le manatuaina o le faataoto i le leoleo mamoe lelei, na ia faaopoopo atu ai, “O le sailia o le tasi o loo manaomia la tatou fesoasoani e aofia ai le aapa atu i le tele o auala.”19

I lana konafesi aoao mulimuli na saunoa ai, na ia molimau atu ai i le mana faamalolo o le faamagalo atu. “ Mo i tatou uma lava o e faamagalo atu ‘i e ua agaleaga mai ia te i tatou’ [Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 6:13], e oo lava ia i latou sa faia ni solitulafono matuia, o le Togiola e aumaia ai se fuataga o le filemu ma le mafanafana,” sa ia saunoa ai. “Ia tatou manatua e ao ina tatou faamagalo atu ina ia faamagaloina ai… . Faatasi ai ma lo’u agaga ma lo’u loto atoa, ou te talitonu i le mana faamalolo lea e mafai ona oo mai ia i tatou, pe a tatou mulimuli i fautuaga a le Faaola ia ‘faamagalo atu i tagata uma’ [MFF 64:10].”20

Molimau

I le taimi o lana auaunaga sa masani ona molimau atu Peresitene Faust i le Tusi a Mamona, o le Perofeta o Iosefa Samita, ma ki ma le pule o loo umia e Peresitene o le Ekalesia. “O le siufofoga o Peresitene Hinckley e moomia ona tatou faalogo atu i ai i aso nei, e moomia ona tatou mulimuli i lana fautuaga,” na ia faailoa mai ai, “ina ia mafai ona tutupu ia i tatou mea sili ona lelei.”21

Na tuuina atu foi e Peresitene Faust se molimau mausali i le Faaola, i le tusiaina lea o upu o le pese “O le Keriso Lenei” ma molimau atu: “O i matou o e o loo umia le tofi faaaposetolo paia e moomoo pea lava ina ia faataunuuina lo matou tiutetauave e ala lea i le molimau atu i le paia o le Faaola. Ou te lagonaina le uunaia o au ina ia faia faapea. Sa i ai sa’u molimau i lo’u olaga atoa. Ae peitai, talu ai nei na oo mai ai i lo’u agaga se molimau mamana i le paia o lenei galuega mamalu. O lenei molimau mautinoa ua sili atu ona mautu nai lo le taimi muamua i lo’u olaga.”22

E le galo ia Peresitene Faust lana tamai mamoe matafefe i le taimi o lona laitiiti o ia. Ma e le galo lava ia te ia lana faaiuga ina ia avea ma se tausimea i le lafu. O le taumafai e mulimuli i le Leoleo Mamoe Lelei, o lē e le “maluelue”23 lana molimau i ai, sa ia ola ai i se olaga lea sa avea ma ana lauga silisili—o le lauga a se leoleo mamoe alofagia.

O VAEGA TAUA I LE SOIFUAGA O PERESITENE JAMES E. FAUST

31 Iulai, 1920

Soifua mai i Delta, Iutā, ia George A. ma Amy Finlinson Faust

1937–39

Aoga i le Iunivesite o Iutā i le Aai o Sate Leki

1939–42

Auauna atu i se misiona i Pasila

Ape. 21, 1943

Faaipoipo atu ia Ruth Wright i le Malumalu o Sate Leki

1942–45

Tautua i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi i le Ami a le Iunaite Setete, sa faamaloloina mai ma le faamamaluina o se lutena muamua

1948

Faauu mai le Iunivesite o Iutā ma faailoga o le tagata malaga ma le Juris Doctor; amata ona galue faaloia i le Aai o Sate Leki

8 Me, 1949

Lagolagoina e avea ma epikopo o le Uarota a Big Cottonwood

1949–51

Tautua i le Maota o Sui a Iutā

18 Mat., 1956

Lagolagoina e avea ma peresitene o le Siteki a Cottonwood

31 Me, 1962

Peresitene filifilia o le Asosi a Loia a le Setete o Iutā

1962

Tofia e peresitene John F. Kennedy o le Iunaite Setete i le Komiti a Loia mo Aia Tatau Faaletagata ma Feteenaiga i le Faailogalanu

14 Tes., 1968

Valaauina e avea ma sui risone

Ian. 1970

Tofia i le aufono faatonu a le Deseret News

6 Oke., 1972

Lagolagoina o se Fesoasoani i le Korama a Aposetolo e Toasefululua

1 Oke., 1976

Lagolagoina i le Au Peresitene o le Korama Muamua a Fitugafulu

Iuni 1977

Valaauina e pulefaamalumalu i le Misiona Faavaomalo

30 Set., 1978

Lagolagoina i le Korama a Aposetolo e Toasefululua

12 Mat., 1995

Vaetofiaina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili

27 Ape., 1998

Mauaina se taui o le tagatanuu o le malo o Pasila—o se faamamaluga e na o ni nai taitai toaitiiti o le lalolagi e tuuina atu i ai

2000

Faapaiaina malumalu e fitu: Oaxaca Mekisiko, Tuxtla Gutiérrez Mekisiko, Medford Oregon, Memphis Tennessee, Nashville Tennessee, San José Costa Rica, ma Oklahoma City Oklahoma

10 Aok., 2007

Maliu i le Aai o Sate Leki, Iutā, i le 87 o tausaga

SAAFIAFIGA O LE MALIU MAI LE AU PERESITENE SILI

“Sa loloto ma mausali lana faautautaga. Na maua mai le tele o mea sa aoaoina ai. Na sau o ia ma le mafaufau o se loia ma le agaalofa o se taitai o le Ekalesia… . O lona faatuatua i le moni o le talalelei toefuataiina sa le maluelue. Sa leai se masalosalo i lona mafaufau e faatatau i le valaauga faaperofeta o Iosefa Samita. Sa leai sona masalosalo e tusa ai ma le moni o le Tusi a Mamona… .

“O lona maliu o se maliu filemu ma le alofa ma le malamalama. Ia filemu lona manatuaina. O i tatou uma lava ua sili atu ona lelei mai a tatou fegalegaleaiga ma ia.”

Peresitene Gordon B. Hinckley

“O ia o se tagata o le poto masani, o se tagata o le faautauta, o se tagata o le alofa. O ia o se tagata o le faatuatua, o se tagata o le tatalo, ae o le mea silisili o ia o se tagata o le Atua. Sa leai se afaina i lona ofutau; sa leai se tauleagaina i lona agaga; sa leai se sese i lona tagata.

“Sa alofa Peresitene Faust i le Alii ma lona loto ma lona agaga atoa ma sa auauna ia te Ia ma lona malosi atoa seia oo i le mutaaga o lona olaga faaletino… . O ia o se faiaoga o le upumoni. Na ia tuua se tofi o le mamalu ma se talatuu o le alofa. Ia faamanuia e le Atua lona manatuaina.”

Peresitene Thomas S. Monson, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili

FAAMATALAGA

  1. “Tiutetauave o Leoleo Mamoe,” Liahona, Iulai 1995, 52.

  2. “Ina Ia Avea Ma Se Tasi o Faifaiva,” Liahona, Me 1973, 28.

  3. I le Wm. Grant Bangerter, “Elder James E. Faust,” Ensign, Oke. 1986, 7.

  4. Liahona, Iulai 1995, 52.

  5. “Sailia o le Ola Atili,” Liahona, Nov. 2000, 5.

  6. “Response to the Call,” Ensign, Nov. 1978, 20.

  7. Tagai Neal A. Maxwell, “Peresitene James E. Faust: ‘Auro Moni,’ ” Liahona, Oke. 1995, 21.

  8. I le James P. Bell, In the Strength of the Lord: The Life and Teachings of James E. Faust (1999), 229.

  9. Liahona, Me 1973, 28.

  10. Tagai “Elder James E. Faust of the Quorum of the Twelve,” Ensign, Nov. 1978, 95.

  11. Ensign, Nov. 1978, 20.

  12. “Faamaoni—o se Tapasa o Mea Mama,” Liahona, Ian. 1997, 48; tagai foi “Ia Tumau i Ou Talitonuga,” Liahona, Nov. 1982, 31–32.

  13. “Savali i Atalii o La’u Fanau,” Liahona, Me 2007, 56.

  14. Liahona, Oke. 1995, 21.

  15. In the Strength of the Lord, 178.

  16. David Galbraith, i le In the Strength of the Lord, 207.

  17. “O e Aumai i Latou Mai Laufanua Valevalenoa,” Liahona, Nov. 1997, 7.

  18. “O Le A Se Mea e Aoga Ai Mo A’u?” Liahona, Nov. 2002, 22.

  19. “Taliaina o Tagata Taitoatasi Uma,” Liahona, Aok. 2007, 3, 5.

  20. “O le Mana Faamalolo o le Faamagalo Atu,” Liahona, Me 2007, 69.

  21. “E Le Mafai Ona Tupu ia te A’u,” Liahona, Iulai 2002, 54.

  22. “O Mea Silisili o le Tulafono: O le Amiotonu, Alofa Mutimutivale, ma le Faatuatua,” Liahona, Ian. 1998, 66.

  23. Thomas S. Monson, i le Liahona, Oke. 1995, 19.