2002
E pee au ia Oe
Novema 2002


E pee au ia Oe

Te faito rahi o teie nei aparauraa i te tane e te vahine o te Atua e tupu maitai ïa na roto i ta tatou ohipa i roto i Taʼna ô vine.

Taʻu parau tumu, no roto mai ïa i te hoê himene o tei faaurû i te mau tavini faaroo a te Atua no na uʻi e rave rahi :

Aore paha i te mouʻa ra

Aore na te moana,

Aore paha i te tamaʻi

E titau Iesu iaʻu.

Ia ani mai râ Oia iaʻu nei

Ia haere na te eʻa ê,

E pahono vau e te Fatu here :

E pee au ia Oe.

(« E pee au ia Oe », Te mau Himene, no. 165)

Papaʻihia e te hoê vahine rohi pehe e ere i te vahine no te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, ua faahiti teie mau parau i te fafauraa a te mau tamarii haapaʻo e te faaroo a te Atua o te mau anotau atoa.

A arataʻi ai Aberahama ia Isaaka ma te oto rahi i niʻa i te Mouʻa i Moria, ua haere atu oia ma te faaroo rahi i te vahi ta te Atua i hinaaro iaʼna ia haere atu (a hiʻo Genese 22). Mai ia Davida, i te taime a tiʻa atu ai oia i mua i te nuu a Iseraela no te pahono atu i te titauraa a Golia (hiʻo 1 Samuela 17). Esetera, faaurûhia no te faaora i toʼna nunaa, ua haere atu oia na niʻa i te eʻa riʻariʻa i roto i te aua o te arii no te faito atu iaʼna (Esetera 4-5). « E pee au ia Oe e te Fatu » i horoʻa i te hinaaro ia Lehi ia faaruʻe atu ia Ierusalema (a hiʻo 1 Nephi 2), hoê atoa ïa no taʼna ra tamaiti ia Nephi ia hoʻi faahou no te tii i te mau papaa parau (hiʻo 1 Nephi 3). Te vai atu â tauatini o teie mau papaʻiraa e tiʻa ia faahitihiaʼtu.

Ua faaite mai teie nei mau varua tei î i te haapaʻo i te arataʻiraa a te Fatu e to ratou tiʻaturi i Toʼna mana e Toʼna maitai. Ia au i ta Nephi i haamaramarama mai : « E haere atu vau, e rave hoʻi i te mau mea ta te Fatu i faaue maira, ua ite hoʻi au e, e ore te Fatu e tuu mai i te hoê faaue i te mau tamarii a te taata, maori râ, e faaineine Oia i te hoê raveʻa no ratou, e tiaʼi ia ratou i te rave i te mea Taʼna i faaue mai ia ratou ra » (1 Nephi 3:7).

Tatou paatoa, ia haamanaʻo anaʻe tatou i te anotau i mairi, ua ite tatou i te mau hiʻoraa faaurûhia no te faatura, te taviniraa ma te faaroo o te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei. Hoê hiʻoraa o tei ite mataro- maitai-hia oia ïa, to te peresideni J. Reuben Clark. I muri aʻe hoê ahuru ma ono matahiti taviniraa ei tauturu matamua faahiahia e te itoito, i te faanahonaho faahou-raa-hia te Peresideniraa Matamua, ua piihia oia ei tauturu piti. Na roto i toʼna horoʻaraa i te hoê hiʻoraa maitai no te haehaa e te hinaaro mau ia tavini, i roaaʼi te itoito i te mau uʻi rave ohipa o te Ekalesia i parau ai oia i to te Ekalesia e : « I roto i te ohipa a te Fatu, e ere, eihea oe e tavini ai, tera râ, e nahea ia tavini » (i roto i te Conference Report, eperera 1951, 154).

Hoê â atoa ïa faufaaraa, ma te ite-ore-hia, e ta te mau milioni melo e ohipa nei ia au atoa e taua faaroo ra e te itoito i roto i na poro o te ô vine a te Fatu. Ua ite au e e na te mau misionare paari faaroo i horoʻa mai i teie mau hiʻoraa maitai.

I hiʻopoa na vau i te mau parau piiraa o na misionare paari faaipoipo e pae ahuru. O ratou paatoa, ua tavini na e toru misioni i to ratou ani faahouraa ia pii faahouhia. No Auteraria mai ratou, no Arizona mai, no California e tae atu no Missouri mai. To ratou matahiti, mai te ono ahuru e tae atu i te hitu ahuru, e tae noaʼtu… auê aita e faufaa ia parau. Ua pûpû mai hoê tane e hoê vahine ia raua no te hituraa o te taime, e ua tavini aʻe na raua i Temple Square, i Alaska, i Niu Terani, i Kenya, e i Gana (fenua Afirika). Te tonohia ra raua i te fenua Philipino. E nehenehe e faaite faahou atu e rave rahi mau hiʻoraa mai teie te huru.

Ua horoʻa vetahi o te feia faatere o te autahuʻaraa i te tahi mau faataaraa e vai i niʻa i te mau parau a teie mau misionare pea, o to ratou ïa mau iteraa papu no te ohipa e te faatusiaraa. E faahiti atu vau i te tahi :

« Ma te hinaaro i te haere noaʼtu eaha te vahi, rave noaʼtu eaha te ohipa, e noaʼtu eaha te maororaa e titauhia. »

« E mau hiʻoraa maitai [teie] no te mau melo o te ekalesia o tei horoʻa i to ratou taime no te Fatu. »

« E haere i te vahi ta te Fatu e hinaaro ia tatou ia haere », o ta te tahi ïa misionare pea i parau. « Ua pure matou ia tonohia i te vahi matou e hinaarohiaʼi. »

Ua horoʻa vetahi o te feia faatere o te autahuʻaraa i te tahi mau faataaraa no niʻa i te aravihi o teie mau misionare pea paari i te horoʻaraa i te ohipa maitai roa.

« E mea faahiahia ia faahaere i te ohipa i mua e i roto i te faatereraa. »

« E î to ratou oaoa i te rahi ia ani anaʻehia ratou ia ‹patu› e ia haamahora i te hoê ohipa i horoʻahia i roto i te hoê area o te Ekalesia no te haamaitai atu â. Te hinaaro ia tavini noaʼtu eaha te huru o te piiraa e te aravihi. »

« E mea au aʻe na ratou ia ohipa e te mau melo e ere i te [mea itoito] roa no te faafariu mai ; eiaha râ i roto i te hoê tiʻaraa. »

« Ua here roa ratou i te feia apî, e e horoʻa ta raua na ratou. »

« Te manaʻo nei ratou e hau atu to ratou manuïa i reira, e te hinaaro nei i te patururaa a te feia faatere e te rave amuiraa i te ohipa. »

« Ua paruparu rii ratou i te pae tino, eiaha râ i te pae varua e aore râ, i te itoito misionare. »

« E misionare mau oia. Toʼna iʻoa matamua o Nephi e ua au toʼna huru i toʼna iʻoa. E vahine rahi teie, ua riro noa oia ei hiʻoraa maitai. E rave oia ia maitai roaʼtu i te vahi oia i piihiaʼi. O teie te paeraa o ta raua misioni. » (Ua tavini aʻe na raua i Guam, Niteria, Anami, Pakistana, Singapour e i Malesia. Ua horoʻahia te hoê taime faafaaearaa na raua no te rohirohi o te mau eʻa o ta raua i haere na, e ua pii te mau tavini o te Fatu ia raua ia tavini atu i te hiero no Navu).

Ua faatiʻa te tahi misionare pea no te mau aito atoa a papaʻi ai raua : « E haere matou noaʼtu eaha te vahi e e rave i tei titauhia mai. E ere i te faatusiaraa, e faufaa taaê ra. »

Ua horoʻa teie mau misionare paari i te hoê faito taaê no te faatusiaraa e te fafauraa. Oia atoa ïa no to tatou mau peresideni misioni e to tatou mau peresideni hiero e to ratou mau hoa faaipoipo haapaʻo. E faarue ratou i to ratou mau utuafare, to ratou mau fetii no te tavini atu no te hoê tau i faataahia. Hoê atoa ïa huru no te nuu o te mau misionare apî, o tei haapae i ta ratou mau opuaraa e vaiiho maira i to ratou mau hoa e reva atu ai (e mea pinepine na ratou ihoa e aufau) no te haereraa e tavini noaʼtu te vahi ratou i tonohiaʼi e te Fatu, ma te aparau mai na roto atu i Toʼna mau tavini nei.

E pee au ia Oe, e Iesu,

Na te mouʻa e te moana,

E parau vau i ta Oe e ani mai,

E pee au ia Oe.

(Te mau Himene, no. 165)

E rave rahi milioni e tavini nei mai to ratou atu mau utuafare. Oia atoa na 26.000 episekoporaa e te peresideniraa amaa e te mau peresideniraa itoito o te mau pŭpŭ, e te Sotaiete Tauturu, te Paraimere e te Feia Apî Tamahine e ohipa nei e o ratou e i raro aʻe i ta ratou arataʻiraa. Oia atoa milioni o vetahi atu mau orometua haapii itoito i roto i te mau paroita, amaa, tĭtĭ e mataeinaa. A feruri i na hanere tauatini orometua hahaere utuafare e te mau tuahine hahaere o te rave faaoti nei i te faaueraa a te Fatu ia « tiaʻi i te ekalesia i te mau taime atoa, e ia vai noa i pihaiiho ia ratou e ia faaitoito ia ratou ra » (PH&PF 20:53). E tuʻati teie mau mea atoa i teie irava :

E titau mai paha Iesu

Ia parau vau ma te mărû ;

E purutia hara paha

E tiʻa ia tauturu.

Ia fifi te eʻa e te Fatu,

Ta oe e faaite mai,

E oaoaʼtu vau i ta oe parau :

E pee au ia Oe.

(Te mau Himene, no. 165)

Ia au i ta te Peropheta/Arii Beniamina i haapii : « A tavini ai outou i te taata nei, te tavini ïa outou i to outou Atua ra » (Mosia 2:17). Ua faaue atoa oia ia tatou e : « Ia ravehia teie mau mea ma te paari e ma te nahonaho ; aita hoʻi e hinaarohia ia horo te taata i te oioi e au ore i toʼna ra puai » (Mosia 4:27).

Te titau nei te Evanelia a Iesu Mesia ia tatou ia riro ei melo faafariu. Te haapii nei te reira ia tatou i te mea e tiʻa ia rave e e horoʻa te reira i te mau raveʻa ia riro mai ta to tatou Metua i te Ao ra e hinaaro. Te faito rahi o teie nei aparauraa i te tane e te vahine o te Atua e tupu maitai ïa na roto i ta tatou ohipa i roto i Taʼna ô vine.

Te vai nei te hoê peu i matarohia no te taviniraa ma te horoʻa maitai i toʼna iho taime i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei. Oia mau, hoê o te mau huru taaê o teie nei Ekalesia, oia ïa, eita tatou e aufauhia e aore râ, ei mau feia toroʻa aravihi i roto i na tauatini fare pure, retioni, tĭtĭ, mataeinaa e misioni e haapaʻo nei ia ratou. No te mea hoʻi ei tuhaa faufaa teie i roto i te faanahonahoraa a te Atua no Taʼna mau tamarii, te faatereraa e te ohipa o Taʼna Ekalesia e ravehia ïa e Taʼna mau tamarii o tei horoʻa i to ratou taime ma te tamoni ore no te ohipa a te Atua e no to ratou taata tupu. Te haapaʻo nei ratou i te faaue a te Fatu ia here e ia tavini atu Iaʼna (Ioane 14:15 ; PH&PF 20:19 ; 42:29 ; 59:5). O teie te eʻa ta te tane e te vahine e faaineine no te haamaitairaa o te ora mure ore.

Faahou â, e nehenehe vetahi e haamaitai atu â i ta ratou fafauraa. Ia ani anaʻe au i te mau peresideni tĭtĭ te tahi mau manaʻo tauturu no niʻa i te hoê parau tumu e tano iaʻu ia aʻo i roto i te amuiraa tĭtĭ, e faaroo tamau vau no te mau melo e patoʻi nei i te mau piiraa i roto i te ekalesia e aore râ, e farii i te piiraa e eita e rave faaoti i ta ratou mau hopoiʻa. Eita vetahi e rave i te fafauraa, e ere hoʻi i te mea haapaʻo. Ua tupu noa teie mau mea. Area râ, e hopea to te reira.

Ua parau te Faaora no te huru-ê-raa i rotopu i te haapaʻo maitai e te haapaʻo ore na roto i na parabole e toru i papaʻihia i roto i te pene 25 o te buka a Mataio. Afaraa o te mau manihini tei ore i fariihia i te oroʻa faaipoiporaa, no te mea aita ratou i ineine no te farii i te tane faaipoipo (Mataio 25:1-13). Te tavini faufaa ore, tei ore i faaohipa i te taleni i horoʻahiaʼtu e te Fatu, aita ïa i faatiʻahia ia haere atu i roto i te oaoa o te Fatu (a hiʻo Mataio 25:14-30) Ia haere mai te Fatu i roto i Toʼna hanahana, ua faataa Oia i te mau mamoe i tavini Iaʼna e Taʼna tiaʻi mamoe e te mau puaaniho o tei ore i tavini. O ratou anaʻe o tei « na reira i te hoê taeaʻe iti haʻihaʻi i roto i toʻu mau taeaʻe nei, ua na reira mai ïa outou iaʻu » (Mataio 25:40). Ua tuu Oia i te mamoe i taʼna rima atau « ia parahi i te basileia i haapaʻohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua ra » (Mataio 25:31-46).

Toʻu mau taeaʻe e toʻu mau tuahine, mai te mea e, ua mairi outou i roto i te fafauraa, a hiʻo maitai o vai ta outou e patoʻi ra e aore ra, e tau’a ore ra i te tavini, ia patoʻi ana’e outou i te hoê piiraa e aore râ, ia farii e ia fafau outou ia tavini, e aita hoʻi outou e rave faaoti i te reira. Te pure nei au ia pee tatou tataʻitahi i teie nei faahitiraa parau faaurûhia :

Te vai nei te vahi noʻu

I niʻa i te ao nei

E tiʻa iaʻu ia tauturu

Ia Iesu te Faaora.

(Te mau Himene, no. 165)

Ua faaite mai Iesu i te eʻa. E ua inu Oia i te auʻa maramara o tei arataʻi Iaʼna i Gesemane e i Kalavaria (PH&PF 19:18). Ma te faahaehaa parau atura i te Metua : « Ia tupu ra to Oe hinaaro, eiaha Toʻu » (Luka 22:42).

Ua haapii mai Oia :

« O te taata e hinaaro i te pee mai Iaʻu, e faaruʻe oia iaʼna iho, a rave ai i taʼna satauro, a pee mai ai Iaʻu.

« O tei hinaaro hoʻi i te tapeʻa i toʼna ora, e ere ïa i te ora, e o tei tiʻa iaʼna i te tuu i toʼna ora Iaʻu nei, e roaa ïa te ora iaʼna.

« Eaha ta te taata faufaa i noaa, ia noaa iaʼna te taoʻa o teie nei ao, ia ere oia i te ao ? eaha ta te taata e ore e horoʻa ei hoo i toʼna ora ? » (Mataio 16:24-26).

E mea tiʻa ia haamanaʻo tatou i te tumu o ta tatou taviniraa te tahi i te tahi. Mai te mea paʻi e, no te rave noa i te hoê tufaa o Taʼna ohipa, e nehenehe noa i te Atua ia tono mai i te hoê « legeona o te mau melahi » mai ta Iesu i parau i te hoê taime (a hiʻo Mataio 26:53). Eita râ hoʻi te reira e faaoti i te tumu no te taviniraa o Taʼna i papaʻi. Te tavini nei tatou i te Atua e to tatou mau taeaʻe e ia riro tatou ei mau tamarii maitai o te hoʻi atu e ora i pihaiiho i to tatou Na Metua i te Ao ra.

E tiʻaturi au ia Oe,

No to aroha rahi,

E haere atu ma te aau tae :

E pee au ia Oe.

(Te mau Himene no. 165)

Tau matahiti i mairi aʻe nei, ua taiʻo vau i te rata a te hoê misionare tei rave faaoti i taʼna misioni e o tei faaite i te tupuraa o teie ohipa i roto i toʼna oraraa. Ua papaʻi oia no te haamauruuru i te ohipa misionare « no te to’noraa iaʻu i te vahi ta te Atua i hinaaro eiaha râ mai taʻu i tamata i te ani. » Ua parau oia e, « no roto mai oia i te hoê oraraa tei reira te tataʻuraa no te ite. » Hou taʼna tau misionare, ua riro oia ei tamarii haapii i roto i te hoê fare haapiiraa tuatoru i te fenua Marite.

« Te feruri nei au no te reira. Ua faaî au i taʻu parau aniraa [misionare] e hapono atura ma te tapaʻo i roto i te vahi faaiteraa i toʻu hinaaro rahi ia tavini i te fenua ê i roto i te tahi atu reo. Ua faaite papu vau e, e tamarii haere haapiiraa manuïa roa vau e te itoito, e ua ineine roa ia horoʻa i toʻu taime no na matahiti e piti i rotopu i te nunaa no te fenua Rusia. Ma te tiʻaturi e, eita te tomite hiʻopoa e patoʻi i teie nei mau aravihi, ua tiʻaturi noa vau e, e oaoa roa vau ia tere i te hoê vahi apî e i niʻa i te hoê fenua ê. »

Ua huru ê roa oia i toʼna fariiraa i toʼna piiraa e, e tavini oia i te Fenua Marite. Aore roa râ oia i ite eaha te tufaa fenua maori râ, tei roto noa râ i te hoê tufaa fenua reo Peretane eiaha râ i te fenua ê, e i te reo êe atoa, a parau ai oia e, « e tavini au i rotopu i te feia poiri. » Teie faahou â : « Ua fatata roa vau i te patoʻi i te piiraa no te mea ua manaʻo vau e, e mea maitai aʻe ia tavini i roto i te hoê Faanahonahoraa tauturu, e aore râ, te tahi atu. »

I te pae hopea, ua noaa i teie nei taureʻareʻa te itoito e te tiʻaturiraa ia farii i te piiraa ia pee i te arataʻiraa e te aʻoraa a toʼna peresideni misioni. Ua haamata te semeio o te pae varua i te tupu. Teie taʼna i faaite :

« A haamataʼi au i te ohipa i rotopu i te nunaa poiri o teie tufaa [fenua], ua ‘aro puai noa vau e rave rahi avaʻe, area râ, ua tupu maite te ohipa na roto i te varua e ua haamata i te iriti i te paruru o te aau etaeta e te tiʻaturi ore. Ua haamata te semeio no te faafariuraa i te Mesia. Ua tupu te iteraa i te huru mau o te Atua e te autaeaʻeraa mure ore o te mau taata atoa ia haamaramarama i toʻu feruriraa aehuehu. »

E ere i te mea ohie, taʼna ïa parau, na roto râ i te itoito o toʼna peresideni misioni e toʼna here rahi i te nunaa o taʼna e tavini ra, e tiʻa mau ihoa e, e tupu mau te reira.

« Toʻu hinaaro ia here e ia tavini i teie feia i te hoê faito hopea, teie mau taata tupu o tei riro hoʻi ei mau feia teitei aʻe iaʻu, e mea haere iti noa mai te reira e rahi roaʼtu. No te taime matamua i roto i toʻu oraraa, ua haapii au i te faahaehaa ; ua haapii mai au i te auraa e te faufaa o te taata ma te hiʻo ore i te mau mea o toʼna oraraa o tei tuʻati ore i te faufaa mau o taua taata ra. Haamata ihora toʻu aau i te î i te here o te varua o te taata o tei haere mai i te fenua nei e o vau atoa nei » (rata i te hui mana faatere, febuare 1994).

E semeio te reira no te taviniraa. Mai ta te vahine rohi pehe i papaʻi :

Ia ani maira Oia iaʻu nei

Ia haere na te eʻa ê,

E pahono vau e te Fatu here :

E pee au ia oe

(Te mau Himene, no. 165)

Te faaite papu nei au no Iesu Mesia o te titau manihini nei ia tatou ia pee atu Iaʼna e taʼna ohipa, e te pure nei au ia rahi to tatou faaroo e ia fafau i te pee, e te puai ia riro mai Taʼna i hinaaro ia tatou i riro ra, i te iʻoa o Iesu Mesia, amene.