‘Inisititiuti
Laʻipepa Tufa 8: Pōpoaki ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú


“Laʻipepa Tufa 8: Pōpoaki ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú,” Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Pōpoaki ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú,” Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Laʻipepa Tufa 8

Pōpoaki ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú

Laʻipepa Tufa 8: Pōpoaki ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí—Ngaahi Laʻipepa Tufá

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni M. Lāsolo Pālati

ʻI he kamata ke tau fakakaukau ki he niʻihi ʻo hoʻomou ngaahi fehuʻí, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ko ha Taki Māʻolunga au, ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻoku ou maʻu ʻa e mafai fakalūkufuá! …

ʻOku ou hohaʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai ʻa e kāingalotú mei he kau taki mo e kau faiako ʻo e Siasí—ʻo ʻamanaki te nau hoko ko ha kau mataotao ʻi he ngaahi kaveingá ,ʻo mahulu atu ia ʻi honau ngaahi fatongiá. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ke nau fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi—kae ʻikai ke maʻu ha ngaahi mataʻitohi māʻolunga ange ʻi he hisitōlia ʻo e kuonga muʻá, ngaahi ako fakatohitapú, mo ha ngaahi tafaʻaki kehe ʻe ala ʻaonga ki hono tali kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi te tau ala maʻu fekauʻaki mo e ngaahi folofolá, hisitōliá, pea mo e Siasí. Ko hotau tefitoʻi fatongiá ke langa hake ʻa e Siasí, akoʻi e tokāteline ʻo Kalaisí, mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní. …

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ha fokotuʻu ʻe tolu fekauʻaki mo e fekumi ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e ongoongoleleí.

ʻUluakí, lolotonga hoʻo fekumi, ako, mo lotua ha ngaahi talí, kātaki ʻo manatuʻi ʻoku fie maʻu ke ke moʻui angatonu ke maʻu ʻa e ngaahi tali ʻokú ke fekumi ki aí. …

Uá, siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, kātaki ʻo tuku ha taimi ke “mou longo pē, pea ʻilo ko au [ʻa e] ʻOtuá” [Saame 46:10]. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki ai ʻi he moʻuí ʻoku tali ia ʻi he ngaahi taimi lōngonoa ʻo e fakakaukaú, lotú, mo e ala atu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha tataki, nonga, mo e fiefia ʻi heʻetau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Pea fakaʻosí, kātaki ʻo tokanga taha ki he meʻa ʻoku fuʻu mahuʻingá. ʻOua ʻe tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá. Falala ki he Tamai Hēvaní Kuó Ne foaki mai ʻEne palani taʻengatá, ko ia, “nofo maʻu ʻi he vaká pea piki maʻu!” [M. Russell Ballard, “Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 89–92]. ʻOku mau ʻofa atu mo fie maʻu kimoutolu ʻi he taimí ni pea ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí. (“Questions and Answers” [Brigham Young University devotional, Nov. 14, 2017], speeches.byu.edu)

Ngaahi Fehuʻi Ke Aleaʻí

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi fatongia ʻo e kau taki ʻo e Siasí? Ko e hā ha ngaahi palopalema te tau lava ʻo fokotuʻu maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku tau pehē ai ko e kau taki ʻo e Siasí ko ha kau mataotao ia ʻi he ngaahi tefito kotoa pē?

  • Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi hoʻo fekumi ki ha ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke ke “longo peé”? (Saame 46:10). Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ako ke “longo peé” ke ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo maʻu ʻa e ngaahi talí?

  • ʻE tokanga fēfē ha tokotaha lahi kei talavou ki he meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku fekumi ai ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e ongoongoleleí? Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie ai ke tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá?

Laʻipepa Tufa 8: Pōpoaki ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻa e faiakó