Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 23: « Haamau etaeta i to mau tĭtĭ »


Pene 23

« Haamau etaeta i to mau tĭtĭ »

« E hohoʻa te mau tĭtĭ e te mau mataeinaa o Ziona no te mau vahi moʻa ta te Fatu i faahiti i reira To’na Feia Moʻa e haaputuputu ai i te mau mahana hopea nei ei haapûraa no te vero ra ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

I te 13 no tenuare 1935, ua paturu te mau melo no te tĭtĭ no Boise Idaho ia Ezra Taft Benson, 35 matahiti, ei tauturu matamua i roto i ta ratou peresideniraa tĭtĭ. I raro a‘e i te faatereraa a te peresideni Scott S. Brown, ua farii te peresideni Benson e rave rahi rave‘a no te tavini, no te arata‘i e no te haapii. Ei hi‘oraa, ua riro oia ei mauihaa no te faahoʻi mai i te hoê taea‘e ua mau i te Autahu‘araa a Melehizedeka i roto i te Ekalesia,1 e ua tauturu atoa oia i roto i te arataʻiraa i te mau tautooraa no te faatere i te faanahoraa no te ohipa totauturu a te Ekalesia.2

I te matahiti 1938, ua tupu maitai te tĭtĭ e ua hau i te 8 000 melo, e no reira ua faaue te Peresideniraa Matamua ia vahihia te reira ei toru tĭtĭ. Ua parau te peresideni Benson e, ua « hitimahuta » oia, i te 27 no novema 1938, i te piiraahia oia ia peresideni i ni‘a i te hoê o na tĭtĭ. Ua parau ta’na vahine, o Flora, i ta raua mau tamarii e, ua riro te reira ei haamaitairaa no to ratou metua tane, te fariiraa i teie piiraa.3

Ua riro te taviniraa a te peresideni Benson, ei peresideni tĭtĭ, ei haamaitairaa no te tĭtĭ taatoa. Ua tamau noa oia i te haapii i te mau parau tumu no te ohipa totauturu, e ua haapa‘o taa ê oia i te feia apî. I te haamataraa o te hoê tuhaa pureraa no te amuiraa tĭtĭ, ua ite oia i te hoê pŭpŭ feia apî tamaroa te horo marû ra i rapae au i te fare pure. « Ua haere marû noa ratou e tae roa’tu i te uputa no muri mai, e to ratou mata tei ni‘a i te vahi tomoraa no mua, no te haapapû e, aita to ratou hororaa e hiʻohia ra. I tera iho taime, te matara mai nei oia mai roto mai to’na piha toro‘a, ua hi‘o i teie ohipa, e faaaano aʻera i to’na na rima, e haru mai nei teie mau tamaiti. ‘Ua oaoa roa vau i te iteraa ia outou’, ta’na ïa parau. ‘E haere amui ana‘e tatou i te amuiraa’. Ua arata‘i oia ia ratou i ni‘a i te parahiraa matamua, e i muri iho, ua pii mai ia ratou ia faa‘ite mai i to ratou iteraa papû ». 4

Aita i piti avaʻe to te peresideni Benson taviniraa ei peresideni tĭtĭ, teie faahou mai nei te tahi faahitimahutaraa. Ua horo‘ahia mai ia’na te toroʻa papa‘i parau rahi no te tomite rahi o te mau taatiraa no te ohipa faaapu, te National Council of Farmer Cooperatives, e titauhia ia’na ia haere roa i Washington, D.C no te ohipa. Ua pato‘i na mua oia i te ohipa, e ua paraparau râ Flora ia’na e na reira atoa te Peresideniraa Matamua, e farii atura oia i te reira.5 I te haamauruururaahia oia ei peresideni tĭtĭ i te 26 no mati 1939, ua papa‘i oia e, ua riro te reira « ei mahana pe‘ape‘a roa a‘e ta’na i ite … I roto i ta’u mau parau [i te mau melo o te tĭtĭ] ua haamaitai-rahi-hia vau e te Fatu, ua tafifi rahi râ vau e to’u mau mana‘o. Aita e pŭpŭ taata maitai a‘e i roto i te ao [e] ua here au ia ratou pauroa ».6

Ua taui te utuafare Benson i te faaearaa i Bethesda, Maryland, tapiri mai ia Washington, D.C. Hoê noa matahiti i muri iho, ua tere te peresideni Rudger Clawson, te peresideni no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, e Elder Albert E. Bowen, no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo atoa, na te reira vahi no te faanaho i te hoê tĭtĭ apî. Ua farerei te peresideni Clawson ia Ezra Taft Benson ma te parau e, « E te taea‘e Benson, ua hinaaro te Fatu ia riro mai oe ei peresideni no teie tĭtĭ. Eaha to oe mana‘o i te reira ? » Faahou â, ua hitimahuta te peresideni Benson. Ua parau oia, « Aita vau i mâtau i teie mau taata. Aita i matahiti to’u oraraa i ô nei ».7 Noa’tu râ, ua farii oia ma te haehaa i teie piiraa e ua peresideni oia i ni‘a e 2 000 tiʻahapa melo i roto i teie tĭtĭ area aano. Ua parau Flora no ni‘a i ta’na taviniraa ei peresideni tĭtĭ : « Ua au roa oia i te reira. E ere te ti‘araa te mea faufaa na’na, o te popou râ no te tautururaa i te rahiraa taata atoa ia ite mai i te parau mau o te evanelia ».8

I muri iho, ei aposetolo, ua tere te peresideni Benson e farerei i te mau tĭtĭ na te ao taatoa. Ua parau oia : « I parau na vau, i te tahi mau taime, i ta’u vahine ia hoʻi mai au mai te mau tere i roto i te mau tĭtĭ e, aita vau i ite papû eaha râ te huru o te raʻi, tera râ, aita ta’u aniraa rahi a‘e no ô maori râ te au e te popou ia apiti i te huru taata e te huru vahine ta’u e farerei nei i rotopu i te feia faatere o te mau tĭtĭ e te mau paroisa e te mau misioni i ni‘a i te fenua nei. E parau mau ihoa, ua haamaitai-rahi-hia tatou ».9

Hōho’a
Ward council members being taught using the Worldwide Leadership Training video.

Te hoê fa o te tĭtĭ, « o te tahoêraa ïa e te haamaitai-roa-raa i te mau melo… na roto i te faataeraa ia ratou te mau faanahoraa a te Ekalesia, te mau oro‘a e te mau haapiiraa o te evanelia ».

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson

1

Ei melo no te Ekalesia, te haaputuputu nei tatou i roto i te mau tĭtĭ no Ziona.

I te tahi mau taime, e ani te mau melo ore, « Eaha te tĭtĭ ? » Na reira atoa te mau melo, te ui atoa nei ratou e, « Eaha te auraa no te tĭtĭ ? Eaha te auraa no tatou te mau melo ? »

No te mau melo ore, e piri rii te hoê tĭtĭ i te hoê epikoporaa i roto i te tahi atu mau ekalesia. E tuhaa fenua aano te tĭtĭ, tei roto te reira te tahi mau paroisa (te mau amuiraa naʻinaʻi) e ua peresidenihia te reira e te hoê peresideniraa.

No te mau melo, ua riro te taʻo tĭtĭ ei taipe. A feruri na i roto i to outou feruriraa i te hoê tiʻahapa rahi, tei hutihia te mau taura i ni‘a i te mau tĭtĭ tei patiʻa-papû-hia i roto i te repo. Ua faaau te mau peropheta ia Ziona i te mau mahana hopea nei mai te hoê tiʻahapa rahi e tapoʻi nei i te fenua taatoa [hi‘o Isaia 54:2; 3 Nephi 22:2]. E mea faaetaetahia teie tiʻahapa e te tahi taura o tei taamuhia i ni‘a i te mau tĭtĭ. E teie mau tĭtĭ, e mau faanahoraa rau ïa i tera e tera vahi na te ao atoa nei. I teie taime, te haaputuputuhia nei Iseraela i roto i te reira mau tĭtĭ no Ziona e rave rahi.10

E maha a‘e fâ no te tĭtĭ :

1. I roto i te tĭtĭ tata‘itahi, e toru tahuʻa rahi te peresideni i ni‘a i te reira, tauturuhia e ahuru ma piti taea‘e tei parauhia te apooraa rahi, e no reira, ua riro te reira ei ekalesia naʻinaʻi no te Feia Mo‘a i te hoê vahi taa ê o te fenua. Te fâ, o te tahoêraa ïa e te haamaitai-roa-raa i te mau melo e ora nei i roto i te reira mau otiʻa, na roto i te faataeraa ia ratou i te mau faanahoraa a te Ekalesia, te mau oro‘a e te mau haapiiraa o te evanelia.

2. E ti‘a i te mau melo o te mau tĭtĭ ia riro ei hi‘oraa e aore râ ei faito tano no te parau-ti‘a.

3. E ti‘a i te mau tĭtĭ ia riro ei parururaa. E na reira te mau melo ia tahoê ana‘e ratou i raro a‘e i te mau ti‘a faatere o te autahu‘araa, i to ratou iho fenua, ma te fafau ia ratou i ta ratou hopoi‘a e ma te haapa‘o i ta ratou mau fafauraa. E riro te reira mau fafauraa, mai te mea e, e haapa‘ohia, ei paruru i mua i te hape, te ino e te ati.

Te patu nei tatou i te mau hiero i te mau vahi ana‘e tei reira te mau tĭtĭ. Te faaineine nei te mau haamaitairaa e te mau oro‘a o te hiero i te taata no te faateiteiraa. Parau mau, aita e nehenehe e faati‘a i te hoê hiero no te tĭtĭ tata‘itahi, atira noa’tu, te ite nei tatou i te tahi tupuraa faahiahia, oia mau, e semeio, i roto i te paturaa i te mau hiero i tera vahi e tera vahi o teie nei ao. Na te reira noa faanahoraa e faafana‘o i te mau melo o te Ekalesia ia farii i te mau haamaitairaa hope a te Fatu.

4. E haapûraa te mau tĭtĭ no te vero e maniihia i ni‘a i te fenua nei.11

2

Ua faanahohia te mau tĭtĭ no te tauturu i te mau metua ia haapii i te evanelia e ia arata‘i i ta ratou mau tamarii i te mau oro‘a no te faaoraraa.

I roto i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, te tai‘o nei tatou :

« E teie faahou â, mai te mea e tamarii ta te mau metua i Ziona, e aore râ i roto i te hoe o to’na ra mau tĭtĭ i haamauhia ra, o te ore ho‘i e haapii atu ia ratou ra ia ite papû roa i te parau no te tatarahapa, te faaroo i te Mesia te Tamaiti no te Atua Ora, e no te bapetizoraa no te horo‘a no te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima, ia tae i te vau o te matahiti ra, tei ni‘a iho ïa te hara i te upoo o te mau metua » E e riro teie ei ture no to Ziona ra, e aore râ i roto i to’na mau tĭtĭ o tei haamauhia. » (68:25–26; papa‘iraa faahipa tei tuuhia).

I ô nei outou e ite ai i te mau fâ rahi o te mau tĭtĭ. Ua faanahohia te reira no te tauturu i te mau metua « e tamarii ta [ratou] i Ziona » no te haapii ia ratou i te evanelia a Iesu Mesia e no te faatere i te mau oro‘a no te faaoraraa. Ua faatiʻahia te mau tĭtĭ no te haamaitai-roa-raa i te Feia Mo‘a, e te reira haamaitairaa, e haamata ïa i roto i te fare na roto i te haapiiraa aravihi i te evanelia.12

3

A faa‘ite ai te mau melo o te tĭtĭ i te hi‘oraa a te Fatu no te huru moʻa, e riro mai te tĭtĭ mai te hoê taipe nehenehe i mua i te mata o te ao taatoa.

Ua parau te Fatu : « No te mea ia tupu noa Ziona i te unaunaraa e i te moʻaraa e ti‘a’i ; ia faarahihia to’na ra mau otiʻa e ti‘a’i ; ia faaetaetahia to’na ra mau tĭtĭ e ti‘a’i ; oia, oia mau ta’u e parau atu nei ia outou na, ia ti‘a mai Ziona i ni‘a e ia oomo hoʻi i to’na ra mau ahu nehenehe roa e ti‘a’i ». (Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 82:14).

I ô nei te faa‘ite nei te Fatu i te tahi faahou fâ rahi o te tĭtĭ : ia riro mai te hoê taipe nehenehe i mua i te mata o te ao taatoa. Te parau e, « oomo hoʻi i to’na ra mau ahu nehenehe roa », te parau nei ïa no te moʻaraa o roto e ti‘a ia raʻehia e te mau melo atoa o te parau nei ia ratou ei Feia Mo‘a. O teie hoʻi Ziona, « tei ma te aau ». (Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau* 97:21).

E haapuaihia te mau tĭtĭ e e faaaanohia te mau otiʻa o Ziona ia faa‘ite atu te mau melo i te hi‘oraa o te huru moʻa ta te Fatu e tia‘i nei i To’na mau taata ma‘iti ia faa‘ite atu.13

4

Ua riro te mau tĭtĭ tata‘itahi ei parururaa e ei vahi haapûraa i mua i te mau enemi, te mea itehia e te mea ite-ore-hia.

Atira ïa, teie faahou â te hoê heheuraa no ô mai i te Fatu ra, te horo‘a mai nei i teie tatararaa no te fâ o te mau tĭtĭ : « Oia mau te parau atu nei au ia outou paatoa : A ti‘a mai na i ni‘a e ia anaana mai na, ia riro to outou maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa ; e ia riro te putuputuraa i ni‘a iho i te fenua no Ziona, e i ni‘a iho i to’na mau tĭtĭ, ei parururaa, e ei vahi haapûraa no te vero, e i te riri ia niniihia’tu te reira ma te anoi ore i ni‘a i te ao paatoa nei ». (Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 115:5–6).

I roto i teie heheuraa, te vai nei te hoê faaue ia anaana roa to tatou maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa. Teie hi‘oraa, e ture faito ïa i ni‘a i te reira te taata e hi‘o ai no te faaoti i te parau no to’na tanoraa e aore râ te maitai-roa-raa. Ia riro te Feia Mo‘a ei hi‘oraa no te huru moʻa i mua i te mata o teie nei ao. O te reira te unaunaraa o Ziona.

Ei reira, ua heheu mai te Fatu ia riro te mau tĭtĭ no Ziona ei « parururaa, e ei vahi haapûraa no te vero, e i te riri ia niniihia’tu te reira ma te ano‘i ore i ni‘a i te ao paatoa nei ». Ua riro te mau tĭtĭ ei parururaa no te Feia Mo‘a i mua i te mau enemi, te mea itehia e te mea ite-ore-hia. Te parururaa, o te faatereraa ïa e tae mai na roto i te mau reni o te autahu‘araa o te haapuai nei i te iteraa papû e o te faaitoito nei i te autautururaa utuafare e te parau-ti‘a o te taata tata‘itahi.

I roto i Ta’na opuaraa no Ta’na mau heheuraa i roto i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, ua faaara te Fatu : « Te oioi mai nei te taeraa mai o te reira mahana ; aita â i tae i te hora, ua fatata mai râ te reira, e rave-ê-hia’tu ai te hau no ni‘a mai i te ao nei, ei reira te diabolo e mana’i i ni‘a iho i to’na iho basileia » [Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 1:35].

I teie mahana… te ite nei tatou i te tupuraa o teie tohuraa, i reira Satane, na roto i te riri uʻana rahi, e faa‘ite ai i to’na mana i ni‘a i « to’na iho basileia »—te fenua nei. Aita to’na puai i rahi a‘enei mai te reira, e o ratou ana‘e tei rave i te Varua Moʻa ei arata‘i no ratou—e tei pee i te parau aʻo a te feia faatere o te autahu‘araa—ratou ana‘e te faahereherehia i te haamouraa o to’na puai ino rahi.

Te parau atoa nei te Fatu i roto i te reira heheuraa omua e, e mana Oia i ni‘a i To’na mau Feia Mo‘a, « e e faatere arii oia i rotopu ia ratou » [Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 1:36]. Te na reira nei Oia a ohipa ai Oia na roto i Ta’na mau tavini ma‘itihia e te mau feia mana a te tĭtĭ e a te paroisa.14

Hōho’a
An African congregation gathered in sacrament meeting.

Ia amui tatou i te Feia Mo‘a, e ite tatou e, e nehenehe i te hoê tĭtĭ ia riro « ei parururaa, e ei vahi haapûraa no te vero » (PH&PF 115:6).

A tupu noa ai te Ekalesia, e mea faufaa roa ia patu tatou ma te pautuutu maitai, e ia hi‘o tatou e, i roto i te mau tĭtĭ e opuahia ra te vai ra te mau anoʻi matamua titauhia no te haamanuïaraa, e i roto i te mau tĭtĭ e vai ra, te vai nei te ohipa tuutuu ore no te tae’tu i te ti‘araa hope o te hoê tĭtĭ i roto i te manuïaraa pae varua. Ia riro teie mau tĭtĭ ei mau vahi haaputuputuraa no Ziona i teie anotau ; e titauhia ia riro te mau tĭtĭ ei mau vahi moʻa no te varua e ia faaravaʻi te mau tĭtĭ ia ratou iho, i te mau rave‘a atoa.15

E hohoʻa te mau tĭtĭ e te mau mataeinaa o Ziona no te mau vahi moʻa ta te Fatu i faahiti, i reira To’na Feia Moʻa e haaputu ai i te mau mahana hopea nei ei haapûraa no te vero ra. Outou e ta outou mau tamarii, e haaputu outou i ô nei no te haamori, no te faatupu i te mau oro‘a mo‘a, no te paraparau i te taata, no te haapii, no te rave i te tahi ohipa i roto i te himene, te ori, te teata ora, te tuʻaro e na reira e noaa ai te haamaitairaa ia tatou iho e ia vetahi ê. Te hi‘o-pinepine-hia nei ta tatou mau fare pure e ta tatou mau muaraa e te tira i ni‘a roa e toro nei i te raʻi mai te tapa‘o no to tatou oraraa, te huru te reira e ti‘a ia paʻuma e tae atu i te Atua ra.16

Ua ite te peropheta no te Buka a Moromona, o Nephi, i te mahana e purara ai te Feia Mo‘a i roto i te mau tĭtĭ na te ao atoa nei. Ua ite oia i te anotau e faatoro ai te Fatu i Ta’na parururaa i ni‘a ia ratou i te taime e haafifi ai te mau vero o te haamou i to ratou ora. Ua tohu Nephi : « E ua hiʻo hoʻi au, o Nephi, i te mana o te Arenio a te Atua i te pouraa mai i ni‘a iho i te feia mo‘a o te ekalesia a te Arenio ra, e i ni‘a iho hoʻi i te feia i ma‘itihia e te Fatu ra, o tei purara i te mau fenua o te ao atoa nei ; o te parau-ti‘a e te mana o te Atua i te hanahana rahi ra, o ta ratou ïa mauhaa ». (Buka a Moromona, 1 Nephi 14:14).

Na roto i te heheuraa, ua ite tatou e, e tupu mai te mau ohipa ataata, te mau ati e te mau hamani-ino-raa i te mau mahana hopea nei, na roto râ i te parau-ti‘a te Feia Mo‘a e faahereherehia ai. E mea papû te parau fafau a te Fatu i roto i te Buka a Moromona : « E faaora… oia i te feia parau-ti‘a i to’na ra mana ». (1 Nephi 22:17).17

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Ia oti te taiʻraa i te tuhaa 1, nahea outou i te pahono i te hoê taata o te ani mai e, no te aha te mau melo o te Ekalesia i faanahohia ai ei tĭtĭ ?

  • Ua faahaamanaʻo mai te peresideni Benson e, te tauturu nei te mau tĭtĭ i te mau metua ia haapii i te evanelia i ta ratou mau tamarii ma te horo‘a i te mau oro‘a o te autahu‘araa no ratou (hi‘o i te tuhaa 2). Nahea to outou tĭtĭ i te haapuairaa i ta outou mau tautooraa i te fare?

  • I nafea outou i te iteraa i te mau melo o te hoê tĭtĭ i te amuiraa no te faa‘ite i te hoê hi‘oraa maitai « i mua i te mata o te ao taatoa »? (A hi‘o i te tuhaa 3). Nahea outou i te fana‘oraa i teie mau ohiparaa ?

  • Nahea te hoê tĭtĭ e nehenehe ai e horo‘a i te parururaa « i mua i te mau enemi, te mea itehia e te mea ite-ore-hia » ? (A hi‘o i te tuhaa 4). Eaha ta tatou mau rave‘a no te amui atu i roto i te ohipa a to tatou tĭtĭ ? Eaha te tahi o te mau haamaitairaa e noaa mai ia tatou mai te peu e na reira tatou ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Isaïa 25:3–5; Mataio 5:14–16; Moroni 10:31–33; PH&PF 101:17–21; 133:7–9

Tauturu haapiiraa

« Te hoê orometua maramarama eita oia e feruri e, ‘Eaha ta’u e rave i roto i te piha haapiiraa i teie mahana ?’ E ui râ oia e, ‘Eaha ta ta‘u mau piahi e rave i roto i te piha i teie mahana ? : e ere, ‘Eaha ta‘u e haapii atu i teie mahana ?’ e parau râ e, ‘Nahea vau e tauturu ai i ta‘u mau piahi ia ite i te mea faufaa no ratou ia apo?’” (Virginia H. Pearce, « The Ordinary Classroom—a Powerful Place for Steady and Continued Growth », Ensign, Novema 1996, 12 ; faahitiraa no roto mai Teaching the Gospel : A Handbook for CES Teachers and Leaders [1994], 13).

Te mau nota

  1. Hi‘o i te pene 20 i roto i teie buka.

  2. Hi‘o i te pene 21 i roto i teie buka.

  3. Hi‘o Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson : A Biography (1987), 122; Francis M. Gibbons, Ezra Taft Benson : Statesman, Patriot, Prophet of God (1996), 104.

  4. Sheri L. Dew, ia au i te faati‘araa a Don Schlurf, i roto Ezra Taft Benson : A Biography, 122.

  5. Hi‘o i te pene 1 i roto i teie buka.

  6. I roto Ezra Taft Benson : A Biography, 144.

  7. I roto Ezra Taft Benson : A Biography, 156–57.

  8. Flora Amussen Benson, faahitiraa mai roto mai Ezra Taft Benson : A Biography, 159.

  9. I roto Conference Report, Atopa 1948, 98.

  10. Come unto Christ (1983), 101.

  11. Come unto Christ, 104–5.

  12. Come unto Christ, 101–2.

  13. Come unto Christ, 102.

  14. Come unto Christ, 103–4.

  15. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 151.

  16. The Teachings of Ezra Taft Benson, 151–52.

  17. Come unto Christ, 104.