Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 3 : To Tatou Iteraa Papû no ni‘a ia Iesu Mesia


Pene 3

To Tatou Iteraa Papû no ni‘a ia Iesu Mesia

Te horo‘a nei te evanelia i faaho‘ihia mai i te tahi atu â faaiteraa i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e e Tamaiti o Iesu Mesia na te Atua.

No roto mai i te oraraa o George Albert Smith

I roto i to’na mau tere ei Hui Mana Faatere Rahi, ua farerei o George Albert Smith i tera e tera taime i te mau taata tei mana‘o e aita te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e ti‘aturi nei ia Iesu Mesia. Ua riro teie iteraa hape ei maereraa e ei haape‘ape‘araa na te peresideni Smith, e ua tamata oia i te faatiti‘aifaro i te reira na roto i te faaiteraa i to’na iho iteraa no ni‘a i te Faaora.

I te hoê taime ua paraparau oia i roto i te hoê pureraa na te Ekalesia i Cardston, Canada, no ni‘a i te oraraa e i te misioni a te Mesia. Ia po‘ipo‘i a‘e, ua haere oia i te vahi tape‘araa pereoo auahi no te hoo mai i te hoê titeti. A tia‘i noa ai oia i ni‘a i te reni, ua faaroo oia i te hoê aparauraa i rotopu i te hoê vahine e te taata hoo titeti. Te parau ra taua vahine ra e, i te aru‘i na mua’tu ua faaoti oia e e haere oia i te hoê pureraa na te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei.

Ua hi‘o maere maira te taata hoo titeti ia’na. « Auê e », te parau ïa a taua vahine hoo titeti ra. « Te parau mai nei oe e ua haere oe i te pureraa i reira ».

« E, ua haere au », te pahonoraa ïa a teie vahine. « Eaha hoi ? »

Ua parau maira te vahine hoo titeti, « Aita ho’i ratou e ti‘aturi nei ia Iesu Mesia ».

I reira, ua pahono atu ra taua vahine ra e, « i na pô noa nei to’u faarooraa i te hoê o te mau orometua o te Ekalesia i te paraparauraa no ni‘a i te oraraa o Iesu no Nazareta, e aitâ roa vau i faaroo a‘e nei i te hoê taata tei putapû roa te aau i te iteraa e, o Iesu, o te Mesia ïa, mai taua taata ra tei paraparau mai i taua taime ra ».1 [A hi‘o mana‘o tauturu 1 i te api 33.]

Ua roaa te puai ia George Albert Smith na roto i to’na iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia, e ua oaoa oia ia faaite i te reira ia vetahi ê. I te 44raa o to’na matahiti, i muri a‘e to’na taviniraa ei aposetolo e 11 matahiti te maoro, ua parau oia e :

« Ua itoitohia vau, e mai te mea ra e ua faateiteihia vau e ua horo‘ahia ia‘u te puai taa ê no te haapii i te mau parau mau hanahana tei porohia e te Faaora o te ao nei. Aita vau i ite mata Ia’na, ua fana‘o râ vau i te hoaraa o To’na varua e ua ite au ma te hape ore e tei piha‘i iho Oia ia‘u. Ua ite au e, te ora nei to’u Faaora e te pûpû nei au ma te oaoa i ta’u mau tautooraa haehaa no te haamau i Ta’na mau haapiiraa. … Te rurutaina nei te mau uaua atoa o to’u tino ia ite au e, te ora nei Oia e te vai ra te mahana e ite te mau taata atoa i te reira.

« Ua pohe te Faaora ia ora tatou. Ua upooti‘a Oia i ni‘a i te pohe e te menema e te pûpû nei Oia i te mau taata atoa o te haapa‘o i Ta’na mau haapiiraa i te ti‘aturiraa i te hoê ti‘a-faahou-raa hanahana. … Ua ite au e, na te Fatu teie ohipa, e o Iesu mau to tatou Faaora ».2

Ua pohe te peresideni Smith i te 81raa o to’na mahana fanauraa, te 4 no eperera 1951. I te mau taime hopea o to’na oraraa, i piha‘i iho i to’na utuafare, ua ui atu ta’na tamaiti ia’na e, « e papa, te vai ra anei te hoê mea ta oe e hinaaro nei e parau i te utuafare—te tahi mea taa ê ? »

Ma te ataata, ua haapapû faahou mai oia i te iteraa papû ta’na i faaite e rave rahi taime i roto i to’na oraraa : « Oia, teie noa : Ua ite au e, te ora nei to’u Faaora ; ua ite au e, te ora nei to’u Faaora ».3

Te mau haapiiraa a George Albert Smith

O Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, e te ora nei Oia i teie mahana ei Faaora tei ti‘afaahou no tatou.

Ua ite au i te mau taata e rave rahi i roto i te ao nei tei ore i ite e, te ti‘aturi nei tatou i te misioni hanahana a to tatou Fatu, e ua faauruhia vau ia parau i te mau taime e rave rahi e, aita e taata i te ao nei mai te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, tei ite papû maitai i te misioni a Iesu Mesia, tei ti‘aturi papû ia’na ei Tamaiti na te Atua, tei ite e, i teie taime, ua faahanahanahia Oia i te rima atau o To’na ra Metua,4

Mai ia‘u i ite e, te ora nei au, ua ite atoa vau e, e tamaiti Oia na te Atua, e na roto ia’na e ia’na ana‘e ra, e roaa ai ia tatou te faateiteiraa i roto i te basileia tiretiera e te mau taata atoa tei pee i to’na ra taahiraa avae, e ua ora mai te au i te mau haapiiraa ta’na i horo‘a mai, e oaoa ïa ratou i roto i teie oraraa e e faaineine ïa ratou i to ratou iho parahiraa i roto i to’na ra basileia tiretiera, i reira ïa ratou e parahi ai i piha‘i iho ia’na e amuri noa’tu.5

Ua hau atu te Faaora o te taata nei i te hoê taata maitai noa tei haere mai i roto i te ao nei no te haapii ia tatou i te parau-ti‘a. E ere to te Faaora o te taata nei i te tahi noa maramarama iti nei. E Tamaiti mau Oia na te Atua, te fanautahi a te Atua i te tino nei. … Ua haere mai Oia no te ti‘aoro i te taata ia tatarahapa, ia faaru‘e i to ratou haere‘a hape ra. Ua haere oia i rotopu ia ratou ei ti‘a no te Atua te Metua Mure ore, i te pororaa e, ua hamanihia Oia i te hoho‘a o to’na ra Metua, e te feia atoa tei ite atu ia’na ra ua ite ïa i te Metua, e ua parau ia ratou e, ua tonohia mai Oia no te haapa‘o i te hinaaro o to’na Metua, e ua ti‘aoro i te mau taata atoa ia faaru‘e i te ino tei tomo i roto ia ratou, ia tatarahapa i ta ratou mau hara e ia tomo i roto i te pape o te bapetizoraa.6

I te anotau o te Faaora ua muhumuhu te enemi i te taata e, e ere oia i te Tamaiti na te Atua, eiaha e farii ia’na, e taata noa oia, e tamaiti oia na Maria e na Iosepha, e ere oia i te Tamaiti na te Atua mai ia outou atoa na, e ua faaroo te taata i taua mau parau haavare e te ino ra, e ua faasatauro i te Faaora o te taata nei.7

E Tamaiti mau Oia na te Atua. Ua haa Oia i rotopu i te taata nei ma te here e te hamani maitai ; ua ti‘avaru ratou i To’na i‘oa mai te diabolo te huru. … E Tamaiti Oia na te Atua, e e mana To’na no te parau i te i‘oa o te Metua. Te mau parau mau Ta’na i hopoi mai i te fenua nei, no ô mai ïa i te Metua ra ; e noa’tu e, ua patiti ratou Ia’na i ni‘a i te satauro, noa’tu e, ua tuu ratou i ni‘a i To’na upoo i te hei taratara, e ua tuu i te raau tahitohito i roto i to’na na rima, noa’tu e, ua haamanii ratou i To’na toto na roto i te patia o te hoê omore, te parau râ Ta’na i horo‘a’tu ia ratou ra e parau ïa na te Fatu, e o Oia mau te Tamaiti a te Atua.8

Aita tatou i ti‘aturi noa e ua ora o Iesu no Nazareta i te fenua nei, ua ti‘aturi atoa râ tatou e, te ora noa nei â Oia, eiaha ei varua, eiaha ei ohipa tino ore e aore râ, eita e nehenehe e tape‘a, te ti‘aturi nei râ tatou ia’na ei taata faateiteihia ; i te mea e, ua ti‘a mai oia e taua tino nei â i tuuhia i roto i te menema o Iosepha i Arimataio, taua tino ra tei utuutuhia e te feia tei here ia’na. Taua Iesu Mesia ra tei haere mai i rapae au i te menema, ua hopoi atoa mai Oia i taua tino ra tei tamâhia… e ua rave oia i te reira tino a reva’tu ai mai mua’tu i te mata o to te ao nei i Ierusalema, a parau mai ai taua na taata toopiti ma te ahu teatea i te na ôraa e : « E ho‘i mai ïa mai te reira atoa ra, mai ta outou i ite atu ia’na i te revaraa’tu i ni‘a i te ra‘i ra ». [A hi‘o Te Ohipa 1:10–11.]

O teie Iesu no Nazareta ta te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e ti‘aturi nei. Te ti‘aturi atoa nei tatou e, te fafauraa i fafauhia mai no ni‘a i te taata nei, e tupu mau ïa te reira, e ia tae i te mahana i faataahia ra, ia porohia te evanelia i te mau fenua atoa, i te mau opu atoa, i te mau reo atoa e i te mau nunaa atoa, ia vai ho’i te taata ma te otoheraa ore i mua i te reira, te ti‘aturi nei tatou e, na roto i te mana o to tatou Metua i te Ao ra, i reira te taata nei e farii ai i taua haamaitairaa faahiahia roa ra o te ti‘a-faahou-raa mai te pohe mai, i reira ïa te Faaora o te taata nei e haere mai ai i roto i te mau ata o te ra‘i ma te mana e te hanahana no te parahi i ni‘a i te fenua nei. Te ti‘aturi nei tatou e haere mai o Iesu no Nazareta no te parahi i piha‘i iho i te feia ti‘amâ no te hanahana tiretiera.9 [A hi‘o mana‘o tauturu 2 i te api 33.]

Te farii nei tatou i te faaiteraa a te Bibilia no ni‘a i te misioni hanahana a Iesu Mesia.

Ua pou o Iesu no Nazareta i raro i te pape e ua bapetizohia e Ioane, e ia ti‘a mai Oia mai raro mai i te pape ra, ua pou maira te Varua Maitai i ni‘a Ia’na mai te uupa ra te huru. E ua parau maira te hoê reo no te ra‘i mai, « Ta’u Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau Ia’na ». [A hi‘o Mataio 3:13–17.]

Te vai ra anei te tahi atu mea papû a‘e i teie ? Oia mau, te vai ra i roto i ta tatou Bibilia faahiahia te mau haamaramaramaraa atoa e hau roa’tu. Ia parau ana‘e e aore râ, ia mana‘o ana‘e te taata e, aita tatou e ti‘aturi nei i te misioni hanahana a Iesu Mesia, a faaite atu ia ratou e, te ti‘aturi nei tatou i te mau mea atoa ta te Bibilia e haapii nei no ni‘a ia’na. Te ti‘aturi nei tatou i te aamu no To’na faanahonahoraa i to’na nunaa taata e te haapiiraa ia ratou, e oia’toa… to’na faasatauro-raa-hia.10

Te farii nei tatou ma te feââ ore i te faaiteraa a te mau haapii evanelia atoa i roto i te Faufaa Apî no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa o te Faaora o te taata nei. E mea maramarama roa ia‘u nei e, e eita e nehenehe i te taata e feruriraa to’na ia ore e taa i te reira. I muri a‘e i te faasatauro-raa-hia te Faaora e te tuu-raa-hia’tu i roto i te menema, ua haere mai oia i rapae, e ua apiti atu i ta’na ra mau pĭpĭ e maha ahuru mahana te maoro, ua amu oia i te i‘a e te meli e o ratou, ua tape‘a ratou i te puta naero i roto i To’na na rima e te puta omore i To’na aoao. Ua parau oia ia ratou a ti‘a ai Oia i rotopu ia ratou, « a hi‘o mai na i tau rima e tau avae ; o vau mau â ; a fafa mai na ia ite ; aita o te varua e i‘o e te ivi mai to’u nei, ta outou e hi‘o mai nei ». [A hi‘o Luka 24:39–43.] E mea papû maitai e, aita e nehenehe e pato‘i i teie faaiteraa, noa’tu râ i te reira, e rave rahi mau tamarii a to tatou Metua aita i maramarama i te reira.11 [A hi‘o mana‘o tauturu 3 i te api 33.]

Na te Buka a Moromona e te faaiteraa a Iosepha Semita i horo‘a mai ia tatou i te tahi atu â faaiteraa i te hanahana o te Mesia.

Ua uihia te uiraa i roto i te fenua tahito ra e, e ere o Iesu no te ra‘i mai, no te mea ua fanauhia Oia mai te hoê aiu, ua tuuhia i roto i te fatene, o Maria To’na metua vahine e mai te mea ra e, o Iosepha te tamuta fare to’na metua tane. E rave rahi tei farii e, ua riro Oia ei taata maitai, ua hinaaro râ ratou e faaere Ia’na i te ti‘araa hanahana o To’na fanauraa.

Aua‘e râ, no tatou te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, ua farii tatou i te hoê iteraa e, e parau mau teie mau mea; e taa ê noa’tu i te reira, ua farii atoa tatou i te faaiteraa e, ua haere mai Oia i te pae tooa o te râ, mai tei papa‘ihia i roto i te Buka a Moromona, e ua ohipa i rotopu i te Ati Nephi i ni‘a i teie fenua. Aita Oia i haere mai i teie taime mai te hoê aiû, ua haere mai râ Oia i roto i te ata o te ra‘i ; e ua porohia to’na haereraa mai na roto i te hoê reo tei puta roa i roto i te hohonuraa o te taata tata‘itahi tei parahi i taua fenua ra. I taua taime ra ua haere mai Oia mai te hoê taata na ni‘a mai i te ra‘i, e ua ite ratou Ia’na i te haereraa mai. Ua ite ratou e, o te Mesia Oia, i te mea e, ua tohu-a‘e-na-hia To’na haereraa mai e to ratou mau peropheta. Ua horo‘a’tu Oia ia ratou i te hoê â faanahonahoraa i vai na i roto i te Ekalesia i Ierusalema ra. Ua haapii Oia ia ratou e, ia bapetizohia ratou e ti‘a ai, mai Ia’na atoa ra, e te feia tei mau i te mana no te rave i te reira oro‘a. [A hi‘o 3 Nephi 11:1–27.] E ere teie parau na te hoê taata noa ; e parau râ na te Tamaiti a te Atua, tei pa‘uma i piha‘i iho i To’na ra Metua, e tei ho‘i faahou mai, ia ti‘a i te mau tamarii a te taata nei ia farii i te tahi atu â faaiteraa e ia amuihia i te tahi atu mau iteraa tei horo‘ahia ia ratou.12

Eaha ïa faaiteraa hau atu i te papû o te ti‘a-faahou-raa mai te pohe mai, i teie, ua haere roa mai Oia i roto i to’na tino tei ti‘afaahou, i rotopu i te [mau Ati Nephi] e ua haapii ia ratou i taua Evanelia ra i haapiihia i Ierusalema. E i teie nei ua faatupu oia i te fafauraa ta’na i fafau i Ierusalema ra a na ô ai oia e, « e mamoe ê atu â ta’u, e ere i to teie nei aua, e arata‘i atoa mai au ia ratou e tia‘i, e faaroo mai ho’i ratou i to’u reo, ia hoê a‘e nănă e hoê ho’i tia‘i ». [Ioane 10:16.] Ua haere mai Oia i roto i to’na tino tei ti‘afaahou no te hopoi mai ia ratou ra i te haamaramaramaraa ta’na i tohu na e e horo‘ahia i te mau taata ta’na e utuutu nei i teie nei.

Ua riro taua ohipa ra ei iteraa faahiahia no taua mau taata ra. Ia pô a‘e ra te mahana i to’na haapiiraa ia ratou… ua faaora oia i to ratou mau taata ma‘i e ua haamaitai i ta ratou mau tamarii e ua tamau â i te haapii ia ratou i roto i te nehenehe o ta’na ra Evanelia. Aita roa e feââ i roto i to ratou feruriraa e, o Oia te Faaora o te ao nei. Ua ite ratou Ia’na i te haereraa mai mai te ra‘i mai e ua ite i to’na mana faahiahia. … Ua haere mai Oia ma te hanahana. Ua pou mai te mau melahi mai te ra‘i mai, mai te mea ra e, i na roto i te auahi, ma te haatihia te mau tamarii-rii e ua haati-atoa-hia ratou i te auahi. E ua utuutu a‘e ra te mau melahi ia ratou. [A hi‘o 3 Nephi 17:6–24.]

E ere teie mau mea i te moemoea, e mau iteraa râ no te hoê ohipa maere o te ti‘a ia haamana‘ohia e amuri noa’tu e te feia tei ite i te reira. Tatou te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, te farii nei tatou i teie mau papa‘iraa ei faaiteraa papû i te ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia to tatou Fatu.13

E i teie mahana e teie anotau ta tatou e ora nei ua ti‘a mai te hoê atu taata. … Aita [Iosepha Semita] i farii noa i te faaiteraa a te Bibilia e, o Iesu te Mesia, ua ite râ oia i te Atua te Metua i te ti‘araa i roto i te ata o te ra‘i ra, ma te hanahana, e o Iesu Mesia, te Faaora o to te ao nei, tei faateiteihia i To’na ra rima atau, e ua faaroo atu ra oia i te reo o te Fatu i te na ôraa e, « O Ta’u Tamaiti Here teie, a faaroo Ia’na ». [A hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:16–17.] Ua faaite oia i te iteraa papû no ni‘a i teie orama hanahana i te mau taata i apiti ia’na ra. Ua farii atoa te tahi atu mau taata i te hoê faaiteraa no ni‘a mai. Ua tupu i te rahi e te puai to ratou iteraa papû no ni‘a i te hanahana o te misioni a te Faaora, e ere atu ra ïa i te hoê aamu no tahito ra tei parau e, ua ora na te Atua e i riro na Iesu ei Mesia ; ua ite roa ratou iho i te reira, i te mea e, ua roaa to ratou iho iteraa papû.14

No’u nei, hoê o te mau faaiteraa puai roa a‘e i te oraraa hanahana o to tatou Faaora, o te faaiteraa ïa a Iosepha Semita tei horo‘a i to’na iho ora ei ite no te parau mau o te evanelia a Iesu Mesia.15 [A hi‘o mana‘o tauturu 3 i te api 33.]

E nehenehe tatou tata‘itahi e farii atoa i to tatou iho iteraa e, o Iesu te Mesia.

Te vai nei to tatou te tahi ê atu iteraa, te tahi ê atu faaiteraa tei hau atu i te maitai e tei hau atu i te papû i te tahi atu mau faaiteraa, no te mea e iteraa ïa o te tae mai i te taata tata‘itahi ia haapa‘o ana‘e oia i te mau titauraa a to tatou Metua i te Ao ra. O te hoê ïa iteraa o te tu‘amahia i roto i to tatou mau varua e te mana o te Varua Maitai, ia rave ana‘e tatou i te ohipa ta te Fatu i parau e ti‘a ia ravehia mai te mea ua ite tatou e na te Atua anei te haapiiraa aore râ na te taata anei.16

Na’na iho i parau mai e, « e ere i ta’u e haapii nei, na’na râ na tei tono mai ia‘u nei. O tei hinaaro maite i te haapa‘o i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta’u e haapii nei e na te Atua, e na’u iho ». (Ioane 7:16–17) Na’na iho teie fafauraa. Tatou te mau keretetiano i te ao atoa nei, te farii nei tatou i te reira fafauraa, e e mea ti‘a ia tatou ia tamata i te reira ia ite tatou e, e parau mau anei e aore râ, eita. E rave rahi tei rave i te reira. Te ite nei au e… e rave rahi tei tamata i te reira, e rave rahi tei ite e, te ora nei te Atua e o Iesu te Mesia, e o Oia te Faaora no te ao nei.17

No reira, e ere ta tatou te haapapûraa noa a te mau parau i papa‘ihia ra… e ere ta tatou te faaiteraa noa a te mau taata maitai tei ora i ni‘a i te fenua nei i to tatou nei anotau, mai te mea e, ua haapa‘o tatou i te mau titauraa a to tatou Metua i te Ao ra, mai te mea e, e faaroo to tatou i te Atua, mai te mea e, ua tatarahapa tatou i ta tatou mau hara, mai te mea e, ua farii tatou i te bapetizoraa utuhi, mai te mea e, ua farii tatou i te Varua Maitai i raro a‘e i te rima o te mau tavini o te Fatu tei mau i te mana, te parau nei au e, mai te mea e, ua hope teie mau mea atoa i te haapa‘ohia e tatou, te vai ra ïa i roto i te varua tata‘itahi te hoê iteraa papû o te ore e ti‘a ia hunahia, oia ho’i, te ora nei te Atua, e o Iesu Mesia te Faaora o te taata nei…

… Ei hoê o te mau melo haehaa no teie nei Ekalesia, te faaite atu nei au ia outou i to’u iteraa papû e, ua ite au e, te ora nei oia mai ia‘u e ora nei. … O Iesu te Mesia, e ua ite au e, e mea ti‘a i te mau tamarii a te taata nei ia ite i taua iteraa ra, e ia farii i te reira, e mai te au i te reo o te parahi nei i te ra‘i ra, « e pi‘o atu te mau turi avae atoa, e e fa‘i mai te mau arero atoa e, o Iesu te Mesia ». [A hi‘o PH&PF 88:104.]18 [A hi‘o mana‘o tauturu 4 i te api 33.]

Ta tatou misioni o te faaite ïa i te mau taata atoa i te mea ta tatou i ite no ni‘a ia Iesu Mesia.

Te parau atu nei au ia outou e te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e, aita e taata ê atu i te ao nei o te mau nei i te mau haamaramaramaraa atoa mai te mauhia nei e tatou no ni‘a i te hanahana o te Faaora ; e mai te mea e, aita tatou e ti‘aturi Ia’na, tei raro a‘e ïa tatou i te faahaparaa hau atu i te rahi i to vetahi ê tei ore roa’tu i farii i teie haamaramaramaraa. E no reira e nehenehe ta tatou e parau i to te ao nei ma te feââ ore e, te ti‘aturi nei tatou i teie mau mea…

Te haapoupou nei au ia outou o tei farii i teie fana‘oraa e teie haamaitairaa i roto i to outou oraraa. E tena na, o vau to outou nei taea‘e, te faaue nei au ia outou, te taparu nei au ia outou, o vau te hoê o te feia haehaa i rotopu ia outou, eiaha roa outou e huna i ta outou mori hinu i raro a‘e i te vairaa. Eiaha e huna i te ite ta te Atua i tuu mai i ni‘a ia outou i to outou mau taata tupu ra.

Eiaha e faariri ia ratou, eiaha râ outou ia riro ei feia paari ore na roto i te hunaraa ia ratou i te evanelia a Iesu Mesia. Tera ana‘e te mana o te Atua no te faaoraraa i roto i te basileia tiretiera.19

Te mau tane oaoa a‘e e te mau vahine oaoa a‘e ta outou e ite i roto i te ao nei, o ratou ïa o te faaau i to ratou oraraa i ni‘a i te mau haapiiraa o te evanelia a Iesu Mesia. O ratou ïa tei ite papû e, e roaa te ora mure ore ia ratou ; o ratou ïa tei maramarama i te tumu o to tatou nei oraraa. … A ratere ai au na te ao nei ma te faaite i teie parau poro‘i, ua î to’u varua i te oaoa, e ua haamohimohi te roimata i to’u na mata, a ite ai au i te huru maitai o te tauiraa o te oraraa o te mau taata na roto i te evanelia a Iesu Mesia. Ua ite au i te feia tei paruparu te feruriraa, te feia tei vai i roto i te pouri, te feia tei uiui noa i te tumu o to ratou oraraa, e ia haapiihia ra ratou i te mau parau mau hanahana o te evanelia a Iesu Mesia, taui a‘e ra ratou, ua haapii mai ra ratou ia poupou, ia oaoa, ia mauruuru, ia oaoa rahi i te ti‘aturiraa e i te haapiiraa i te evanelia i porohia e Iesu Mesia a ora ai oia i te fenua nei e a ratere haere ai oia na Galilea ra.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, eita to te ao nei e taa i te reira, tera râ, e misioni na tatou i te tautururaa ia ratou ia ite i te reira, e, e ere na roto i te aau pipiri, e ere na roto i te te‘ote‘o, na roto râ i te aroha i te taata atoa, na roto i te here mărû, e hopoihia ai teie nei parau poro‘i…

Mai te hoê o te mau taata haehaa i rotopu ia outou nei, te haamauruuru nei au ia’na ma to’u aau atoa no te iteraa papû ta’u i farii i roto i to’u nei oraraa. … Hau roa’tu i te mau mea atoa, te haamauruuru nei au ia’na no te iteraa tei ama i roto i to’u varua; ua ite au e, te ora nei to’u Metua i te Ao ra, ua ite au e, o Iesu Mesia te Faaora o te taata nei, e aita e i‘oa ê atu i raro a‘e i te ra‘i e faateiteihia ai te tane e te vahine, maori râ, te i‘oa o Iesu Mesia, to tatou Fatu. Ua ite au e, ua haere mai oia i roto i te ao nei i te mau mahana hopea nei, ua horo‘a mai i te mana mo‘a i roto i te hoê tamaiti haehaa tei imi i te parau mau, e na roto i te reira, i faati‘ahia ai te Ekalesia ta tatou e ti‘a nei ; e tei roto i reira te mana o te Atua no te faaoraraa i te mau taata atoa e ti‘aturi.20

Te pure nei au e, ia ora tatou i te hoê oraraa e riro ai tatou ei hi‘oraa no Ta’na ra ohipa. Te pure nei au ia riro to tatou oraraa ei faaiteraa e, e feia faaroo mau tatou i te Fatu ia Iesu Mesia.21 [A hi‘o mana‘o tauturu 5 i te api 33.]

Te mau Mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene e aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu mau tauturu, a hi‘o i te mau api v–viii.

  1. A tai‘o i te aamu i te api 23. E nahea ïa outou ia pahono i te hoê taata o te parau nei e, aita te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e ti‘aturi nei ia Iesu Mesia ?

  2. Ua haapii mai te peresideni Smith e, « aita tatou e ti‘aturi noa nei e, ua ora na o Iesu no Nazareta i ni‘a i te fenua nei, te ti‘aturi nei râ tatou e, te ora noa nei â Oia » (mau api 24–26). Eaha te mau tumu a te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei no te ti‘aturi e, te ora nei Iesu Mesia i teie mahana ? Eaha ta outou iho mau tumu e ti‘aturi ai outou i teie ?

  3. A hi‘o poto noa i te mau api 26–27. Eaha te tahi mau aamu e aore râ, te tahi mau tuhaa o te mau papa‘iraa mo‘a tei haapuai i to outou iteraa papû e, o Iesu Mesia, o te Tamaiti ïa a te Atua ? A tai‘o i te 1 Nephi 10:17 e a feruri i te mau rave‘a e nehenehe ai outou e faarahi i to outou iteraa no ni‘a i te misioni a te Faaora.

  4. Ia tai‘o outou i te api 28, a feruri e mea nahea te haapa‘oraa i te mau parau tumu e te mau oro‘a o te evanelia i te haapaariraa i to outou iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia. Eaha ta te mau metua e nehenehe e rave no te tauturu i ta ratou mau tamarii ia farii i teie iteraa papû ?

  5. Eaha te mau mana‘o e aore râ, te mau iteraa e tupu mai i roto ia outou a tai‘o ai outou i Te iteraa papû o te peresideni Smith i te mau api 31–33 ? A feruri na i te mau taime i ite ai outou i te oraraa o te taata i te tauiraa na roto i te evanelia a Iesu Mesia. Nahea to te evanelia tauiraa i to outou oraraa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a : Mataio 16:15–17 ; 17:1–5 ; 2 Nephi 25:26 ; Alama 5:45–48 ; Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 76:22–24 ; 110:1–4

Tauturu haapiiraa : « [Eiaha] e tamata i te faarahi i te tai‘o i te mau materia e rave rahi… Te haapii nei tatou i te taata, eiaha râ te mau tumu parau iho ; e… te mau faanahoraa haapiiraa atoa ta’u i ite, eita ïa e nehenehe i te tuatapapa i te taato‘araa i roto i te area taime tei faataahia » (Jeffrey R. Holland, « Te haapiiraa atu e te Haapiiraa mai i roto i te Ekalesia », Ensign, Tiunu 2007, 91)

Te mau nota

  1. I roto i te Deseret News, 27 no titema 1924, Church section, 6 ; a hi‘o atoa Sharing the Gospel with Others, sel. Preston Nibley (1948), 201–2.

  2. « Testimony of Elder George Albert Smith », Liahona : The Elders’ Journal, 2 no fepuare 1915, 502.

  3. I roto i te Robert L. Simpson, The Powers and Responsibilities of the Priesthood, Brigham Young University Speeches of the Year (31 no mati 1964), 8.

  4. I roto i te Deseret News, 27 no titema 1924, Church section, 6.

  5. I roto i te Deseret News, 15 no tenuare 1927, Church section, 8.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1921, 39.

  7. I roto i te Conference Report, Eperera 1918, 39.

  8. I roto i te Conference Report, Eperera 1904, 63.

  9. I roto i te Deseret News, 27 no titema 1924, Church section, 6.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1950, 156.

  11. I roto i te Conference Report, Eperera 1939, 120–21.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1905, 61.

  13. I roto i te Conference Report, Eperera 1939, 121–22.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1905, 61–62.

  15. I roto i te Deseret News, 15 no tenuare 1927, Church section, 8.

  16. I roto i te Deseret News, 27 no titema 1924, Church section, 6.

  17. Sharing the Gospel with Others, 206 ; a‘oraa i horo‘ahia i te 4 no novema 1945, i Washington, D.C.

  18. I roto i te Deseret News, 27 no titema 1924, Church section, 6.

  19. Sharing the Gospel with Others, 211, 214 ; a‘oraa i horo‘ahia i te 4 no novema 1945, i Washington, D.C.

  20. I roto i te Conference Report, Atopa 1927, 48–50.

  21. I roto i te Deseret News, 12 no tenuare 1907, 31.

« Ua ite au e, te ora nei to’u Faaora e te faaitoito nei au no te haamau i Ta’na mau haapiiraa ».

« Te farii nei tatou ma te feââ ore i te iteraa papû… i roto i te Faufaa Apî no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa o te Faaora o te taata nei ».

A haere ai te Faaora ti‘afaahou e farerei i te Ati Nephi, « e hi‘o a‘e ra ratou i te mau melahi mai te mea ra e, te pou maira ratou na te ra‘i na roto i te auahi e ua haati a‘era i te mau tamarii-rii ra ».