Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 3: Te ti‘amâraa no te ma‘iti, te hoê parau tumu mure ore


Pene 3

Te ti‘amâraa no te ma‘iti, te hoê parau tumu mure ore

« Ua horo‘ahia te ti‘amâraa ia tatou paatoa no te rave i te mau faaotiraa faufaa e titauhia no to tatou faaoraraa. Na te reira mau faaotiraa e faataa i te parau no to tatou oaoaraa i roto i te oraraa a muri atu ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

Ua ora e ua rave o Ezra Taft Benson i te ohipa i roto i te ohipa faaapu, e ua haapii mai oia i te parau no te mau faahopearaa o te mau ma‘itiraa maitai. Te parau ra oia e : « Ua paari mai au ma te ti‘aturi e, te hinaaro e te aravihi ia rave i te ohipa, o te reira te mau tumu o te manuïa i roto i te ohipa faaapu. Ua riro te ohipa itoito e te maramarama ei taviri. A faaohipa na i te reira, e e nehenehe e ti‘aturi e, e manuïa rahi outou ».1 I to’na apîraa, ua haapii mai o Ezra e, e rahi atu â ta ratou maa mai te mea e, e atuatu ratou i ta ratou faaapu. Ua haapii mai oia e, mai te mea e, ua hinaaro oia ia manuïa te utuafare i roto i ta’na ohipa hamaniraa maa û, titauhia ïa ia’na ia rave i te faaotiraa ia ti‘a oi‘oi i ni‘a i te mau mahana atoa no te faate i te û o te puaatoro.2 Ua ite oia e, no to’na faaotiraa ia rave itoito noa i te ohipa, ua tihepu te feia faaapu ia’na no te tamâ i ta ratou mau tô e ia tanu i ta ratou maa animala.3 Ua ite oia e, e tae atoa mai te mau tamataraa i ni‘a i te feia haapa‘o maitai, e teie râ, ua ite atoa oia e, e nehenehe ta te taata iho e ta te utuafare e rave i te faaotiraa no te pahono au i te mau tamataraa, ia oaoa e ia manuïa ratou.4

No teie tamaiti apî o Ezra Taft Benson, e nehenehe te tahi o te mau faahopearaa no te mau faaotiraa maitai e itehia i niʻa i te mau pakete û, i ni‘a i te mau pereoo tei î roa i te maa animala, e i ni‘a i te moni maitai no te hoê mahana ohipa itoito. Te vai ra râ, e mea fifi ia itehia, e vai maoro râ. Ei hi‘oraa, a hi‘opo‘a ai oia i to’na na metua, ua ite oia i te oaoa, te hau e te puai e roaa mai, ia ma‘iti ana‘e te mau melo o te utuafare ia haapa‘o maitai te tahi i te tahi e ia haapaʻo maitai i te Fatu.5 Ua haapii mai oia i te ture o te ootiraa, oia hoʻi,— « o ta te taata e ueue ra, o ta’na â ïa e ooti mai » (Galatia 6:7)—e e tano te reira no te mau mea pae varua e no te mau ohipa o te tino nei.

Ua riro teie iteraa ta’na ei niu, e no reira, ua faahaamana‘o pinepine te peresideni Ezra Taft Benson i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e ia vetahi ê atoa, i te faufaa o te ti‘amâraa—te ti‘amâraa « ia ma‘iti i te haerea ta ratou e haere ».6 Ta’na mau haapiiraa no ni‘a i te parau tumu o te ti‘amâraa, e ere ïa i te faahaamana‘o-noa-raa ia « ma‘iti i rotopu i te maitai e te ino ».7 Ua parau oia no te ti‘amâraa ei ti‘araa no te « rave i te mau faaotiraa faufaa e titauhia no to tatou faaoraraa » e e riro te reira i te « faataa i te parau no to tatou oaoaraa i roto i te oraraa a muri atu ».8 Ua faaitoito oia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e ia vetahi ê atoa ia faaohipa i to ratou ti‘amâraa no te « rave mai te au i to ratou hinaaro », ma te tiaʻi ore ia faauehia mai i roto i te mau mea atoa ra.9 Te parau ra oia e, te parau tumu o te ti‘amâraa, « e au oia mai te hoê anave auro o te toro na roto i te faanahoraa o te evanelia a te Fatu no te haamaitai i Ta’na mau tamarii ».10

Hōho’a
Jesus Christ in the pre-mortal life. Christ is depicted wearing white robes. He is teaching people who are gathered around Him.

Ua pee Iesu Mesia no te tau hou te tahuti nei i te faanahoraa o te faaoraraa a te Metua i te Ao ra, tei paruru i to tatou ti‘amâraa ia ma‘iti.

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson

1

Te ti‘amâraa—te ti‘amâraa no te ma‘iti—e parau tumu mure ore ïa tei horo‘ahia mai e te Atua.

Te faaʻite papû nei au e, e mau tamarii varua tatou na te hoê Atua here, to tatou Metua i te Ao ra (a hi‘o Te Ohipa 17:29 ; 1 Nephi. 17:36). E faanahonahoraa rahi ta’na no te faaoraraa, e na roto hoʻi i te reira Ta’na mau tamarii e maitai roa ai mai Ia’na te huru, e e farii hoʻi i te îraa o te oaoa mai Ta’na e fana‘o nei. (A hi‘o 1 Nephi. 10:18 ; 2 Nephi. 2:25 ; Alama 24:14 ; 34:9 ; 3 Nephi. 12:48 ; 28:10).

Te faaʻite papû nei au e, i roto i to tatou huru hou te tahuti nei, ua riro to tatou Taea‘e matahiapo i roto i te varua, o Iesu Mesia, ei Faaora tei faatoroʻa-a‘ena-hia i roto i te faanahoraa no te faaoraraa a te Metua. (A hi‘o Mosia 4:6–7 ; Alama 34:9). O Oia te raatira no to tatou faaoraraa e te rave‘a hoê roa e ti‘a ai ia tatou ia ho‘i i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra, no te farii i te îraa o te oaoa. (A hi‘o Hebera 2:10 ; Mosia 3:17 ; Alama 38:9).

Te faaʻite papû nei au e, tei roto atoa o Lutifero i te apooraa i te ra‘i ra. Ua imi oia i te rave‘a ia haamou i te ti‘amâraa o te taata. Ua orure i te hau. (Hi‘o Mose 4:3.) Ua tupu te hoê tama‘i i te ra‘i ra, e ua tiʻavaruhia mai i ni‘a i te fenua nei hoê tuhaa i ni‘a i te toru o te mau varua e ua faaerehia ratou i te hoê tino. (A hi‘o Apokalupo 12:7–9 ; PH&PF 29:36–37). E enemi o Lucifero no te parau-ti‘a atoa, e te imi nei oia ia oto te mau taata atoa. (A hi‘o 2 Nephi. 2:18, 27 ; Mosia 4:14).11

Te mana‘o tumu i roto i taua apooraa ra hou te tahuti nei maori râ : Ei ti‘amâraa anei to te mau tamarii a te Atua ia ma‘iti i te haerea ta ratou e haere, te maitai e aore râ te ino ; e aore râ, ei haavî anei ia ratou ma te faahepo ia haapa‘o i te parau ? Ua ti‘a te Mesia e o ratou atoa tei pee Ia’na no te farii i te mana‘o matamua—te ti‘amâraa no te ma‘iti ; ua ti‘a Satane no te piti o te mana‘o—haavî e faahepo.12

Te haamaramarama mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e, ua tupu a‘era te hoê tamaʻi rahi i te ra‘i ra, te aroraa no te parau tumu o te ti‘amâraa, te ti‘araa ia ma‘iti. (Hi‘o Mose 4:1–4 ; PH&PF 29:36–38 ; 76:25–27 ; Apokalupo 12:7–9).13

Te tama‘i tei haamata i ni‘a i te ra‘i no ni‘a i teie parau, aita â ïa i hope atura. Te tamau noa nei â te aroraa i ni‘a i te tahua o te tahuti nei.14

Te ti‘amâraa no te ma‘iti, e parau tumu mure ore ïa tei horo‘ahia mai e te Atua. Te faanahonahoraa rahi o te ti‘amâraa o te faanahonahoraa ïa o te evanelia. Aita e haavîraa no te reira ; aita e faaheporaa, aita e haamăta‘uraa. E ti‘amâraa to te taata ia farii i te evanelia e aore râ, ia pato‘i i te reira. E nehenehe ta’na e farii e i muri iho e pato‘i ia ora i te reira, e aore râ, e nehenehe ta’na e farii e e haapa‘o hope roa i te reira. E ore roa râ te Atua e faahepo ia tatou ia ora i te evanelia. E faaohipa oia i te taparu na roto i To’na mau tavini. E pii mai Oia ia tatou ma te arata‘i ia tatou e ma te taparu ia tatou e ma te faaitoito ia tatou e ma te haamaitai hoʻi ia tatou mai te mea e pahono atu tatou, eita râ Oia e faahepo noa’tu i te mana‘o o te taata. (A hi‘o Te Mau Himene, 1985, no. 145).15

2

E taime tamataraa teie oraraa, e e ti‘amâraa to tatou no te ma‘iti i rotopu i te maitai e te ino.

Ua faaʻitehia’tu ia Aberahama te mau tamarii varua a to tatou Metua i te Ao ra hou a haere mai ai ratou i te fenua nei. Ua faaʻite-atoa-hia ia’na te hamaniraa o te fenua nei, e ua parau maira te Fatu ia’na e : « E e tamata tatou ia ratou i reira, ia ite tatou e, e haapa‘o anei ratou i te mau mea atoa ta te Fatu to ratou Atua e faaue ia ratou ra ». (Aberahama 3:25.) Tei roto atoa i teie faahitiraa parau hanahana te ti‘araa no te ma‘iti.16

E oraraa tamataraa teie : e tamataraa i reira hoʻi outou e o vau nei e faaʻite ai i to tatou itoito, e tamataraa e au i te mau faahopearaa mure ore no tatou tata‘itahi. E i teie nei, no tatou teie taime e teie pu‘e tau—ua farii te mau u‘i atoa i to ratou—no te haapii i ta tatou ohipa e ia rave i te reira.17

Ua ti‘a te parau e, aita te Fatu e au i te ino. Ua ti‘a atoa te parau e, te hinaaro nei Oia eiaha te reira ia tupu. Ua ti‘a te parau e, e tauturu Oia i te feia e pato‘i i te reira. Tera râ, te faatiʻa nei Oia ia tupu te ino i rotopu i Ta’na mau tamarii i roto i te tahuti nei, e ua riro te reira ei tapa‘o faaʻite e, te horo‘a nei Oia i te ti‘amâraa ia ratou no te ma‘iti, teie râ, e riro atoa te reira ei niu Na’na no to ratou haavâraa hopea.18

Aore hoê ino e ore e ti‘a ia [Iesu Mesia] ia tape‘a. Tei roto te mau mea atoa i To’na rima. Ua riro teie fenua ei hau tiʻa No’na. Teie râ, te vaiiho nei Oia i te ino ia ti‘a ia tatou ia ma‘iti i rotopu i te maitai e te ino.19

Ua riro te oraraa ei taime tamataraa i roto i te oraraa mure ore o te taata nei, i reira hoʻi e horo‘ahia ai ia’na… te ti‘araa ia ma‘iti i rotopu i te maitai e te ino … Tei ni‘a i teie mau ma‘itiraa te mau faahopearaa rarahi, eiaha no teie oraraa noa, inaha te mea faufaa roa aʻe, no te oraraa a muri a‘e. Te vai ra te mau otiʻa e ore roa e ti‘a ia Satane ia taahi i ô mai. I roto i te reira mau otiʻa, ua faati‘ahia oia ia horo‘a i te mau parau tumu ti‘a ore i pihaʻi iho i te mau parau tumu ti‘a a te Atua, e na roto hoʻi i te reira e ti‘a ai i te taata ia ma‘iti i rotopu i te maitai e te ino, e na roto i te reira, ia faataa i te vahi ta ratou e parahi atu i roto i te oraraa a muri a‘e.20

3

E faaohipa tatou i to tatou ti‘amâraa no te rave i te mau faaotiraa o te faataa i to tatou oaoaraa i teie nei e a muri noa’tu.

Ua here te Atua ia outou mai Ta’na i here i Ta’na mau tamarii tata‘itahi, e To’na hinaaro e Ta’na opuaraa e To’na hanahana o te faaho‘iraa ïa ia outou Ia’na ra ma te viivii ore e te pora‘o ore, na roto i to outou faaʻiteraa e, e mea ti‘amâ outou no te oaoa mure ore i mua i To’na ra aro.

Ua ite to outou Metua i te Ao ra ia outou. Ua horo‘a mai Oia ia outou i te mau faaueraa no te arata‘i e no te haapiiraa ia outou i te auraro. Ua horo‘a atoa mai Oia ia outou i to outou ti‘amâraa—te ti‘amâraa no te ma‘iti— « ia ite e, e haapa‘o anei [outou] i te mau mea atoa [Ta’na] e faaue mai ». (Aberahama 3:25). Ua faanaho-maitai-hia To’na basileia i ni‘a i te fenua nei, e te pûpû nei to outou mau feia faatere ia ratou iho no te tauturu ia outou. Ia ite mai outou e, tei ia outou na to matou nei here tuutuu ore, to matou manaʻonaʻoraa e ta matou mau pure.

Te manaʻonaʻo atoa nei Satane ia outou. Ua fafau oia e haamou ia outou. Eita oia e haapii ia outou i te auraro atu na roto i te mau faaueraa, e horoʻa maoti oia i te hoê ti‘amâraa no te « rave i ta outou iho ohipa » … Te faanahoraa a Satane maori râ « e ha’uti i teie nei e araua‘e e aufau ai ». E titau oia i te mau taata atoa ia oto mai ia’na te huru [a hi‘o 2 Nephi 2:27]. Te faanahoraa a te Fatu o te popou ïa i teie nei e te oaoa a muri a‘e na roto i te oraraa i te evanelia.21

E ti‘amâraa to tatou no te ma‘iti, aita râ to tatou ti‘amâraa no te taui i te mau faahopearaa o te reira mau ma‘itiraa.22

Te auraa mau, e tamataraa iti roa ïa to te faaroo mai te mea e, e farii tatou i te reira iho taime i te taatoaraa o te haamauruururaa no te mau ohipa maitai atoa, e aore râ, i te faahaparaa i te reira iho taime no te mau hara atoa i ravehia. Tera râ, no niʻa i te parau no te faautuʻaraa i te reira mau mea tataʻitahi, e mea papû roa ïa te reira.23

E farii paha te hoê taata i te tahi mau oaoa tau poto i roto i te hara, tera râ, e oaoa ore to te hopea. « E ere roa te parau-ino i te oaoa » (Alama 41:10). Ta te hara e faatupu nei, o te au ore ïa i te Atua e te varua oto. No reira, e mea maitai ia hi‘opo‘a te taata ia’na iho no te hi‘o e, ua au anei to’na huru i te mau ture atoa a te Atua. No te ture hoê i haapa‘ohia, e haamaitairaa taa ê te tae mai. No te ture hoê i ofatihia e ati taa ê te tae mai. O ratou tei teimaha i te pe‘ape‘a, a haere mai i te Fatu ra, te mărû nei hoʻi ta’na zugo e te mâmâ nei ta’na hopoi‘a. (A hi‘o Mataio 11:28–30).24

Te ohipa rahi a‘e o te oraraa nei, o te raveraa ïa i te mau faaotiraa. Te hoê o te mau horo‘a rahi a‘e a te Atua i te taata nei maori râ… te ti‘araa ia ma‘iti, tera râ, ua horo‘a atoa mai Oia i te taata nei i te hopoi‘a no taua mau ma‘itiraa ra … Na tatou iho e tuu i to tatou oraraa i ni‘a i te reni no te manuïaraa e aore râ, no te manuïa-ore-raa. Eita paha tatou e ma‘iti noa i ta tatou mau fâ hopea, e riro atoa paha tatou, te rahiraa o te taime, i te faataa e i te faaoti no tatou iho nei, te mau rave‘a e ti‘a ai ia tatou ia tapae i ni‘a i taua mau fâ ra, e na roto i to tatou itoito e aore râ, te itoito ore, e faataa i te vitiviti e tapae ai tatou i ni‘a i taua mau fâ ra. E titauhia to tatou itoito e te puai, e e tupu atoa mai te faataupupuraa e aore râ te umeʻumeraa.25

Te hopearaa o te taata nei e o te mau nunaa atoa, tei te huru ïa te faaohiparaa te taata i to’na… ti‘amâraa no te faatereraa ia’na iho e aore râ, no te haavare-ite-raa i te mau ture mure ore, e na’na ihoa e ite atu arauaʻe, o te ootiraa ïa i te mau faahopearaa. No reira, te mau titauraa tumu o teie anotau, e ere ïa tei te pae faaravaʻiraa faufaa e aore râ, poritita. Tei te pae varua râ—oia hoʻi, titauhia i te taata ia haapii i te faaau ia’na i ni‘a i te mau ture ta te Atua i horo‘a mai i te taata nei.26

Ua horo‘ahia mai te ti‘amâraa ia tatou paatoa no te rave i te mau faaotiraa faufaa e titauhia no to tatou faaoraraa. Na te reira mau faaotiraa e faataa i te parau no to tatou oaoaraa i roto i te oraraa a muri atu ».27

Na ta tatou mau faaotiraa i faataa i to tatou huru. Na te mau faaotiraa ta tatou e rave atu e faataa i to tatou haerea mure ore.28

4

E titauhia ia tatou ia rave i te mau faaotiraa faufaa rahi na roto i te pure.

Mai te mea e titauhia ia tatou ia rave i te mau faaotiraa ti‘a, te mau faaotiraa mai ta te Mesia ra te huru, na mua roa, e ti‘a ia tatou ia ora i te hoê oraraa e ti‘a ai ia tatou ia titau e ia faaohipa i te mana ite-ore-hia, inaha, ia ore ana‘e te reira, aore e taata e nehenehe e rave maitai roa i te faaotiraa.

Te hoê o te mau faaotiraa rahi a‘e no teie anotau, o te taime ïa a faaoti ai te tamaiti ra o Iosepha Semita e haapa‘o oia i te a‘oraa a Iakobo : « Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore ; e e horo‘ahia mai ta’na. E ani râ oia ma te faaroo, eiaha e feaa, I tei feaa ra, e au ïa i te aru miti i patuhia e te mata‘i e fetoitoi a‘e ra ». (Iakobo 1:5–6).

Te faaoraraa mau o te rahiraa mirioni tane e vahine i roto i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau, ua niuhia ïa i ni‘a i taua faaotiraa ra ! E ti‘a ia tatou ia haamana‘o noa e, e mea faufaa te taata hoê, e te mau faaotiraa ta ratou e rave, e nehenehe ïa e haʻuti i ni‘a i te oraraa o vetahi ê.29

Na ô atura te Fatu e, « E patoto atu, e iritihia mai te opani ia outou » (3 Nephi 14:7 ; Mataio 7:7). To’na auraa ra, e titauhia ia tatou ia rave i ta tatou tuhaa ohipa.30

E tupu te mau faaotiraa paari i muri noa a‘e i te ohipa, te tautooraa e te pure rahi. Na te pahonoraa a te Fatu i te tautooraa paruparu a Olive Kaudere e haamaramarama mai nei i te reira : « Area râ, inaha, te parau atu nei au ia oe e, ia imi maite oe i te reira i roto i to oe aau e ti‘a ai ei reira oe e ani mai ai ia’u e ua ti‘a anei, e mai te mea ua ti‘a ra e faatupu ïa vau i te ahu i roto i to oe ouma ; no te reira oe e ite ai e ua ti‘a ihoa ». (PH&PF 9:8).

No reira, e haamata tatou na roto i te parauraa e, mai te mea e, e imi tatou i to tatou Metua i te Ao ra ma te tuutuu ore, ma te ti‘aturi e, e pahono mai oia i ta tatou mau pure, e riro ïa te reira ei niu maitai no te haamataraa … E ore te Fatu e rave mai i te pape i roto i te apoo pape marô, no reira, titauhia ia tatou ia rave i ta tatou tuhaa ohipa. I te tahi taime, e titauhia te puai rahi, te tuatapaparaa e te faaoroma‘iraa roa no te tamata i te imi i te faaotiraa tano.31

I roto i te mau faaotiraa faufaa rahi, e nehenehe te haapaeraa maa, apitihia i te pure, e horo‘a mai i te mau iteraa varua rahi.32

5

O tatou te mau ti‘amana no tatou iho, e te hinaaro nei te Fatu ia rave tatou i te mau ohipa maitai na roto i to tatou iho hinaaro.

I te matahiti 1831 teie ta te Fatu i parau atu i ta’na Ekalesia :

« No te mea inaha, e ere i te mea ti‘a ia’u ia faaue atu i te mau mea atoa ; no te mea o oia o te haavîhia i te mau mea atoa, e faatau oia e e ere hoʻi oia i te mea paari ; no reira aita ta’na e utu‘a maitai.

« Oia mau te parau atu nei au, e mea ti‘a i te taata nei ia anaanatae i te ohipa maitai, e ia rave hoʻi i te mau ohipa e rave rahi na roto i to ratou iho hinaaro, e ia faatupu faarahi hoʻi i te parau-ti‘a ;

« No te mea tei roto ia ratou te mana, na roto hoʻi i te reira i riro ai ratou ei haapa‘o ia ratou iho. E mai te mea e rave te taata nei i te maitai e ore roa to ratou utu‘a maitai e mo‘e ia ratou.

« Area râ o oia o te ore e rave i te hoê mea e tae noa’tu i te taime oia e faauehia ai, e ia farii hoʻi i te hoê faaueraa ma te aau feaa ra, e ia haapa‘o i te reira ma te faatau ra, ua faahapahia ïa oia ». (PH&PF 58:26–29.)

Hōho’a
Shingling Service Project

Te hinaaro nei te Fatu ia faaohipa tatou i to tatou ti‘amâraa no te « anaanatae i te ohipa maitai » (PH&PF 58:27).

Te mau opuaraa a te Fatu—te mau titauraa rahi—aita ïa i taui : te faaoraraa e te faateiteiraa o ta’na mau tamarii.

Ua matarohia e, e horo‘a mai te Fatu ia tatou i te taatoaraa o te mau titauraa no te faaoti, e tae noa’tu i te tahi mau reni arata‘i e pee, tera râ, e tiaʻi oia ia faanahonaho tatou i te mau mea e rave e te mau rave‘a. E itehia te mau rave‘a e te mau arata‘iraa na roto i te tuatapaparaa e te pure e na roto hoʻi i te oraraa i te hoê oraraa e ti‘a ai ia tatou ia farii e ia pee i te mau muhumuhu a te Varua. Titauhia i te feia paruparu i te pae varua, mai tei te anotau o Mose ra, ia faauehia i roto i te mau ohipa e rave rahi. I teie mahana, te feia puai i te pae parua, e hi‘o ratou i ni‘a i te mau titauraa, e hi‘o i te mau reni arata‘i i papa‘ihia e te Fatu e to’na mau peropheta, e i reira ratou e rave ai na roto i te pure—ma te ore e faauehia « i te mau mea atoa ». Na teie huru e faaineine i te taata i te ti‘araa atua.… 

I te tahi taime e tiaʻi te Fatu ia rave Ta’na mau tamarii i te ohipa na roto i to ratou iho hinaaro, e ia ore noa’tu ratou e na reira, ua ere ïa ratou i te haamaitairaa rahi a‘e, e i reira te Fatu e vaiiho roa ai i te reira mea ma te faautuʻaraa na ni‘a iho e aita ana‘e, e riro oia i te faataa huʻahuʻa roa mai i te ohipa. Tei mâtauhia, hape atu ai au, rahi noa’tu ta’na faataa-huʻahuʻa-raa i te ohipa e rave, iti noa’toa’tu ta tatou haamaitairaa.33

E ti‘a ia tatou « ia anaanatae » i te ohipa maitai e ia vaiiho i te ao nei ei vahi maitai a‘e i te mea e, i ora na tatou i reira.34

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Eaha te mau mea ta outou i ite o te faaʻite nei e, « te tama‘i tei haamata i ni‘a i te ra‘i… aita â ïa i hope atura » ? (A hi‘o i te tuhaa 1). Eaha ta tatou e rave no te tamau maite i te ti‘a no te parau tumu o te ti‘amâraa ?

  • Pinepine te taata i te uiui e, no te aha te Atua e faati‘a ai ia vai te ino i roto i te ao nei. Nahea te mau haapiiraa a te peresideni Benson i roto i te tuhaa 2 i te tauturu i te pahonoraa i taua uiraa ra ?

  • Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te tauturu i te mau tamarii e i te feia apî ia maramarama i te mau parau mau i roto i te tuhaa 3 ? Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te tauturu i te mau tamarii e i te feia apî ia maramarama i te hopearaa o te mau faaotiraa ta ratou e rave ?

  • A feruri i te haapiiraa a te peresideni Benson no ni‘a i te raveraa i « te mau faaotiraa mai ta te Mesia ra te huru » (tuhaa 4). Eaha ta outou i haapii mai no ni‘a i te apitiraa i te pure e te ohipa itoito no te rave i te mau faaotiraa ?

  • Eaha te auraa no outou « ia anaanatae i te ohipa maitai » ? Nahea to outou oraraa e taui ai ia rave ana‘e outou i te mau ohipa maitai « na roto i to [outou] iho hinaaro » eiaha râ na roto i te tiaʻiraa ia faauehia mai outou ? (A hi‘o i te tuhaa 5).

Te mau papa‘iraa mo‘a

Deuteronomi 11:26–28 ; Iosua 24:15 ; 2 Nephi 2:14–16 ; Alama 42:2–4 ; Helamana 14:30–31 ; PH&PF 29:39–45 ; 101:78

Tauturu haapiiraa

Na te mau aparauraa i roto i te mau pŭpŭ na‘ina‘i e « faafana‘o i te rahiraa o te mau piahi ia faaô i roto i te haapiiraa. Te feia e taiâ nei ia faaʻite i to ratou mana‘o i te taime haapiiraa, e nehenehe ratou e faaʻite atu i roto i te mau pŭpŭ iti, eita ïa ratou e haamâ ia faaʻite i to ratou mana‘o i mua i te taatoaraa» (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, [1999], 169).

Te mau nota

  1. Faahitihia i roto i te Gene Allred Sessions, Latter-day Patriots (1975), 77–78.

  2. Hi‘o Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson : A Biography (1987), 18–19, 34.

  3. Hi‘o Ezra Taft Benson : A Biography, 40–41.

  4. Hi‘o Ezra Taft Benson : A Biography, 19–20.

  5. Hi‘o Ezra Taft Benson : A Biography, 17, 22, 25–26, 29–31, 34–37.

  6. « The Constitution—A Glorious Standard », Ensign, Setepa 1987, 6.

  7. God, Family, Country : Our Three Great Loyalties (1975), 402.

  8. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 24.

  9. Hi‘o Conference Report, Eperera 1965, 122.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1966, 121.

  11. « I Testify », Ensign, Novema 1988, 86.

  12. « The Constitution—A Glorious Standard », 6.

  13. I roto i te Conference Report, Atopa 1966, 121.

  14. « The Constitution—A Glorious Standard », 6.

  15. The Teachings of Ezra Taft Benson, 82.

  16. So Shall Ye Reap (1960), 221.

  17. I roto i te Conference Report, Eperera 1967, 59.

  18. Strength for the Battle : An Address Given by Ezra Taft Benson at the New England Rally for God, Family and Country (1966), 14–15.

  19. Come unto Christ (1983), 132.

  20. God, Family, Country, 402.

  21. « A Message to the Rising Generation », Ensign, Novema 1977, 30.

  22. Come unto Christ, 40.

  23. God, Family, Country, 326.

  24. « Do Not Despair », Ensign, Atopa 1986, 2.

  25. God, Family, Country, 145.

  26. The Teachings of Ezra Taft Benson, 83–84.

  27. The Teachings of Ezra Taft Benson, 24.

  28. God, Family, Country, 143.

  29. God, Family, Country, 144.

  30. The Teachings of Ezra Taft Benson, 451.

  31. God, Family, Country, 149.

  32. God, Family, Country, 152.

  33. I roto i te Conference Report, Eperera 1965, 121–22.

  34. The Teachings of Ezra Taft Benson, 676–77.