Aoaoga a Peresitene
O Le Auaunaga a Iosefa F. Samita


O Le Auaunaga a Iosefa F. Samita

O Iosefa F. Samita o le Peresitene lona ono o le Ekalesia ma o le Peresitene mulimuli o le sa iloa tino le Perofeta o Iosefa Samita. “O lo’u olaga o se tamaitiiti ma le talavou sa faaaluina e feoai faatasi ai ma tagata o le Atua, sa pagatia ma i latou, ma sa olioli foi ma i latou. O lo’u olaga atoa sa matou faatasi ai ma nei tagata,” o lana tala lea.1 Sa ia saili ma le naunautai ia iloa le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma auauna ia i laua ma le agaga atoa. Ina ua faamanuiaina i lona malamalama loloto o le talalelei, sa ia mafai ona taitai ona tagata i mataupu faavae o le upumoni e faavavau ma faatumauina le Ekalesia i taimi o osofaiga a le fili i uluai tausaga o le 20 seneturi. Sa ia naunau e avea ma sē e “faatupuina le filemu, o sē e talai atu le amiotonu,”2 ma sa ia aoaoina atu ma le malosi le usiusitai, ma molimau e ala i mea na ia oo i ai, “o i latou uma e usiusitai i musumusuga a le Agaga … o le a maua le poto ma le malamalama e sili le manino, ma le lautele, ma le sa’o o le upumoni a le Atua na i lo se isi lava e mafai ona maua.”3

O se olaga faatamaitiiti na faafaileleina i le upumoni.

O le uluai tamaitiiti a Maria Filitia Samita ma Ailama Samita, o Iosefa F. Samita sa fanau i le aso 13 o Novema 1838 i Sisifo Mamao, i le Itumalo o Caldwell, i Misuri, i le taimi o le vevesi o sauaga ma le mativa. I le lua vaiaso [a o lumanai lona fanau mai], sa ave faapagota ai lona tama e se vaega ma faa-falepuipui ai i se tulaga le sa’o. E fa masina uumi, sa faaogea ai ma mafatia Ailama Samita, o lona uso o le Perofeta o Iosefa Samita, ma isi i le falepuipui o Liperate. Sa lagona e Maria ua toesea i faiga saua lona toalua mai ia te ia “i le taimi ua ou manaomia ai … se tausiga alofa sili ma le vaaiga a se uo, ae peitai, ua faafuasei ona oo mai ia te au le matafaioi o le tausia o se aiga toatele.” O ia o se tagata liliu mai i Kanata, sa ia faaipoipo atu ia Ailama Samita ina ua maliu lona toalua muamua, o Jerusha, ma sa ia tausia le fanau e toalima a Samita i le taimi lea “ma sa faaopoopo i ai ma si a’u pele itiiti o Iosefa F. i le fuainumera.”4

Ina ua tuliesea le Au Paia mai Misuri i le taumalulu o le 1838–39, o Iosefa F. Samita ua na o se pepe. Sa i ai pea lona tama i le falepuipui, ma e sa tigaina le ma’i o lona tina ma “na auina atu i le sili atu i le lua selau maila, i luga o lona moega.”5 O le uso o Maria, o Mercy Filitia Thompson, sa ia faasusu ma tausi ia Iosefa F. faatasi ai ma lana tama teine laitiiti. Sa maua le nofoaga e mapu i ai le Au Paia i Ilinoi, ma sa tele le taimi o le uluai valu o tausaga o Iosefa F. i Navu, le aai o le Au Paia sa fausia i luga o auvai o le Vaitafe o le Misisipi. O iina, i le li’o o le aiga o Samita ma le faapotopotoga o le Au Paia, sa faafaileleina ai o ia i le malamalama o le talalelei a Iesu Keriso. “Sa aoaina au ina ia ou talitonu i le paia o le misiona a Iesu Keriso,” sa ia taua mulimuli ane. “Sa aoaoina ai au mai lou tama, mai le Perofeta o Iosefa Samita, e auala mai i lo’u tina … ma o taimi uma lava o lo’u talavou ma o’u tausaga uma lava i le lalolagi, sa ou pipii ai pea i lena talitonuga.”6

O le tama o Iosefa F. o Ailama, sa fesoasoani i le Perofeta o Iosefa e faalauteleina le galuega o le Toefuataiina, talu mai le faatulagaina o le Ekalesia, e aofia ai ma luma atu a o faaliliuina e Iosefa le Tusi a Mamona. Sa matua faalagolago malosi le Perofeta i lona uso matua o Ailama, aemaise i Navu lea sa valaauina ai Ailama e ala i faaaliga, o se Peteriaka o le Ekalesia ma se Fesoasoani i le Peresitene. Na saunoa le Perofeta, o Ailama o loo ia te ia le filemu o le Tamai Mamoe, ma le faamaoni o Iopu, ma i se faaupuga puupuu, o le agamalu ma le lotomaualalo o Keriso.”7

E faapei o lona tama, sa atina’eina e Iosefa F. le alofa tele ma le faamaoni i le Perofeta o Iosefa Samita. I tausaga na mulimuli mai, sa masani ona ia faamatala tala taua a o itiiti le uso o lona tama, ma saga molimau e lē aunoa i lona valaauga o se Perofeta o le Toefuataiga: “Ioe, sa tumu o ia i le olioli; sa tumu o ia i le fiafia; sa tumu o ia i le alofa. … A o mafai ona taalo o ia faatasi ma tamaiti ma faafiafia ia te ia i taaloga faigofie ma le mama i le va ma tagata, sa ia fesootai foi ma le Tama ma le Alo ma sa fetautalatalaai ma agelu, na latou [agelu] asiasi mai ia te ia, ma faaeeina atu i ona luga ia faamanuiaga ma meaalofa ma ki o le mana.”8

E le’i atoa le ono tausaga o Iosefa F. ae tuuina atu e le uso o lona tama o Iosefa ma lona tama o Ailama, o la’ua ola mo le malo o le Atua. Sa tagatavaleina i la’ua i le aso 27 o Iuni 1844 e se vaega faatupu faalavelave. O Navu, e masani ona olaola mai ai i lona mafaufau mea paia ua tuana’i, ma toe saga faapa’ia ai atili, ma i lea lava foi taimi e Pele ma mata’utia foi, i le nofoaga Paia o loo malolo i ai le Tino o lo’u Tama, ma Vaaiga Mata’utia i lena taimi (ma e matua Manino e pei o le ao i lo’u mafaufau) na oo mai ai le faavauvau ma le Mata’u i le lalolagi faamaoni ma faatumulia ai le 10 afe o agaga i le faanoanoa ma le fefe!”9

Mulimuli ane ina ua tuanai le maliu o Ailama, sa galulue faatasi Maria ma lona uso o Mercy, ua maliu foi lana tane, e tausi le aiga toatele ma sauniuni e malaga faatasi ma le Au Paia i Sisifo. Na manatua e Iosefa F. Samita e faapea na vave faamuta la latou tapenaga i le tautotogo o le 1846 ina ua faamalosia i latou e vaega taufaamatau ina ia malaga atu i le vaa faataalaelae, e sopoia le vaitafe o le Misisipi agai atu i Iowa, i le mea sa matou tolauapi ai i lalo o laau ma faalogologo i le faatama’iaina o le aai. Sa matou tuua lo matou aiga saogalemu ma meafale uma o loo totoe i le fale, faatasi ai ma a matou meatotino uma o lenei lalolagi, ma sa leai se faamoemoe poo se manatu e toe vaai i ai.”10 Sa saga faamautinoa atu pea e lona tina i lana fanau, “O le a tatala e le Alii le auala,”11 ma o le malosi o lona talitonuga sa faatupulaia ai lo latou lava faatuatua. “Matou te le’i mamao ese ae matou faalogoina le papa o fana i le isi itu o le vaitafe,” sa manatua e Peresitene Samita, “ae sa ou lagona i lo’u mafaufau i lea taimi — le mautinoa e faapei o le lagona o le tamaitiiti — o loo lelei mea uma, o loo taitaiina i matou e le aao o le Alii, e pei ona ou faia i le aso nei.”12

Ao malaga atu Iosefa F. Samita ma lona aiga i sisifo, sa ia maitauina le faafetaia’ia pea ma le faatuatua e lona tina ia luitau ma ia luitau. Ina ua saga faia pea ma le lē alofa e le kapeteni o le aumalaga se faaupuga faapea, o le a avea le tina ua leai sana tane ma faalavelave i le aumalaga atoa, sa ia [tina] faailoa atu ia te ia [kapeteni] o le a faia lana vaega ma tausia o ia e ia lava, ma o le a muamua foi ona ia taunuu i le vanu [nai lo le kapeteni]. Ma e moni lava, na ia mafaia! Ona o ia o le atalii e vaaia ia lafumanu a le aiga, sa matua naunau o ia ma lona iloa e taua le lafumanu a le aiga, o lea sa lē galo ai ia te ia o le tatalo faatauanau, sa mafai ai e lona tina ona toe maua ni povi se lua na leiloa.Mulimuli ane, e pei ona ia manatua, sa ia tatalo mo povi ua taooto i lalo e pei ua faa’onā” ina ia tutulai i latou ma agai atu i luma, ma i le maofa o i latou uma o e na vaai i ai,” sa latou “tutu i luga ma sa matou malaga ese loa.”13

Sa aveina e Iosefa F. Samita le tasi o taavale toso e povi agai atu i le Vanu o Sate Leki i le aso 23 o Setema 1848. Sa iva ona tausaga. Sa nonofo ia le aiga o Samita i le fanua i saute o le Aai o Sate Leki i Millcreek, o iina sa galue malosi ai Iosefa F. le itiiti, sa ia manatua, o ia o se “avetaavale, tausimanu, faamalū eleele, fui laau, o sē e faia le seleselega, e faaaoga ai le naifi faalo’ulo’u, ma u’amea e pei ni tamatamailima i le pito o le naifi faalo’ulo’u e faaputu ai saito, lauina o fafie, tuueseeseina o le fatu ma le pa’u o le saito, tagata e vaaia le faamamaina o le saito … [ma] isi galuega e masani ona faia e tagata leipa.”14 Sa na o si tama’i fale na ola ai le aiga, ae na saunoa mulimuli ane Peresitene Iosefa Samita, “Sa lē i sili atu ona leaga le mea na matou nonofo ai nai le fia afe o isi tagata, ae lē leaga foi e faapei o le toatele. Sa ia aoao ina ia galue malosi ma faia ona tiute, ia ola e aunoa ma ni ‘oa e lē manaomia, ia vivii atu i le Atua, ma ia totogi le sefuluai i mea uma sa galueaiina e le aiga.

Sa alofagia pea e Iosefa F. Samita galuega a lona tina ma le ositaulaga, o lona alofa e le faatuaoia ma le faatuatua. Sa ia tiga, ina ua tuanai masina e lua o ma’i, sa maliu o ia i le 51 o ona tausaga. “Ina ua tuanai le maliu o lo’u tina ona sosoo mai ai lea o le 18 masina—mai ia Setema 21, 1852 e oo ia Aperila, 1854 o taimi o puapuaga mo a’u,” sa ia tusi mulimuli ane ai i se uo tamaitiiti. “Toeitiiti lava a’u a pei o se fetulele poo se mitioa afi, e aunoa ma se malosiaga poo kalave e fesoasoani e faapaleni pe faasino au i le mea e tatau ai.” “Leai se tama ma se tina i le 13 o tausaga, sa ia manatua, sa le “matua atoatoa le leai o ni ana uo.” O le uso o lona tina e alofagia ma manatua pea, o Mercy R. Thompson”17 sa ia tausi pea ia te ia ma sa le galo ia te ia lagona popole o Polika Iaga, Heber C. Kimball, ma Siaosi A. Samita, o si ona tei. O alii nei, na ta’utino mai e Iosefa F. Samita, “ na ou aoaoina ou te alofa i ai e faapei ona ou alofa i lo’u tamā, ona o lo latou faamaoni ma le alofa i le Upumoni.”18

Valaauina e Galue i Hawaii

Ina ua faasilasila mai e le Au Peresitene Sili i le konafesi aoao ia Aperila 1854 ua valaauina Iosefa F. e auai atu faatasi i se vaega o faifeautalai o le a tuuvaa ese atu, sa ia faaaogaina le faatuatua sa ia faaputuputuina mai lona laitiiti ma “talia ma le fiafia” le valaauga. Na mulimuli ane ona ia faapea mai lea ma le agaga faafetai, “o le fa o tausaga o la’u misiona i Atumotu o Sanuisi ua toe faafoisia maia lo’u malosi faale-mafaufau ma lagona, ma faatumauina ai tulafono ma tuaoi sa pulea lo’u olaga talu mai lena taimi.”19

Sa taunuu ia Elder Iosefa F. Samita i Honolulu i Atumotu o Saunisi (Hawaii) i le aso 27 o Setema 1854, e tusa ma le ono vaiaso a o lumanai ai lona aso fanau lona 16. Sa tofia o ia i le motu o Maui, ma sa le pine ona tuua toatasi ai lea o ia i Kula e nonofo faatasi ai ma tagata ma aoao la latou gagana ma le aganuu. Sa “saili ma le maelega e [le alii faifeau talavou] le meaalofa e tautala ai i gagana,” sa ia manatua, “ma o lenei meaalofa faatasi ai ma le suesue, i le selau o aso talu ona tulaueleele i nei motu sa mafai ona ou tautala i tagata i la latou gagana e pei ona ou tautala atu nei ia te outou i la’u lava gagana.”20 O lona matua agavaa i le gagana na mafai ai ona ia talai atu i tagata o Hawaii.

E ui ina talavou o ia, sa tofia Elder Samita e pulefaamalumalu i le motu o Maui, sosoo ai ma Hilo i le motu o Hawaii, mulimuli ane i le motu o Molokai. I Molokai, a o maua o ia i le fiva matautia ma sa matua tigaina lava lona ma’i mo le tolu masina, o se tuafafine pele o Ma Mahuhii, sa ia tausi ia te ia ma le alofa faapei o ia o sana tama. Sa lē galo i le tuafafine o ia, e faapena foi o ia i le tuafafine, ma e feiloai lava i la’ua i le alofa faamaoni, i soo se taimi la te fetaui ai i tausaga na mulimuli mai. “Sa faaalia mai ia te au le agalelei e le toatele o tagatanuu lelei o Hawaii”21 o se faamanuiaga e manatua pea e ia.

Na tuua e Elder Iosefa F. Samita ia Hawaii ia Oketopa 1857 ma ia talisapaia tiute faaopoopo ua tofiaina ai o ia e Peresitene Polika Iaga. Sa ia galue i se misiona i Egelani (1860–63) ma se misiona lona lua i Hawaii (1864). Ina ua taunuu i Sate Leki i le tausiusiuga o le 1864, sa faafaigaluegaina o ia i le Ofisa o Talafaasolopito a le Ekalesia, ma galue i lalo o le taitaiga a Elder George A. Samita o le Korama a le Toasefululua.

Auaunaga i le Korama a le Toasefululua ma le Au Peresitene Sili.

I le 1866, i le taitaiga a Peresitene Polika Iaga, o le 28 o tausaga o Iosefa F. Samita na faauuina ai o se Aposetolo ma valaauina o se Fesoasoani i le Au Peresitene Sili. Sa ia faamamalu ia Peresitene Iaga o se alii sa “tausia ma faamaonia e le mana o le Atua Silisiliese e faaauau le misiona a [le Perofeta] o Iosefa ma faataunuuina le galuega sa ia fuafuaina i le taimi o lona soifuaga.”22 Sa naunau ia Iosefa F. Samita ma lona agaga atoa e fesoasoani e faaalualu i luma le “galuega maoae ma le ofoofogia.”23 Sa ia aoao atu, “ua outou talia le talalelei mo outou lava, ona o atu lea ma faia lo outou tiute atoa, e le o le afa, pe o se vaega, ae o lo outou tiute atoa.”24 O le auala lenei e faalauiloa ai le “ fiafia o Siona ma le faatuina o lona mafuaaga i le lalolagi.”25 E faaopoopo atu i isi matafaioi i le avea ai ma uso i le Korama a le Toasefululua, sa ia auauna i ni vaitaimi se lua o se Peresitene o le Misiona i Europa (1874–75; 1877).

E ui sa utiuti le tulaga faale-aoaoga aloaia a Iosefa F. Samita, sa mafai ona ia silafia le tele o upu o le gagana ma sa aoao e tautala ma le mana ma le faatauanau. I le aso 24 Iuni 1866, sa ia saunoa ai i le Tapeneko i Sate Leki ma, pei ona sa faamaumauina e Elder Uilifoti Uitilafi o le Korama a le Toasefululua, “sa saunoa i le aoauli mo le tasi le itula ma le 15 minute ma o le mana o le Atua sa i ona luga ma sa ia faailoa mai le agaga lava e tasi sa i luga o le uso o lona tama o Iosefa Samita le Perofeta ma lona tama o Ailama Samita.”26 Sa lauiloa ia Iosefa F. Samita ona o le faatulagana ma le mana o ana lauga; sa ia naunau ina ia aoao e tusa ai ma le Agaga Paia “ina ia malamalama ai i latou o e faalogo ia te au.”27 E lē o le “sa’o atoatoa o le gagana, ae o le faatasi o le agaga i le failauga e fāgua ai le tagata ma malamalama ai le agaga,” sa ia aoao mai ai.28 “Ou te taumafai lava ina ia lagona e i latou o loo faafofoga mai, o a’u ma i latou matou te faifai mea faatasi o ni tagata e faatupuina le filemu, ma o nisi foi e faamemelo i le filemu ma le lelei, o la tatou misiona o le faaolaina, ae lē o le faaleagaina, o le atina’e ae lē o le faatama’ia,” sa ia tusi atu ai i se atalii faifeautalai.29

Mai le taimi o le maliu o Peresitene Polika Iaga i le 1877 seia oo mai i le taimi ua taliaina ai Iosefa F. Samita o le Peresitene o le Ekalesia i le 1901, sa ia galue pea e fāgua tagata ia faasusulu atu le malamalama i agaga o le Au Paia ma faatupuina le filemu ma le lelei. I lena 24 tausaga, o Ioane Teila, Uilifoti Uitilafi, ma Lorenisio Senoa sa galulue o ni Peresitene o le Ekalesia, ma o Iosefa F. Samita sa valaauina o se Fesoasoani i ia auga Peresitene Sili uma. O se taimi sa sese ai le malamalamaaga lautele i talitonuga ma galuega a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma i le vaitaimi o le 1880, o e sa tetee na latou faia ni tuuaiga matuia faaletulafono e faasagatau mai i le Ekalesia ma ona tagata. “Ua latou le mananao e ese ma tutoatasi o matou talitonuga faalelotu poo isi foi talitonuga mai isi o le lalolagi. Ua mananao i latou ina ia matou faailoa atu ma ia fefiloi faatasi ma isi tagata o le lalolagi, ia avea faapei o i latou, ma ua avea ma tulaga e taofia ai faamoemoega a le Atua,” sa faamatala mai e Peresitene Samita.30

E ui lava i lea, sa fautuaina e Peresitene Samita ia tagata o le Ekalesia ina ia alolofa ma faamagalo i o latou fili. Afai e galo ia i tatou le faamoemoega o o tatou valaauga ma faatuatuanai i o tatou tiute ma faatiga ia i latou o loo faatiga mai, taui atu le leaga i le leaga, faasaua atu ona o le faasaua mai, ua galo ia i tatou poloaiga a le Alii ma feagaiga sa tatou faia ma le Atua e usitai i ana tulafono,” sa ia aoao mai ai. Sa ia faamanatu atu i le Au Paia a le Atua ua faavaivai, e uiga i le mautinoa o le taunuuga o le Ekalesia e “agai i luma ma agai i luga seia faataunuuina faamoemoega o le Atua i lenei galuega tele o aso e gata ai.”32

Sa latalata tele Iosefa F. Samita ia i latou sa ia auauna i ai. “Ina ua ou iloa le faaali mai o le faatuatuaga ma le alofa o o’u uso ma tuafafine ou te alofa i ai, na oo ifo i le ta’ele o lo’u fatu,”33 sa ia fai mai ai. I ana fegalegaleaiga uma, sa ia faamuamua le taua o ana fesootaiga ma lona aiga pele. O le avea ai o ia o se toalua ma se tamā, o se valaauga aupito silisili lea ia te ia. Sa fiafia o ia e i ai i le fale, e aoao i lana fanau, e faamatala ia i latou tala, e pepese ma taaalo ma talie faatasi ma i latou. Pe a toesea ona o se tofiga, e naunau alofa o ia mo i latou e pele ia te ia. I Hawaii, i le aso 1 o Aperila 1885, sa ia tusia i lana tusi faamaumau: “E i ai le matagi malosi mai sasae o loo agi, pe a oo i le tau malulu, o le a malulu ma faigata. Pe o agi lemu pe o faalāleaga ia i latou ua pele ia te au? Pe o mafanafana i latou pe o maalilili fo’i? … Pe o fiaaai i latou po o maoona? Pe o lotolotoi ai ni uo po o le fili, pe o fefefe po o fifilemu? Ia tumau le filemu!”34 O lona atalii o Iosefa Filitia Samita sa ia ta’uina mai taimi taua sa i ai i tafatafa o lona tama “e talanoaina mataupu faavae o le talalelei ma talia ia aoaoga e foliga mai e na o ia lava e maua mai ai. I lenei auala sa faavae ai lo’u malamalamaaga i le upumoni, ina ia mafai ai foi ona ou fai atu ou te iloa o loo soifua lo’u Faaola, ma o Iosefa Samita o ia, sa avea, ma o le a avea pea ma perofeta a le Atua soifua.”35

Sa ia faamalieina pea lava pea manaoga faaletino ma le faaleagaga o lona aiga ma sa lagona foi lona faatasi ai e ui pe i ai i le aiga pe toesea foi. I fasipepa, tusi, ma tauloto, sa ia faamatala ai lona alofa e le uma i e pele ia te ia. “Mo La’u Soa Pele,” sa ia tusi atu ai i lona toalua i lona aso fanau lona 39, “Ua sili atu lo’u mafaufau ia te oe, e maualuga atu lou tau, ua faateleina lou latalata mai ia te au, ma ua sili atu lo’u alofa ia te oe i le taimi nei nai lo le taimi muamua … i le luasefulu tausaga talu ai. O itula uma, vaiaso, masina, ma tausaga, e faamalosia ai le noataga o la ta’ua mafutaga, ma ua faamausalīina e tamaiti taitoatasi [o le fanau] i se pine faamau o le faavavau.”36

E tele le alofa o Peresitene Samita i le malumalu ma ona sauniga ua mafai ai le faatasiga e faavavau o aiga. “O ai nisi e ese mai le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo sailiili i le manatu o tua atu o le tuugamau o le a tatou faaauau ai le faatasiga o le aiga?”37 I le aso 6 Aperila 1853, i le 14 o ona tausaga, sa ia molimauina ai le tuuina i lalo o le maa tulimanu o le Malumalu i Sate Leki, ma i le aso 6 o Aperila 1892, i le 53 o tausaga o lona soifua, sa ia faia ai le tatalo o le faapaiaina o le maa mulimuli o le malumalu.38 I le tausaga na sosoo ai, i le aso 6 o Aperila 1893, sa faapaiaina ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi (Wilford Woodruff) le galuega matagofie, o le lona fa ai lea o malumalu i Iuta. I lana saunoaga i le sauniga o le faapaiaga, sa tautino mai ai e Peresitene Samita: O le ono lenei o malumalu [e aofia ai Malumalu i Navu ma Katelani], ae le o le iuga lenei.”39 I le avea ai o se Peresitene o le Ekalesia, na ia faapaiaina ia nofoaga mo le malumalu i Cardson, Kanata (27 Iulai 1913) ma le malumalu i Laie, Hawaii (1 Iuni 1915).

O Le Galuega i le Avea ai ma se Peresitene o le Ekalesia

I le aso 17 Oketopa 1901, tasi le vaiaso ina ua tuanai le maliu o Peresitene Lorenzo Snow, sa faamanuia ai e le Korama a le Toasefululua ia Iosefa F. Samita o le Peresitene lona ono o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na ia auauna o se Peresitene mo le 17 tausaga, mai le 1901 i le 1918. I lana uluai saunoaga i le Au Paia i le avea ai o se Peresitene o le Ekalesia, sa ia tautino atu: “O se faamanuiaga mo i tatou le ola latalata i le Alii, afai tatou te faia, ia sili atu nai lo le mea ua i ai, o le a sili atu ona tele le liligiina mai o Lona Agaga tatou te olioli ai nai lo le mea sa i ai muamua, ma o le a tatou televave lo tatou alulau i luma, ma vave le faateleina o le malamalama i le upumoni, ma o le a faatumauina atili ai i le faatuatua. Ae peitai, o nei mea uma, o le a faalagolago i luga o le faatupulaia o le faatuatua o tagata.”40 O ana asiasiga i tagata o le Au Paia, o ana taumafaiga e faamalosia le faaaumea ma le aoao atu i uarota, o ana aoaoga e aunoa ma le vaivai o “mataupu faavae o le upumoni e faavavau,” o auala uma lava o le faaeaina o le “amiotonu, mama atoatoa ma le paia i loto o tagata.”41 Na ia silafia ua na o tagata amiotonu, mama atoatoa, ma paia e mafai ona fesoasoani i le Faaola i le atinaeina o le “faapaiaina o le lalolagi ma le faaolaina o tagata.”42

Toeitiiti faaluaina le toatele o tagata auai i le Ekalesia i le taimi o le taitaiga a Peresitene Samita, mai le 278,645 i le 1901 e oo atu i le 495,962 i le 1918. E ui o le toatele o le au paia sa nonofo pea i sisifo o le Iunaite Setete, ae sa lagona e Peresitene Samita le sootaga malosi ma isi o le au paia i le tele o atunuu.Sa ia asiasi i Europa i le 1906, o le Peresitene muamua o le Ekalesia ua faia lea tulaga a o avea ma taitai, na toe foi i ai i le 1910, ma asiasi i le Au Paia i Kanata ma Atumotu o Hawaii. O ia ma ona Fesoasoani i le Au Peresitene Sili sa latou fautuaina tagata ina ia “faatuatua ma faamaoni i la latou tautoga i o latou malo, ma ia avea o ni tagatanuu lelei,”43 ma ia “tumau i o latou nuu ma faia ni faapotopotoga tumau.”44 Sa le toe faamalosia ia Uso o le Ekalesia e malaga atu i Iuta e faapotopoto ai ma le Au Paia.

O le uluai augatupulaga o le Au Paia sa faapotopoto i Siona e ala lea i tuaoi o nuu ma tuueseina mai ai i latou mai le lalolagi ina ia atinaeina ai le galulue faatasi ma le malosi faaleagaga. Sa faamamafa e Peresitene Samita i augatupulaga na mulimuli mai le taua o le ola filemu i le lalolagi a o tausisia se talatuu o le galulue faatasi ma le malosi faaleagaga, lea e mafai ona faia e ala i le faatulagana o le perisitua ma sauniga.

Sa saunoa ma tusia se faamatalaga umi e Peresitene Samita e uiga i le mana lē faatusalia o le perisitua ma sa taumafai e fesoasoani i uso uma ina ia malamalama i lona taua. I le taimi sa lagolagoina ai Iosefa F. Samita o le Peresitene o le Ekalesia, o le faasologa o fonotaga, lesona, ma le atoatoa o korama a le perisitua sa ese mai lea uarota i lea uarota. Ae sa naunau ia Peresitene Samita i se aso “o le a malamalama ai aufono uma o le Perisitua i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i o latou tiute; faataunuu la latou galuega, faalautele lo latou valaauga, ma faatumu o latou nofoaga i le Ekalesia.”45 I le konafesi aoao ia Aperila i le 1908, sa faasalalau ai e Peresitene Samita ia ni taumafaiga fou “mo le manuia ma le alualu i luma o i latou ua galulue faatasi ma korama eseese o le Perisitua.” 46

O korama o le Perisitua Arona sa popole tele i ai o ia. “E ao ona tatou vaavaaia lelei o tatou alii ua faauuina o ni Tiakono, Aoao, ma Ositaulaga i le Ekalesia,” sa ia fautua mai ai.47 I isi tau-saga sa mulimuli mai ai, sa tuuina atu ai e epikopo i alii talavou ua umia le Perisitua ni tofiga taua, o le tele ua avea nei ma tulaga faatonuina e laugatasia ai. Ua faaamalosia uma ia Korama a le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko, ona ua mautu le faa-tulagaina o fonotaga faale vaiaso, ma fonotaga faale tausaga ma ua tufatufaina atu e le komiti tutotonu a le Ekalesia ia mataupu tutusa mo korama e aoao ai.

Sa tuuina e Peresitene Samita ia le faamamafa i aoaoga faaleaiga. “Ou te le iloa se isi tiute e sili ona paia, pe sili lona manaomia, pe afai e faataunuuina i le tulaga e tatau ai, e tusa ai ma tiute o faiaoga e asiasi ai i aiga o tagata, o e tatalo faatasi ma i latou, o e fautua ia i latou i le amiolelei ma le mamalu, i le agaga e tasi, i le alofa, ma le faatuatua i le moni o le faamoemoe o Siona,” sa ia fai mai ai.48 Ina ia faamalosia atili le aiga o le Ekalesia, i le 1915 o ia ma ona Fesoasoani i le Au Peresitene Sili sa latou faatulagaina le polokalama o afiafi faaleaiga i vaiaso taitasi i le Ekalesia, e uuna’ia ai matua e faaaoga le taimi e aoao ai a latou fanau i afioga a le Atua.

O le vaitaimi foi lenei o le maoae o le alualu i luma o faalapotopotoga o ausilali. O pulega aoao o le Aoga Sa, o le faalapotopotoga o alii talavou ma tamaitai talavou, ma le Peraimeri sa amata ona lomiaina mataupu aoaoina tutusa. O a latou lesona, e pei ona tagai i ai Peresitene Samita, ua taitaiina ai uso talavou “ina ia latou maua aoaoga sili ma le malamalama taua i mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso.”49 Ina ia foia le faafitauli o le faateleina o le taimi avanoa mo le autalavou, sa amataina ai loa le polokalama a Tama Sikauti mo alii talavou ma le polokalama fou o le Ofagapi sa amataina mo tamaitai talavou. O le Aualofa, mai lava i le 1902 sa fautuaina siteki e tusia tusi lesona mo tamaitai, ma sa amata ona lomiaina lesona tutusa i le 1914 atoa ai ma savali faapitoa mo faiaoga o aiga i le 1916. O nei taumafaiga sa avea ma vaega o le Mekasini Fou a le Aualofa ma saunia lelei ai tina o le Aualofa “e latou te vaavaai lelei i le manuia faaleagaga, mafaufau, ma le amio mama o tina ma afafine i Siona.”50 Mo Peresitene Samita, sa taua le galulue faatasi o ausilali ma taitai perisitua e aoao ai le talalelei ma faamalosia ai sootaga o le faaaumea i tagata o le Ekalesia. “O lea tatou te galulue ma toso malosi faatasi ai aua le atinaeina o le Ekalesia.”51

O se tasi o luitau malosi sa faafeagai ma Iosefa F. Samita o le taulimaina lea o le lē malamalama ma sauaga ua faasagatau mai i le Ekalesia. Ae peitai, sa ia tautino mai o taumafaiga a tagata tau faaleaga “ua avea ma auala, i se tulaga e lē tu’usao, e auina atu ai le galuega i le lalolagi. Ua latou faatosina mai le manatu o le lalolagi ia i tatou, ma o le mea tonu lea tatou te mananao i ai. … Tatou te mananao i le lalolagi e faamasani ma i tatou. Tatou te mananao ia latou aoao ia tatou mataupu faavae, ia malamalama i lo tatou faatuatua, lo tatou faamoemoe, ma le faatulagaina o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”52

Mulimuli ane, sa amata ona silafia le faamoemoe o Peresitene Samita ma ua faaaloalogia tele le Ekalesia i le Iunaite Setete ma isi atunuu. Ina ia mafai ona maua e tagata tafafao mai i le Aai i Sate Leki faamaumauga tonu e uiga i talitonuga ma le talafaasolopito o le Ekalesia, o lea sa faatuina ai e le Ekalesia lona uluai nofoaga tutotonu mo tagata asiasi i le Lotoa o le Malumalu i le 1902. I le tausaga muamua talu ona tatalaina, sa lofituina le 25 tagata galulue fua i le Bureau of Information and Church Literature (Ofisa mo Faamatalaga ma Tusitusiga a le Ekalesia) i le sili atu ma le 150,000 tagata na asiasi atu i ai. E oo atu i le 1904, sa manaomia e le ofisa ni tagata faigaluega faaopoopo ma se fale tele. I le 1911 sa faaali ai e le Aufaipese a le Tapeneko se konaseti ofoofogia i aai e 25 i sasae ma totonu i le itu i sisifo o le Iunaite Setete, e aofia ai ma se konaseti faapitoa i le Fale Paepae mo le Peresitene o le Iunaite Setete ma ana malo.

“O le Alii o le a faaeaina ma faamaualugaina i tatou i le lalolagi ma faia foi ina ia tatou iloa lo tatou tulaga moni i le fogaeleele,” sa tautino mai e Peresitene Samita e fuafua i tagata “o le faateleina o le faatuatua” ma le naunautai e avea “ma e faatumauina i le atoatoa i le faatuatua.” O lea sa ia talosagaina ai pea lava pea le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia loloto lo latou mauaa i o latou talafaasolopito ma mataupu faavae. Sa lāgā e Peresitene Samita le toe lomiaina o le tusi a Iosefa Samita o le Talafaasolopito o le Ekalesia ma lagolagoina le faaputuga o tala faamaumau a paionia ma tusitusiga mo le Nofoaga e Teu ai Faamaumauga a le Ekalesia. Sa ia faatagaina foi ia taitai o le Ekalesia e faatau ia nofoaga o i ai talaaga faasolopito e paia i le Au Paia o Aso e Gata Ai, e aofia ai le Falepuipui o Karefasi i Ilinoi, sa tagatavaleina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma lona uso o Ailama i le 1844 (1903); o se vaega o le fanua o le malumalu i Initipene, Misuri (1904); o le faatoaga i Veremona sa fanau ai Iosefa Samita i le 1805 (1905); ma le faatoaga a Iosefa Samita le Matua i Manchester, Niu Ioka, o le nofoaga o le togalaau sa muai iloa ai e le Perofeta le Tama ma le Alo (1907). Sa ia molimau, “E i ai se mea e paia ai nei nofoaga, ia te au ma tagata uma, ou te manatu, o i latou ua talia le misiona paia a Iosefa Samita, le Perofeta.”54

Na aoao e Peresitene Iosefa F. Samita ia le Au Paia e faamamalu le Perofeta ona o le “susueina o le veli o le faavavau e pei ona i ai mai o latou fofoga.”55 E faapena foi, sa sailiili ia Peresitene Samita e ia lava ina ia malamalama ma aoao le lautele o le moni o le talalelei a Iesu Keriso. O ana tusi i aiga ma uo, o ana tusitusiga ma tali i fesili i mekasini a le Ekalesia, ma ana lauga o ni sauniga taua uma e faamautu ai mataupu faavae. Afai e lagona e ia ma ona Fesoasoani i le Au Peresitene Sili ua le malamalama tagata o le Ekalesia po o nisi foi, i ni mataupu faavae taua, ona latou fausia lea ma faasalalau ia ni faamatalaga e faamalamalama ai. O le “Origin of Man ” (Novema 1909)56 ma le “The Father and the Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Twelve” (Iuni 1916)57 sa avea ma meafaigaluega taua e aoao ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le natura moni o lo tatou fesootaiga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Sa ou taumafai mai lo’u talavou agai atu i luga … e avea o se tasi e faatupuina le filemu, o se failauga o le amiotonu, ae lē na o le lauga atu o le amiotonu i upu, ae faapena i faataitaiga,”58 sa saunoa mai ai Peresitene Samita. Mai le 15 o ona tausaga seia oo i lona maliu i le 80 o ona tausaga, sa ia tuuina atu le faitau selau o ni tautalaga ma aoaoga e uiga i le talalelei e fesoasoani i le Au Paia ina ia malamalama ma ola ai i aoaoga a Iesu Keriso. E faatatau i lona tomai e aoao ai, sa tautino mai e Charles W. Nibley, “I le avea ai o se failauga o le amiotonu o ai e faatusatusa ma ia? O ia ua silisili ua ou faalogo i ai—malosi, manino, faatosina. O se mea matagofie le tafe mai o upu o le ola i le amiotonu ma le molimau mai ia te ia.”59

Sa olioli ia Iosefa F. Samita pe a usiusitai tagata o le Ekalesia i ana timaiga ma le faatauanau, a o avea o ia o se perofeta a le Atua. O le maelega o le Au Paia e agai i luma i le “amiotonu, mama atoatoa ma le paia” sa sili ona taua ia te ia.60 Sa ia taitaiina le ala i lona lava loto maualalo ma le aoaoina gofie. “O au ua na o se tamaitiiti, ua na o lo’u aoao lava,” sa ia fai mai ai i le 1916. “Ou te faamoemoe moni ao ou aoao i lea mea itiiti ma lea mea itiiti, o le upu ma le upu, o le fuaiupu ma le fuaiupu, o sina mea itiiti iinei ma sina mea itiiti iina, i lea aso ma lea aso, masina ma lea masina, ma lea tausaga ma lea tausaga, ma o le a oo mai le taimi o le a ou aoao moni ai le upumoni ma o le a iloa ai e pei ona silafia e le Atua ma faasaoina ma faaolaina i lona afioaga.”61 E faaaloalogia tele ona o lona toa ma le tutumau, sa alofagia o ia aemaise lava ona o lona agalelei. O le Faletua o Koleka, o se tasi o tamaitai Hawaii e pele sa galulue faatasi ma ia, sa ia viia o ia o se “auauna a le Atua Silisili Ese, o le tagata e loto tatala ma e tumu i le alofa.”62 Sa ia aoao “ua le na o le lauga i le amiotonu i upu, ae faapea foi i faataitaiga,”63 e ala i le saili ma le faamaoni ina ia “avea faapei o foliga ma le faatusa o Iesu Keriso.”64

I ni nai masina mulimuli o lona soifua, sa lagona e Peresitene Samita lona mafuta faapitoa atu i le Agaga. “Atonu e i ai ou ma’i i le tino, ae foliga mai ia te au o le tulaga o lo’u agaga e le gata ina tumau ma mausali e pei o taimi ua tuanai, ae o loo tuputupu pea, ma ola,”65 sa ia faapea mai ai ia Aperila 1918. E ono masina mulimuli ane, i le aso 3 o Oketopa 1918, a o nofo o ia i lona potu ma mafaufau loloto i tusitusiga paia ma “tepa i tua i le taulaga togiola sili sa faia e le Alo o le Atua, mo le faasaoina o le lalolagi,”66 sa ia maua ai se faaaliga matagofie e uiga i le asiasiga a le Faaola i e oti a’o i ai lona tino i le tuugamau. O le faaaliga, na ta’ua mulimuli ane o le Faaaliga mo le Faaolaina o e Maliliu ma faamauina o le Mataupu Favae ma Feagaiga e 138, o se faatumutumuga talafeagai mo le soifuaga o se perofeta sa talaiina e le aunoa le taua o le aumaia i fanau uma a le Atua o le ata o le olaga ma le faaolataga.

O le mamalu o le Atua, o le faavae paia o le tagata ma lona faalagolago i le Atua, o le taua o le usiusitai ma sauniga paia, o le agaga faafetai, ma le galue faamaoni—o mataupu nei sa tuufaatasi pea lava pea e Peresitene Samita. E seasea ona ia tautalagia se mataupu faavae e tasi o le talalelei e ese mai le fuafuaga atoa o le olaga ma le faaolataga. E mafai ona ia laugaina le talalelei i lona atoatoaga i se lauga e tasi, o nisi o taimi i se fuaiupu e tasi, e taulai pea i le taua o le iloa o le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso. “E mafua mai lo tatou alofa mo i La’ua, ma e mafua mai i lo tatou manao ina ia ola e faavae i luga o mea La te finagalo i ai ma ina ia mafai ai ona faapei o i La’ua, e ala ai ona tatou alolofa o le tasi i le isi, ma e sili atu lo tatou fiafia i le faia o mea lelei nai lo se taimi tatou te faia ai mea leaga.”67

Faamatalaga

  1. Deseret News: Faalua i le Vaiaso, 25 Ape. 1882, 1.

  2. Mataupu o le Talalelei, 5th ed. (1939), 406.

  3. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1902, 85–86.

  4. Millennial Star, Iuni 1840, 40.

  5. Millennial Star, Iuni 1840, 40–41.

  6. Mataupu o le Talalelei, 494.

  7. History of the Church, 2:338.

  8. In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 5:29.

  9. Joseph F. Smith’s Journal, Leeds, 13 Ape. 1861, holograph, 5: Historical Department Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  10. In Deseret News: Faalua i le Vaiaso, 25 Apr. 1882, 1; spelling modernized.

  11. In Collected Discourses, 2:348.

  12. In Deseret News: Faalua i le Vaiaso, 10 July 1883, 1.

  13. Jos. F. Smith’s Journal, 18; spelling modernized; Historical Department Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  14. “Editor’s Table—In Memoriam, Joseph Fielding Smith (1838–1918),” Improvement Era, Jan. 1919, 266.

  15. Life of Joseph F. Smith,comp. Joseph Fielding Smith (1938), 159.

  16. Joseph F. Smith to Samuel L. Adams, 11 Me 1888, Truth and Courage: Joseph F. Smith Letters, ed. Joseph Fielding McConkie, 2.

  17. “Editor’s Table—In Memoriam,” 266.

  18. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 5:92.

  19. Joseph F. Smith to Samuel L. Adams, 2.

  20. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1900, 41.

  21. Savali a le Au Peresitene sili, 4:18.

  22. Mataupu o le Talalelei, 171.

  23. Mataupu o le Talalelei, 82.

  24. In Collected Discourses, 2:280.

  25. Mataupu o le Talalelei, 90.

  26. Journal of Wilford Woodruff, 24 Iuni 1866, Historical Department Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai; ua faa-ona-ponei le sipelaina o upu.

  27. Mataupu o le Talalelei, 201.

  28. Mataupu o le Talalelei, 359.

  29. Iosefa F. Samita ia Ailama M. Samita, 18 Me 1896, Truth and Courage, 37.

  30. Deseret News: Faalua i le Vaiaso, 2 Oke. 1883, 1.

  31. Deseret News: Faalua i le Vaiaso, 7 Nov. 1882, 1.

  32. Deseret news: Faalua i le Vaiaso, 25 Ape. 1882, 1.

  33. Life of Joseph F. Smith, 365.

  34. Life of Joseph F. Smith, 283.

  35. Quoted by Bryant S. Hinckley, “Greatness in Men: Joseph Fielding Smith,” Improvement Era, Iuni 1932, 459.

  36. Life of Joseph F. Smith, 453.

  37. “Konafesi Aoao a le Aualofa,” Relief Society Magazine, Iuni 1917, 316.

  38. H. W. Naisbitt, “Temple Building,” Contributor, Ape. 1892, 257.

  39. In Collected Discourses, 3:279.

  40. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1901, 69–70.

  41. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1901, 70.

  42. Savali a le Au Peresitene Sili, 4:155.

  43. Savali a le Au Peresitene Sili, 4:165.

  44. Savali a le Au Peresitene Sili, 4:222.

  45. Mataupu o le Talalelei, 159.

  46. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1908, 5.

  47. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1908, 6.

  48. Mataupu o le Talalelei, 189.

  49. Mataupu o le Talalelei, 393.

  50. Mataupu o le Talalelei, 386.

  51. Deseret Weekly, 9 Ian. 1892, 70.

  52. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1908, 3.

  53. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1901, 70.

  54. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1906, 5.

  55. Deseret News: Faalua i le Vaiaso, 27 Fep. 1883, 1.

  56. “The Origin of Man, tusia e le Au Peresitene Sili o le Ekalesia,” Improvement Era, Nov. 1909, 75–81.

  57. “The Father and the Son: A Doctrinial Exposition tusia e le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua,” Improvement Era, Aok. 1916, 934–42.

  58. Mataupu o le Talalelei, 406.

  59. Mataupu o le Talalelei, 522.

  60. Lipoti o le Konafesi, Oke. 1901, 70.

  61. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1916, 4.

  62. Life of Joseph F. Smith, 306.

  63. Mataupu o le Talalelei, 406.

  64. Mataupu o le Talalelei, 6.

  65. Lipoti o le Konafesi, Ape. 1918, 2.

  66. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:2.

  67. In Collected Discourses, 3:218.

Ata
Joseph F. Smith

Iosefa F. Samita, Peresitene lona ono o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ata na valiina e A. Salzbrenner..