‘Inisititiuti
Fakafeʻiloaki ki he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaepalōfitá: Ko e Meʻa-foaki Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá


“Lēsoni 4 Naunau ʻa e Faiakó: Fakafeʻiloaki ki he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaepalōfitá: Ko e Meʻa-foaki Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá,” Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Fakafeʻiloaki ki he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaepalōfitá: Ko e Meʻa-foaki Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá,” Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofmann

Lēsoni 4 Naunau ʻa e Faiakó

Fakafeʻiloaki ki he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaepalōfitá: Ko e Meʻa-foaki Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá

ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi ʻi he ongoongoleleí, ʻoku mahuʻinga ke tau tokanga taha pea fakamuʻomuʻa ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní ko e ngaahi tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ia ke maʻu ai ʻEne folofola fakalangí. ʻE akoako fakahoko ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení hono fakaʻaongaʻi ʻo e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo akoʻi ʻe he folofolá mo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi onopōní ʻi he tefito ʻo e ʻaloʻofá. ʻE fakafeʻiloaki foki kinautolu ki he sīpinga ako ko ʻeni ʻe fakaʻaongaʻi ʻi he kalasi ko ʻení: (1) aleaʻi e mahuʻinga ʻo e tefitó, (2) fakaloloto ʻa e mahinó, (3) fakamatala ke mahino, pea (4) fakakaukauloto mo lekooti.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

Makatuʻunga ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó, te ke lava ʻo kamata e kalasí ʻaki ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni:

  1. Ko ha ako konga iiki mei he fakamatala fakalahi A

  2. Ko ha fealēleaʻaki “Ko e Hā ʻOku Foʻoú?” fekauʻaki mo e ngaahi lipooti ongoongo mei he Loki Ongoongo ʻa e Siasí (vakai, laʻipepa tufa 1 ʻi he fakamatala fakalahi E)

  3. Ko ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e tefito ʻo e ʻaho ní

Aleaʻi ʻa e Mahuʻinga ʻo e Tefitó

Fakakaukau ke vahevahe ha tūkunga hangē ko ʻení:

Fakakaukauloto ʻokú ke talanoa ki he tui fakalotú mo haʻo kaungātangata mamae ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotú. ʻI he lolotonga ʻo e fepōtalanoaʻakí, ʻoku kau hake ʻa e tefito ʻo e ʻaloʻofá. ʻOku pehē ʻe hoʻo kaungāmeʻá ʻi ha taimi ʻe taha, “Kuó u tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hoku Fakamoʻui pea ʻoku fakamoʻui au ʻe Heʻene ʻaloʻofá. Ne u fanongo ʻoku ʻikai tui e kāingalotu homou siasí ʻoku nau fie maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻo Kalaisí ke fakamoʻui ai kinautolu. Ka, ʻokú ke tui te ke lava ʻo maʻu hoʻo fakamoʻuí ʻi he ngaahi ngāue leleí. ʻOku moʻoni ia? Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe homou siasí fekauʻaki mo e ʻaloʻofá?”

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ʻuluaki fakakaukau fekauʻaki mo e tūkunga ko ʻení. Te ke lava leva ke ʻeke ange:

  • Te ke ʻalu ki fē ke maʻu ai e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaloʻofá?

  • Ko e hā ʻe ngali mahuʻinga ai ke ʻuluaki ako ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻi he ngaahi folofolá mo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní fekauʻaki mo e ʻaloʻofá, neongo te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi akonaki mei ha kakai tokolahi kehe fekauʻaki mo ia? (Te ke lava ʻo ʻai ke lau ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 15:23–24 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37–38.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Gospel Library ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga lahi ke fakatupulaki ʻa e akó mo e ʻiló. Ka neongo ia, koeʻuhí ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku ui ʻe he ʻEikí ko e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, ʻi he kuonga muʻá mo onopōní fakatouʻosi, ha uiuiʻi mo ha meʻa-foaki makehe ke “fakahā ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki Hono kakaí,” ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻenau ngaahi leá ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe kotoa pē (D. Todd Christofferson, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 87). Te tau fakaʻaongaʻi ʻa e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ko ha founga mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

Fakaloloto ʻa e Mahinó

Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Tuku ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kulupú ke nau fekumi ʻi he “ʻAloʻofá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pea kumi ʻe he niʻihi kehé ʻa e “ʻAloʻofá” ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻangāue ki he Ngaahi Tefito ʻo e Konifelenisi Lahí. ʻI he fekumi ʻa e kau akó ʻi heʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoni takitaha, poupouʻi kinautolu ke nau kumi e tali ki he fehuʻi “Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe homou siasí fekauʻaki mo e ʻaloʻofá?”

Hili hano ʻoange ha taimi ke nau ako ai, fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau fevahevaheʻaki e ngaahi potufolofola mo e ngaahi fakamatala mei he konifelenisi lahí ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke tali ʻa e fehuʻi ʻi ʻolungá.

Te ke lava leva ʻo ʻeke ki he kalasí e ngaahi fehuʻí ni:

  • Ko e hā naʻá ke ako naʻe tokoni ke mahino lelei ange ai kiate koe ʻa e ʻaloʻofá?

  • Naʻe tākiekina fēfē ʻe hoʻo ako ki he ʻaloʻofá hoʻo tui mo hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Fakamatala ke Mahino

Fili ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakahoko ʻe hoʻo kau akó, pe faʻu haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau, koeʻuhí ke lava ʻa e kau akó ʻo akoako hono fakamatalaʻi mahino ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ʻaloʻofá. Te ke lava ʻo ʻoange e ngaahi fakahinohino ki ha taha pē ʻo e ongo ʻuluaki ʻekitivitií ki he kau akó ko ha laʻipepa tufa.

Ko e tali ki ha taha ʻoku ʻikai ke tui tataú. ʻI hoʻo ngāue mo haʻo hoa, fakakaukauloto ʻokú ke feʻiloaki mo ha taha ʻokú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u fanongo ki ha talanoa ʻa e kāingalotu homou siasí fekauʻaki mo e ʻaloʻofá. ʻOku ʻikai te mou tui ki ai?” Vahevahe ha tali ʻokú ne fakahaaʻi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tefito ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó. Te mou lava foki ʻo aleaʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke maʻuhala ai ʻetau tui fekauʻaki mo e ʻaloʻofá mo e founga lelei taha ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi fetaʻemahinoʻaki ko iá.

Vahevahe ha vakai fakalūkufua miniti ʻe ua. Aleaʻi ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki e ngaahi founga kehekehe ʻe ala maʻuhala ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e tokāteline ʻo e ʻaloʻofá. Hangē ko ʻení, ko e hā ha fetaʻemahinoʻaki ʻo e ʻaloʻofá ʻe ala fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení: “ʻOku ʻikai pē ke u lelei feʻunga au.” “He ʻikai ke u teitei taau mo e naunau fakasilesitiale.” Hili iá peá ke fakakaukauloto kuo kole atu ke ke fai ha vakai fakalūkufua nounou ki he ngaahi akonaki ʻa e Siasí fekauʻaki mo e ʻaloʻofá ʻi hoʻomou fakataha alēlea fakauōtí pe fakakoló. Fakatefito ʻi he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní, tuku ke teuteu ʻe he mēmipa takitaha ʻo e kulupú ha vakai fakalūkufua miniti ʻe ua ʻokú ne maʻu ʻa e meʻa kuo akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo ʻEne ʻaloʻofá. Hili iá pea fili ha kakai kehekehe ʻi he kulupú ke nau fakamatala. Hili ʻa e fakamatala takitaha, ʻe lava ke ʻeke ʻe he kau mēmipa kehe ʻo e kulupú ha foʻi fehuʻi ʻe taha pe ua ki he tokotaha fakamatalá. Tuku ki he kau mēmipa kotoa ʻo e kulupú ke nau vahevahe ʻenau fakamatala pē ʻanautolu ʻo e vakai fakalūkufua miniti ʻe uá ʻo ka faingamālie ʻa e taimí.

Ko hono ʻeke mo tali ʻo e ngaahi fehuʻí. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi ha laʻipepa ha fehuʻi ʻe ala maʻu ʻe ha taha ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotu fekauʻaki mo e ʻaloʻofá. Tānaki e ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó, pea faʻo ia ki ha faʻoʻanga meʻa. Fili ha fehuʻi pē, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne vahevahe ha tali ʻoku fenāpasi mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Aleaʻi e mālohi ʻo e talí mo e founga ʻe lava ke fakaleleiʻi ai iá, pea toho leva ha fehuʻi ʻe taha ke tali ʻe ha tokotaha ako kehe. Toutou fakahoko pē ʻo fakatatau ki he lahi ʻa e taimí.

Fakakaukauloto mo Lekooti

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he meʻa kuo nau ako mo ongoʻi mei he lēsoni ko ʻení. Ke ueʻi e kau akó, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe ko haʻo ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau. Te ke lava leva ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau tokanga taha ki he fehuʻi pe ngaahi fehuʻi ʻoku mahuʻinga taha kiate kinautolú pea lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú:

  • Ko e hā naʻá ke ako ʻi he ʻahó ni kuó ne tokoniʻi koe ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí ʻi he ʻaloʻofá? Ko e hā ha ngaahi ongo naʻá ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko hai nai te ke vahevahe ki ai ʻa e mahino lahi ange ko ʻení? Ko e fē ʻa e taimi mo e founga te ke lava ʻo vahevahe ai mo kinautolu ʻi ha founga faka-Kalaisi ʻa e meʻa kuó ke ako mo ongoʻí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tokoni ai ʻa e kalasi ʻo e ʻaho ní ke fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasi kuo fakafoki maí? Ko e hā mo ha toe meʻa kehe te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo mahino mo e tui fekauʻaki mo e tefito ko ʻení?

  • Kuo fakatupulaki fēfē ʻe he aʻusia ko ʻení hoʻo falala ʻoku tataki kitautolu ʻe he kau palōfita moʻui ʻoku nau maʻu fakahā mei he ʻEikí?

ʻO ka feʻunga ke fakahoko, fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei heʻenau aʻusia ʻi he ʻaho ní. Fakakaukau ke fakamoʻoni ki he meʻa kuó ke ongoʻi pe ako ʻi he ʻaho ní. Te ke ala lava foki ʻo fakamoʻoni ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻe kau atu ki he kau akó ʻi he hokohoko atu ʻenau fekumi ki he tali ʻo e ongoongoleleí ki heʻenau ngaahi fehuʻí.

Ki he Kalasi Hokó

Vahevahe mo e kau akó te tau aleaʻi ʻi he kalasi hokó ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ki hono fakafepakiʻi ʻo e ponokalafí ʻa ia ʻoku lava ke maʻu ʻi he konga Tokoni ʻo e Moʻuí ʻi he Gospel Library. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tuku ha taimi ʻi he lolotonga ʻo e uiké ke vakaiʻi e maʻuʻanga tokoni ko ʻení.