General Conference
Enfrentando Nos Orkan Spiritual dor di Kere den Cristu
Konferensia General di Òktober 2021


Enfrentando Nos Orkan Spiritual dor di Kere den Cristu

Nos ta enfrentá nos òrkannan spiritual mihó ora nos kere den Cristu i warda Su mandamentunan.

Durante e lastu seis añanan, mi kerida, Ann, i ami a biba na Texas serka serka di e Kosta di Golfo, kaminda algun di e òrkannan mas grandi a asotá e Estadonan Merikano, lagando atras un destrukshon tremendo i hasta pèrdida di bida. Lamentablemente, lunanan resien tambe tabatin eventonan devastador asina. Nos amor i orashon ta ekstendé na tur ku a wòrdu impaktá di kualke manera. Na 2017, nos a eksperensiá personalmente Orkan Harvey, kual a basha 60 inch (150 sentimeter) di awaseru.

Lèinan natural ta goberná e formashon di òrkannan. E temperatura di oséano mester ta por lo menos 80 grado Fahrenheit (27 grado Celsius), ekstendiendo na 165 pia (50sentimeter) bou di e superfisie di e oséano. Ora bientu topa ku e awa kayente di e oséano, e ta kousa e awa pa vaporisa i subi den e atmósfera, kaminda e ta bira likido. Nubianan ta forma, i bientunan ta produsí un patronchi di spiral riba e superfisie di oséano.

Imagen
Orkan

Orkannan ta kolosal den tamaño, yegando 50.000l pia (15.240 meter)òf mas den e atmósfera i espandiendo por lo ménos 125 mia(200 kilometer) di hanchura. Interesante ta ku, ora òrkan topa tera, nan ta kuminsá debilitá pasobra nan no ta mas riba e awanan kayente rekerí pa duna nan forsa.1

Kisas nunka lo bo no enfrentá un òrkan devastante físikamente. Sinembargo, kada un di nos a risistí òf lo tin ku risistí, òrkannan spiritual ku ta menasá nos pas i prueba nos fe. Den e mundu di awendia, nan ta parse di ta krese den frekuensia i intensidat. Afortunadamente, Señor a proveé na nos un manera sigur pa surpasá nan ku goso. Dor di biba e evangelio di JesuCristu, nos ta sigurá ku “ora e nubianan skur di problema ta kologá riba nos i menasá pa destruí nos pas, tin speransa ku sonrisa briante dilanti di nos.”2

President Russell M. Nelson a splika:

“Santunan por ta felis den kada sirkunstansia. Nos por sinti felisidat, asta ora nos tin un mal dia, un mal siman, i hasta un mal aña!

“… E goso ku nos ta sinti tin masha tiki di aber ku e sirkunstansianan di nos bida i tur kos di aber ku e enfoke di nos bida.

“Ora e enfoke di nos bida ta riba … JesuCristu i Su evangelio, nos por sinti e goso sin importá kiko ta pasando—òf kiko no ta pasando—den nos bida.”3

Djis manera lèinan natural ta goberná òrkannan físiko, lèinan divino ta goberná kon pa sinti goso durante nos òrkannan spiritual. E goso òf miseria ku nos ta sinti ora nos ta pasa dor di e tormenta di bida ta mará na e leinan ku Dios a pone. Presidente Nelson a kompartí, “Nan ta yama mandamentunan, pero nan ta mesun bèrdat ku e lèinan ku ta hisa, e lèi di gravedat, [i] e lèi ku ta goberná e batimentu di kurason.

Presidente Nelson a kontinuá, “E ta bira un formulá basta simpel: Si bo ke ta felis, warda e mandamentunan.”4

Duda ta un enemigu di fe i goso. Meskos ku e awa kayente di e oséano ta tera fertil pa òrkan, duda tambe ta tera fertil pa òrkan spiritual. Meskos ku kreensia ta un eskoho, asina duda tambe ta. Ora nos skohe pa duda, nos ta skohe pa wòrdu aktuá riba nos, dunando poder na e adversario, i asina lagando nos debil i vulnerabel.5

Satanas ta buska pa guia nos den tu tera fértil di duda. E ta buska pa enduresé nos kurason i asina nos no ta kere.6 E tera fértil di duda por parse atraktivo pasobra e ta aparentá pasífiko, awanan kálido ku no ta rekerí nos pa biba “dor di kada palabra ku ta sali for di e boka di Dios.”7 Den e tipo di awanan ei Satanas ta tenta nos pa relahá nos atenshon spiritual. E falta di atenshon ei por indusí na e falta di konvikshon spiritual, kaminda nos ta “ni friu ni kayente.”8 Si nos no ta ankrá den Cristu, duda i su sedukshonnan lo guia nos na apatia kaminda nos lo haña ni milager, ni felisidat duradero, ni tampoko “deskanso pa [nos] alma.”9

Meskos ku òrkannan ta debilitá riba tera, duda ta wòrdu remplasá ku fe ora nos ta konstruí nos fundeshi riba Cristu. E ora ei nos por wak e òrkannan spiritual den nan perspektiva apropiá, i nos kapasidat pa surpasá nan ta engrandesé. E ora ei, “ora e diabel manda su bientunan poderoso dilanti—su flechanan den e warwarúnan—i ora tur su hagel i tormenta furioso bati riba nos, esaki lo no haña poder riba nos pa hala nos abou den e abismo di miseria i angustia sin fin, pa motibu di e baranka riba kua nos ta edifiká, kua ta un fundeshi sigur—un fundeshi riba kua si nos edifiká nos lo no kai.”10

Presidente Nelson a siña:

“Fe den JesuCristu ta e fundeshi di tur kreensia i e kondukto di poder dibino. …

“Señor no ta rekerí fé perfekto pa nos por tin akseso na Su poder perfekto. Pero E ta pidi nos pa kere.”11

For di e konferensia general di aprel, mi famia i ami a bin ta buska pa fortalesé nos fé den JesuCristu i Su Ekspiashon pa yuda nos “bira [nos] desafionan den kresementu i oportunidat inkomparabel. ”12

Nos nietu, Ruby a wòrdu bendishoná ku un bolundat fuerte pa aktua. Ora el a nase, su esófago no tabata pegá na su stoma. Asta komo un infante, Ruby, ku ayuda di su mayornan, a enfrentá e tribulashonnan aki ku un determinashon inusual. Ruby awor tin sinku aña. Ounke e ta hopi yòn ainda, e ta un ehèmpel poderoso di kon no laga sirkumstansianan determiná su felisidat. Semper e ta felis.

Na Mei ultimo, Ruby a enfrenta un òrkan adishonal den su bida ku fe. El a nase ku un man ménos desaroyá ku tabatin mester di sirugia rekonstruktivo. Promé ku e operashon basta kompleho, nos a bishit’e i a dun’e un pintura ku ta mustra na un manera bunita un man di un mucha teniendo e man di e Salbador. Ora nos a puntr’é si e tabata nervioso, sin basila, el a kontestá, “No, mi ta felis!”

Imagen
Ruby ku pintura di e Salbador Su man

Ora nos a puntr’é, “Kon esei ta asina?”

Rubi a bisa ku konfiana, “Pasobra mi sa ku Jesus ta tene mi man.”

Ruby su rekuperashon tabata milagroso, i e ta sigui ta felis. Kon e puresa di e fe di un mucha ta kontradisí e idiotes di duda ku frekuentemente ta tenta nos ora nos bira mas grandi!13 Pero nos tur por bira manera muchanan chikitu si nos skohe pa pone nos falta di kreensia un banda. Ta un eskoho simpel.

Un tata kariñoso diligentemente ta roga na e Salbador, bisando, “Si bo por hasi loke sea, … yuda nos.”14

Jesus a bis’é:

“Si bo por kere, tur kos ta posibel pa esnan ku ta kere.

“I mesora e tata … a sklama, i a bisa ku lágrima, Señor, mi ta kere; yudami den mi falta di kreensia.”15

E tata humilde aki sabiamente a skohe pa konfia su kreensia den Cristu en bes di su duda. Solamente bo inkredulidat lo stroba Dios pa bendishoná bo ku milagernan pa move e serunan den bo bida.”16

Kon miserikordioso nos Dios ta pa pone e bara pa nos na e nivel di kere i no na e nivel di sa!

Alma ta siña nos:

Bendishoná ta esnan ku ta kere den e palabra di Dios.”17

“[Pasó] Dios ta miserikordioso na kada un ku ta kere den su nòmber; por lo tanto e ta deseá, na promé lugá, ku bo lo kere.”18

Si, na promé lugá, Dios ta deseá pa bo kere den dj’E.

Nos ta enfrentá nos òrkannan spiritual mihó ora nos kere den Cristu i warda Su mandamentunan. Nos kreensia i obedensia ta vinkulá nos na poder mas ayá[ku esun] di nos mes pa surpasá “[lo ke sea] ku ta pasando—òf no ta pasando—den nos bida.”19 Si, Dios “ta bendishoná [nos]” inmediatamente pa kere i obedesé.20 De echo, despues di tempu nos estado ta kambia pa felisidat i “nos ta wòrdu vivifiká den Cristu” ora nos ta ehersé nos fé den dj’E i warda Su mandamentunan. 21

Rumannan, laga nos skohe awe pa “no duda, pero pa kere.”22 Di bèrdat, “e manera korekto ta pa kere den Cristu.”23 Nos ta “grabá … riba e palmanan di [Su] mannan.”24 E ta nos Salbador i Redentor ku ta para na nos mes porta i ta bati.25 Den e nòmber di JesuCristu, amèn.