General Conference
Restorashon Diario
Konferensia General di Òktober 2021


Restorashon Diario

Nos mester di un infushon kontinuo, diario di lus di shelu. Nos mester “tempunan pa refreska.” Tempunan pa restorashon personal.

Nos ta reuni e bunita mainta di Sabat aki pa papia di Cristu, regosihá den Su evangelio, i apoyá i sostené un i otro miéntras nos ta kana den “e kaminda” di nos Salbador. 1

Komo miembronan di E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di e Delaster Dianan, nos ta reuni pa e propósito aki tur Sabat durante e aña. Si bo no ta miembro di Iglesia, nos ta yama bo bonbiní kalurosamente i duna bo danki ku bo a uni ku nos pa alabá e Salbador i siña di DjE. Manera abo, nos ta purba—ounke imperfekto—pa bira mihó amigunan, prohimo, i ser humano,2 i nos ta buska pa hasi esaki dor di sigui nos Ehémpel, JesuCristu.

Imagen
E Salbador JesuCristu

Nos ta spera ku bo por sinti e sinseridat di nos testimonio. JesuCristu ta bibu! E ta e Yu di e Dios bibiente, i E ta dirigí profetanan riba mundu den nos dia. Nos ta invitá tur pa bin, skucha e palabranan di Dios, i partisipá den Su bondat! Mi ta duna mi testimonio personal ku Dios ta huntu ku nos i ku E sigur lo bin serka di tur ku bai serka di DjE.3

Nos ta konsiderá un honor pa kana ku boso den e Maestro Su kaminda stret i smal di disípulado.

E Arte di Kana den e Kaminda Rekto.

Tin un teoria hopi ripití ku hendenan ku ta pèrdí ta kana den sirkulo. No masha ten pasá, sientífikónan na Instituto Max Planck for Biological Cybernetics a hasi prueba ku e teoria ei. Nan a hiba partisipantenan na un mondi yen i duna nan un instrukshon simpel: “Kana den un liña rekto.” No tabata tin ningun marka visibel. E ophetonan di tèst tabatin ku depende riba nan sentido di direkshon.

Kon bo ta kere a bai ku nan?

E sientífikonan a konkluí, “Hende di bèrdat [ta] kana den sirkulo ora nan no tin señalnan konfiabel pa duna nan direkshon di kana.”4 Ora nan a wòrdu puntrá despues, algun partisipante a deklará ku konfiansa ku nan no a desvia ni un tiki. A pesar di nan konfiansa haltu, data di GPS a mustra ku nan a kana den rònchi di sigur 20 meter di diameter.

Dikon nos tin tantu difikultat pa kana den liña rekto? Algun investigadó ta hipotisá ku desviashonnan chikitu aparentemente insignifikante den e tereno ta hasi e diferensia. Otronan ta mustra riba e echo ku tur tin un pia ku ta djis un tiki mas fuerte ku e otro. “Mas bien,” sinembargo, nos tin problema pa kana stret dilanti “[pa motibu di] e insertidumbre kresiente di unda stret dilanti ta.”5

Loke sea e kousa, ta naturalesa humano: sin markanan visual konfiabel, nos ta sali for di kurso.

Sali for di e Kaminda

No ta interesante kon faktornan chikitu i aparentemente hopi insignifikante por tin un diferensia hopi grandi den nos bida?

Mi sa esaki for di eksperiensia personal komo un pilot. Kada biaha ku mi kuminsá un aterisahe na un aeropuerto, mi tabata sá ku hopi di mi trabou ta konsistí di hasi korekshonnan chikitu konstante di direkshon pa guia e avion na e pista di aterisahe ku nos ta deseá.

Bo por tin un eksperiensia similar ora bo ta manehando un vehíkulo. Bientu, iregularidat den kaya, aliñashon imperfekto di tayer, falta di atenshon—in menshoná e akshonnan di otro stürdó—tur por pusha bo for di e kaminda ku bo ke tuma. Faya na pone atenshon na e faktornan aki i bo por kaba ditin un mal dia. 6

Imagen
Outo den pisina

Esaki ta apliká riba nos físikamente.

E ta apliká riba nos spiritualmente tambe.

Mayoria di e kambionan den nos bida spiritual—tantu positivo komo negativo—ta sosodé gradualmente, un paso kada biaha. Manera e partisipantenan den e estudio di Max Planck, kisas nos no ta realisá ora nos sali for di rumbo. Porta asta nos tin hopi konfiansa ku nos ta kanando e liña rekto. Pero echo ta ku sin yudansa di markanan pa guia nos, inevitablemente nos ta desvia for di rumbo i yega na lugánan ku nunka nos a pensa ku nos lo ta.

Esaki ta bèrdat pa individuonan. E ta tambe bèrdat pa sosiedatnan i nashonnan. E skrituranan ta yená ku ehèmpelnan.

E buki di Huesnan ta papia ku despues ku Yozue a muri, “a lanta un otro generashon … ku no taabata konosé Señor, tampoko ainda e obranan ku El a hasi pa Israel.”7

Apesar di e intervenshonnan selestial asombroso, bishitanan, reskate, i viktorianan milagroso, e yunan di Israel a presensia durante e epokanan di Moises i Yozue, denter di un generashon e hendenan a bandoná e Kaminda i kuminsá kana di akuerdo ku nan propio deseonan. I, dimes, no a tuma masha tempu promé ku nan a paga e preis pa e komportashon ei.

Tin biaha e kaida aki ta dura generashonnan. Tin biaha e ta pasa den apenas algun aña òf asta luna.8 Pero nos tur ta sensiibel [pa esaki]. No ta importa kon fuerte nos eksperiensia spiritual tabata den pasado, komo sernan humano nos tin tendensia di desvia. Esaki a bin ta e patronchi for di tempunan di Adam te ku awor.

Ata’ki e Bon Notisia

Pero no ta tur kos ta pèrdí. Diferente na e ophetonan di tèst, nos tin señalnan konfiabel, visibel ku nos por usa pa evaluá nos kurso.

I kiko e señalnan aki ta?

Sigur nan ta inkluí orashon diario i skudriñá e skrituranan i usa hèrmèntnan inspirá manera Bin, Sigui Mi. Kada dia, nos por aserká na e trono di Dios den humildat i honestidat. Nos por meditá riba nos akshonnan i revisá e momentunan di nos dia—konsiderando nos boluntat i deseonan den e lus di DjE. Si nos a desvia, nos ta roga na Dios pa restora nos, i nos ta komprometé pa hasi mihó.

Imagen
E Salbador ta dirigí Su karnénan

E tempu di opservashon ta un oportunidat pa rekalibra. Ta un hardin di reflekshon kaminda nos por kana ku Señor i wòrdu instruí, edifiká, i purifiká dor di e palabra revelá pa e Spiritu di nos Tata Selestial. Ta un tempu sagrado pa nos kòrda nos kombenionan solèm pa sigui e Cristu bondasoso, ora nos evalua nos progreso i linea nos mes ku e señalnan spiritual ku Dios a proveé pa Su yunan.

Pensa riba dje manera bo restorashon diario personal. Riba nos biahe komo peregrino riba e kaminda di gloria, nos sa kon fasil ta pa kai. Pero mesun kos ku desviashonnan chikitu por kita nos for di e Kaminda di e Salbador, asina tambe áktonan chikitu i simpel di alineashon por hiba nos bèk sigur. Ora skuridat ta drenta den nos bida, manera e ta hasi hopi biaha, nos restorashon diario ta habri nos kurasonnan pa lus di shelu, kual ta ilumina nos almanan, kore ku sombranan, miedu, i duda.

Timon Chikitu, Barkunan Grandi.

Si nos busk’é, siguramente “Dios lo duna [nos] konosimentu dor di Su Spiritu Santu, si, dor di e don inekspresabel di e Spiritu Santu.” 9 Mesun tantu ku nos ta puntra, E lo siña nos e Kaminda i yuda nos pa siguié.

Esaki, dimes, ta eksigí un esfuerso kontinuo di nos parti. Nos no por ta satisfecho ku eksperiensianan spiritual di pasado. Nos mester di un kresementu kontinuo.

Nos no por depende di otronan su testimonio pa semper. Nos mester traha esun di nos mes.

Nos mester di un infushon kontinuo, diario di lus di shelu.

Nos mester “tempunan di refreska.”10 Tempunan de restorashon personal.

“Awanan ku ta move” no por “keda impuro” pa largu11 Pa mantené nos pensamentunan i akshonnan puru, nos mester keda move!

Despues di tur kos, e Restorashon di e evangelio i e Iglesia no ta algu ku a pasa djis un biaha i ta klá. E ta un proseso kontinuo - kada dia, un kurason kada bia.

Manera nos dianan ta bai, asina nos bida ta bai. Un outor a poné die manera aki: “Un dia ta manera hinter un bida. Bo ta kuminsá hasi un kos, pero terminando hasiendo otro kos, planifiká pa hasi un respondi, pero nunka yega einan. … Na final di bo bida, henter bo eksistensia tin e mesun kalidat pa loko, tambe. Henter bo bida tin e mesun forma di un dia.”12

Bo ke kambia e forma di bo bida?

Kambia e forma di bo dia.

Bo ke kambia bo dia?

Kambia bo ora.

Kambia lo ke bo ta pensa, sinti i hasi na e momentu aki.

Un timon chikitu por manehá un barku grandi.13

Blòkinan chikitu por bira un manshon magnifiko.

Simiñanan chikitu por bisa sekoianan enorme.

Minütnan i oranan bon usá ta e blòkinan di konstrukshon di un bida bon bibá. Nan por inspirá bondat, alsa nos for di e koutiverio di imperfekshonnan, i guia nos ariba na e kaminda di redenshon di pordon i sanktifikashon.

E Dios di e Kuminsamentu Nobo

Ku boso, mi ta alsa mi kurason den gratitut pa e don magnífiko di oportunidat nobo, bida nobo, speransa nobo.

Nos ta alsa nos bosnan den alabansa pa nos Dios di abundansia i pordon. Sigur E ta e Dios di kuminsamentu nobo. E final sublime di Su labor ta pa yuda nos, Su yunan, tin éksito den nos kaminda pa inmortalidat i bida eterno.14

Nos por bira kriaturanan nobo den Cristu, pasobra Dios a primintí, “Mesun tantu ku mi hendenan arepentí lo mi pordoná nan pikánan kontra mi”15 i “lo no kòrda nan mas.”16

Mi kerido rumannan, kerido amigunan, nos tur ta desviá tin bia,

Pero nos por bai bèk den rumbo. Nos por nabega nos kaminda den skuridat i tribulashon di e bida aki i haña nos kaminda bèk na nos Tata Selestial amoroso si nos buska señalnan spiritual ku El a proveé, buska revelashon personal, i lucha pa restorashonnan diario. Asina ki nos ta bira bèrdadero disípulo di nos kerido Salbador, JesuCristu.

I ora nos hasi asina’ki, Dios so tin un sonrisa riba nos. “Señor lo… bendishoná bo den e tera ku Señor bo Dios lo duna bo. Señor lo establesé bo komo un hende santu na e mes.”17

Ku nos por buska restorashon diario i kontinuamente purba na kana den e Kaminda di JesuCristu ta mi orashon. Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Jesus a bisa, “Ami ta e kaminda, e bèrdat, i e bida.”(Juan 14:6). E NIV First-Century Study Bible ta kontené e splikashon: “E imagen di e kaya òf kaminda den e Beibel Hebreo hopi bia ta para pa warda e mandamentunan òf enseñansanan di Dios [wak Salmonan 1:1; 16:11; 86:11]. Esaki tabata un metaforo antiguo komun pa partisipashon aktivo den un sèt di kreyensia, enseñansa òf praktikanan. E komunidat di Eskrito di Mar Muerto a yama nan mes siguidónan di “e kaminda,’ pa medio di kua nan ta referí ku nan tabata siguidónan di nan propio interpretashon di e kaminda ku ta komplasé Dios. Pablo i e promé Cristianan tambe a yama nan mes ‘siguidó[nan] di e Kaminda’ [wak Hechonan 24:14]” (den “What the Bible Says about the Way, the Truth, and the Life,” Bible Gateway, biblegateway.com/topics/the-way-the-truth-and-the-life).

    Na 1873, un buki antiguo titulá Didache a wòrdu diskubrí den un biblioteka di e patriarkanan di Jerusalèm na Constantinopel. Hopi eurodito a kere ku el a wòrdu skibi den e lastu parti di e promé siglo (AD 80-100) E Didache ta kuminsá ku e palabranan aki: “Dos kaminda nan ta, un di bida i e otro di morto, pero tin un gran diferensia entre e dos kamindanan. E kaminda di bida, e ora ei, ta esaki: Promé, lo bo stima Dios ku a krea bo; di dos, bo próhimo manera bo mes”(Teaching of the Twelve Apostles, trans. Roswell D. Hitchcock and Francis Brown [1884], 3).

    Otro un fuentenan, manera The Expositor’s Bible Commentary, ta mustra ku “durante e eksistenia den komienso, esnan ku aksepta Hesus su mandato di mesias i klama ku e ta nan Señor ta yama nan mes esnan di ‘e Kaminda’ [wak Hechonan 19:9, 23; 22:4; 24:14, 22]” (ed. Frank E. Gaebelein i otronan [1981], 9:370).

  2. Wak Mosia 2:17.

  3. Wak Dooctrina y Convenios 88:63.

  4. “Walking in Circles,” Aug. 20, 2009, Max-Planck-Gesellschaft, mpg.de.

  5. “Kanando den Sirkulo,” mpg.de. E imagen aki ta mustra e GPS siguiendo e kuater partisipantenan den e estudio. Tres di nan a kana riba un dia nublá. Un di nan (SM) a kuminsa kana mientras e solo tabata ser kubrí pa nubianan, pero despues di 15 minüt e nubianan a kuminsa habri, i e partisipante por a mira pidanand i e solo. Tuma nota awó, asina e solo tabata visibel, e kanadó tabatatin muchu mas eksito den kana un liña rekto.

  6. Pa un ehèmpel tragiko di kon un rumbo robes di djis dos grado por a kousa ku un avion di pasahero a aksidentá kontra di e Montaña Ebus na Antartica, matando 257 hende, wak Dieter F. Uchtdorf, “A Matter of a Few Degrees,” Liahona, Mei 2008, 57–60.

  7. Huesnan 2:10.

  8. Despues ku Cristu a bishita e Kontinente Amerikano, e hendenan a arepenti bèrdaderamente di nan pikánan, wòrdu boutisá, i risibí e Espiritu Santu. Nan tabata un tempu un pueblo hopi kontensioso i orguyoso, awor “no tabata tin kontenshon i disputa bou di nan, i kada hende a trata hustamente un ku otro” (4 Nefi 1:20. E periodo di rektitut a dura dos siglo promé ku orguyo a kuminsa na kousa e pueblo pa sali for di e Kaminda. Sinembargo, desviashon spiritual por pasa hopi mas lihé. Komo un ehèmpel, dekadanan promé, den e di 50 aña di e reinado di e huesnan den e Buki di Mormon, tabata tin “un pas kontinuo i goso grandi” bou di e pueblo. Pero pa motibu di orguyo ku a drenta e kurasonnan di e miembronan di Iglesia, despues di un periodo di kuater aña “tabata tin hopi disenshon den e Iglesia, i tabata tin tambe kontenshon bou di e pueblo, asina tantu ku tabata tin hopi deramamentu di sanger” (wak Helaman 3:32–4:1).

  9. Doctrina y Convenios 121:26

  10. Hechonan 3:19

  11. Doctrina y Convenios 121:33

  12. Michael Crichton, Jurassic Park2015), 190.

  13. “Wak un barku komo un ehèmpel. Maske nan ta grandi i ta move den bientunan fuerte, nan ta wòrdu maneha pa un timon hopi chikituunda ku e piloto ke bai” (Santiago 3:4, New International Version).

  14. Wak Moises 1:39

  15. Mosia 26:30

  16. Doctrina y Convenios 58:42

  17. Deuteronomio 28:8–9wak tambe versikulo 1–7